Grošelj: Neće biti ni rata, ni drugih nestabilnosti u BiH

Bosna i Hercegovina upravo zbog vladajućih nacionalističkih elita ima evropsku budućnost jer Evropska unija, njene institucije i lideri, pa i šire, saznaju kakva je situacija i da ta država treba njihovu podršku i razumijevanje, ističe slovenački europarlamentarac Klemen Grošelj.

U razgovoru za Al Jazeeru, nekadašnji profesor državne i međunarodne sigurnosti, kao i državni tajnik Ministarstva odbrane Slovenije, a sada zastupnik Evropskog parlamenta iz redova Renew Europe ističe kako određene politike Hrvatske i Mađarske prema Balkanu i Bosni i Hercegovini mogu imati značajne posljedice po njih same.

• Kako komentirate propast posljednjih pregovora u Sarajevu? Ima li Bosna i Hercegovina evropsku budućnost sa vladajućim nacionalističkim elitama?

– Pregovori, kako su bili započeti i na kakvoj se to ideji bazira, nisu ni imali prilike, pa ni smisla, da donesu neke konkretne rezultate. Po mom mišljenju, dogodilo se očekivano.

Dalje, Bosna i Hercegovina ima evropsku budućnost unatoč nacionalističkim elitama i to prije svega zbog toga, jer sve više ljudi u EU, pa i šire, saznaje kakva je situacija u Bosni i Hercegovini i da ta zemlja prije svega treba njihovu podršku, pa do neke mjere i razumijevanje. I to je sad već jasno, po reakcijama NATO-a, pa i članicama Unije, nakon zapisa u Strategijskom kompasu.

Sada je prioritet osiguranje uvjeta, za provedbu izbora, bez blokada i drugih uslovljavanja, a onda može početi, bez vremenskih pritisaka, novi krug pregovora o novom izbornom zakonu i drugih nužnih promjena u Bosni i Hercegovini.

• Čini se kako je u Sarajevu bilo jako malo evropskog djelovanja, da li je trebalo više prijetiti, pa i kazniti (mislim na uvjetovanje ili prekid pregovora za pristup EU)?

– Ne, prije svega moraju ljudi, koji pregovaraju u ime EU-a, i sami dijeliti i boriti se za ideje, principe, a prije svega vrijednosti, na kojima se bazira Unija.

Sada s tragedijom u Ukrajini i u velikom dijelu Unije, pa i Komisije, došlo je do saznanja, da se ovako, kako je započelo sa Mostarskim dogovorom i pokušajem da se isto učini i na razini Bosne i Hercegovine, ne može dalje.

Očekujem da će Komisija, ne samo promijeniti sastav pregovarača na strani EU, nego će se vratiti pregovorima baziranim na zvaničnim stajalištima politike EU prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu. Poslije promjena sa strane SAD, to je nužan sljedeći korak i za EU.

• Unija mora biti jednoglasna kada je riječ o sankcijama prema Bosni i Hercegovini. Da li to ide na ruku snagama koje podržavaju vladajuće u Bosni i Hercegovini (npr. Viktor Orban)?

– Moja je procjena da se manevarski prostor tim snagama sužava. Treba istaknuti vrlo jasno poruku NATO-a o podršci Bosni i Hercegovini koja je pod ruskim pritiskom. A morate razumjeti da je ovo bila odluka koja je bila posljedica traženja kompromisa unutar EU-a vezanih za neka pitanja u vezi Ukrajine i sankcija protiv Rusije.

Ali siguran sam da će uprkos uvjetu jednoglasnosti odluka o sankcijama biti prihvaćena vrlo brzo u slučaju pogoršavanja situacije u smjeru secesije ili blokade izbora. Jer jednoglasnost će se postići, a ta će biti za neke snage u EU zbog toga politički još teža i neminovna.

• Iz bh. susjedstva se često čuju poruke koje štete političkom i svakome drugom životu u Bosni i Hercegovini (Zoran Milanović, Aleksandar Vulin…). Može li Brisel, pa i bliže prijestolnice kao što su Ljubljana ili Beč, učiniti više da se to anulira?

– Prije svega, mora više učiniti Brisel. Tu glavnu ulogu ima Evropski parlament koji šalje vrlo jake i jasne poruke kako Savjetu EU, tako i Evropskoj komisiji. U tom pogledu su jasne reakcije vlada Nizozemske i Njemačke oko konstitutivnosti u Bosni i Hercegovini.

Da li će taj kompromis koji je iznudila hrvatska diplomatija samoj Hrvatskoj pri stupanju u Šengen biti od koristi, na to će pitanje morati odgovoriti aktualna hrvatska Vlada.

A što se tiče Srbije, poslije izbora EU očekuje vrlo jasno stajalište od vlasti Srbije oko odnosa prema Rusiji i stanju na Zapadnom Balkanu, pa i srpske evropske budućnosti. Ne zaboravimo, 3. aprila su izbori i u Mađarskoj, pa se neke stvari mogu i tamo promijeniti. Nadajmo se tome.

• Ima li ikakvih šansi za ubrzano pristupanje ili dobijanje barem statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu?

– Da, vjerujem da ima. Na to sam pozvao u nedavnoj raspravi u Evropskom parlamentu u pogledu Ukrajine. Mislim da Zapadni Balkan, i prije svega Bosna i Hercegovina, trebaju dobiti vrlo jasnu i konkretnu evropsku perspektivu.

Zbog toga ćemo u slijedećim danima, sa kolegama MEP-a, pokrenuti neke nove inicijative, da se ojačaju mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije status zemlje kandidata. Time ćemo ojačati u zemlji proevropsku agendu i oslabiti neke druge snage, snage koje priželjkuju povratak u prošlost.

• Kako vidite skoriju budućnost Bosne i Hercegovine, koliko su realne priče o nestabilnosti, pa i o ratu?

– Neće biti ni rata, ni drugih nestabilnosti. Ko kod ima bilo kakvih suludih ideja o raspadu Bosne i Hercegovine, o nasilju i destabilizaciji zemlje, neka mu bude jasno da će gadno promašiti i da će one biti za njega, i politički i drugačije, pogubne.

Svim takvima je poruka EP i EU je jednoglasna i jasna – nemojte ni pomišljati igrati se vatrom.

• Kakva je situacija sa ostatkom regije? Postoje špekulacije da će Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija ubrzano postati dio EU?

– Budućnost je regije u EU i sve će zemlje ući u EU i to važi i za Bosnu i Hercegovinu. Mislim da je danas jasno svima na Zapadu, da bez evropske budućnosti Bosne i Hercegovine nema evropske budućnosti Zapadnog Balkana. Sada je na regiji i na EU da zajedno nađemo put do tog cilja.

• Koliko regija i EU mogu uraditi na pomoći Ukrajini?

– Prije svega, političke snage u regiji svoje politike prema Ukrajini i Rusije trebaju sinhronizirati sa EU i Zapadom, te ne dopustiti snagama, koje podržavaju Putinovu politiku, da destabiliziraju regiju.

Nedavno glasanje u Domu naroda je bilo u tom pogledu velika poduka i za EU. Svi smo mi imali prilike čuti riječi u Evropskom parlamentu i glasanje kod kuće. Tako da oni koji smatraju da će ovakvom politikom uspjeti sa svojima idejama u EU moraju znati da gadno griješe.

Zbog iskustva sa Ukrajinom danas su važnije od riječi djelovanje i ispunjavanje obećanja. I kako vidimo, toga kod nekih istaknutih nacionalističkih političara u regiji i Bosni i Hercegovini nema.