Stranci će uskoro moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj

Za hektar oranice treba izdvojiti 3.400 eura, dok cijena hektara pašnjaka iznosi 1.985 eura; ukoliko se radi o većim površinama zemlje u komadu onda cijene lete u nebo; dodatni problem je što zemlje na prodaju nema.

Stranci su do sada u Hrvatskoj mogli kupovati zemlju samo u slučaju da kupe ili osnuju firmu koja će poslovati u Hrvatskoj (Pixsell)

Od naredne godine stranci će bez ikakvih problema i zapreka moći kupovati poljoprivredno zemljište. Upravo ta činjenica kod mnogih građana, a prije svega poljoprivrednika, izaziva strah od značajnijeg poskupljenja plodnog poljoprivrednog zemljišta koje je godinama unazad brojnim strancima na oku radi prihoda i mogućnosti koje ono može donijeti.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojega vrijedi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima drugih država članica EU-a.

Prijelazno razdoblje utvrđeno je zbog sprečavanja rasta cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon pristupanja EU, do kojega bi moglo doći zbog veće kupovne moći državljana pojedinih država članica.

Bez donošenja prijelaznog razdoblja otežalo bi se stjecanje poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike i usporilo nužno restrukturiranje poljoprivrednog sektora.

Još prije ulaska Hrvatske u EU predviđena je mogućnost produženja sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja za dodatne tri godine i to ako se pokaže da hrvatsko tržište poljoprivrednog zemljišta još uvijek nije dovoljno stabilno te da i dalje postoji rizik značajnijeg povećanja cijena u slučaju njegovog otvaranja za strane državljane.

Upravo se to i dogodilo te je Hrvatska zatražila produženje moratorija na još tri godine koje uskoro istječe poslije čega će i stranci bez ikakvih zapreka moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.

“Znali smo svi da to prije ili kasnije dolazi i toga smo se iznimno bojali jer smo svjesni što to sve donosi. Do sada smo imali problema kako kupiti poljoprivredno zemljište od jedinica lokalne samouprave jer je tu uvijek bilo raznih igara. Sada će se u cijelu priču uključiti i stranci koji su platežno daleko jači nego mi tako da oni bez problema mogu izdvojiti puno veće nove za kvalitetnu zemlju. Za puno manje novaca nego u svojim država oni će u Hrvatskoj moći kupiti velike površine zemlje. Svi strahujemo kako će to dodatno otežati naš položaj jer mi više nećemo moći doći do zemlje koja nam je toliko potrebna”, kaže Ivica M, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) iz okolice Vukovara.

Dodatne tri godine

Prilikom donošenja odluke o trogodišnjem produženju moratorija ministrica poljoprivrede u Vladi Hrvatske, Marija Vučković rekla je kako se te tri godine trebaju iskoristiti za puno iskorištenje potencijala poljoprivrede vraćanjem što je moguće više poljoprivrednih površina u proizvodnu funkciju.

“Kupovna moć hrvatskih građana se podiže i mislimo da u ove tri godine, uz određene izmjene programa pa čak i regulative koje se odnosi na zemljište, možemo osigurati ravnopravan položaj hrvatskih građana i poljoprivrednika, odnosno stanovnika ruralnih prostora. Dobro je što smo se izborili za ovo prijelazno razdoblje koje će ojačati naše ljude i osigurati da poljoprivredno zemljište zakupljuju ili kupuju oni koji će tu doista živjeti i stvarati bile to fizičke ili pravne osobe”, rekla je Vučković.

Međutim, i prije isteka moratorija stranci su na razne načine mogli kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj pa su tako vlasnici zemlje postali državljani i tvrtke iz Rusije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine…

Stranci su do sada u Hrvatskoj mogli kupovati zemlju samo u slučaju da kupe ili osnuju tvrtku koja će poslovati u Hrvatskoj gdje će i plaćati hrvatske poreze ali i zapošljavati naše radnike.

Jedan od takvih primjera je i srbijanski biznismen Petar Matijević, koji ima i hrvatsko državljanstvo, a koji je prije nekoliko godina kupio dvije poljoprivredne zadruge – u Negoslavcima i Starima Jankovcima, nedaleko Vukovara. Na taj način Matijević je došao u posjed 1.500 hektara zemlje, a poslije toga kupio i još nekoliko stotina hektara od privatnih osoba.

Propao mu je pokušaj kupovine tvrtke Agro-Tovarnik za što je ponudio cijenu od 10 milijuna eura. Da mu je prošla ta kupovina Matijević bi postao vlasnik oko 3.350 hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta.

Ogromne razlike

U isto vrijeme cijene poljoprivrednog zemljišta iz godine u godinu rastu sve više. Prema podacima državnog zavoda hektar livade u prosjeku košta 16.730 kuna (2.200 eura) ili gotovo 50 posto više nego prije nekoliko godina.

Za hektar oranice treba izdvojiti 25.824 kune (3.400 eura) dok cijena hektara pašnjaka iznosi 15.025 kuna (1.985 eura). Ukoliko se radi o većim površinama zemlje u komadu onda cijene lete u nebo. Dodatni problem je što zemlje na prodaju nema.

“Zemlje jednostavno nema za kupiti. Oni koji je imaju ili je obrađuju ili daju u najam. Vjerujem da ima i onih vlasnika koji čekaju istek moratorija kako bi svoju zemlju mogli prodati za puno višu cijenu. Mislim kako ćemo uskoro sve to vidjeti”, pojasnio je Ivica M.

U prilog njegovim riječima idu i cijene poljoprivrednog zemljišta u država Europske unije. Tako cijena hektara zemlje u Nizozemskoj u prosjeku košta gotovo 70.000 eura, u Italiji ta cijena iznosi 34.156 eura, u Sloveniji oko 17.000 eura…

Za manje od 4.000 eura zemljište se može kupiti u Latviji, Estoniji i naravno Hrvatskoj koja je s cijenom od 3.400 najjeftinija u Europskoj uniji.

Ipak, iz Ministarstva poljoprivrede pojašnjavaju kako i poslije isteka moratorija u Hrvatskoj nitko neće moći prodati poljoprivredno zemljište ako ga prethodno ne ponudi državi po tržišnoj cijeni.

Pravo prvokupa država dobiva izmjenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojemu vlasnik ne može drugom kupcu to zemljište prodati ispod cijene koju je tražio od države ako Ministarstvo odbije njegovu ponudu.

Cijene rastu

“Teško je procijeniti što se može dogoditi nakon ukidanja embarga na prodaju poljoprivrednog zemljišta građanima EU-a. Teoretski se može pretpostaviti da bi ukidanje embarga moglo povećati cijene poljoprivrednog zemljišta, ali jedino pod uvjetom da se poveća potražnja za poljoprivrednim zemljištem od strane građana EU-a. Drugi faktor su poljoprivredne površine raspoložive za prodaju te dio Hrvatske u kojoj se nalaze”, odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Ističu i da su cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj i u uvjetima embarga na prodaju zemljišta strancima rasle u razdoblju od 2013. do 2019. godine, za koju imaju zadnji podatak, i to za 16,7 posto za oranice, za 24 posto za livade te za 3,5 posto za travnjake.

Kontaktirali smo i Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK) odakle su odgovorili kako oni imaju jedinstven stav da bi što više poljoprivrednog zemljišta trebalo ostati u rukama hrvatskih proizvođača te da zbog toga podržavaju inicijativu Vlade Hrvatske da se pravo prvokupa zemlje, koja će se prodavati, daje državi.

Iz HPK navode kako je to način da se jedan najveći dio poljoprivrednog zemljišta zadrži u domaćim rukama.

“Ipak nismo suglasni s time da se komplicira prodaja privatne zemlje, sukladno novom prijedlogu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, na način da svaka transakcija mora ići prvo na mišljenje u Ministarstvo, jer će još više usporiti proces stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju, pogotovo zapuštenog, a nema bojazni da će stranci kupovati takve male parcele privatne zapuštene zemlje. Kapaciteti Ministarstva su premali za tako kompliciran posao”, stoji u odgovoru HPK.

Mogućnosti za strance

Dodaju i kako se zalažu da državno poljoprivredno zemljište dođe u ruke pravih proizvođača koji će biti nositelje buduće poljoprivredne proizvodnje kao i da različita razmišljanja pojedinih sektora proizvođača treba uskladiti sa Strategijom poljoprivrede i ciljevima koje su postavili i kojima se do 2030. godine želi povećati vrijednost proizvodnje hrane na 30 milijardi kuna (četiri milijarde eura), sa sadašnjih nešto više od 19 milijardi kuna (2,5 milijarde eura).

Međutim, zabrinjava ih i to što i danas postoji mogućnost da stranci posredno preko vlasništva u hrvatskim tvrtkama mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta te da to mora biti prepoznato kao potencijalna opasnost jer se tako događalo u drugim EU zemljama.

Pojašnjavaju kako bi stranci preko domaćih partnera postali vlasnici zemlje pri čemu su domaći poljoprivrednici uskraćeni da ju dobiju po povoljnijoj cijeni.

“HPK nema podatke koliko bi zemlje moglo biti prodano, no svjesni smo da u različitim regijama postoji različita dostupnost poljoprivrednog zemljišta i da stranci kada kupuju zemljište žele velike površine koje je kod nas teško kupiti jer ih ima malo dostupno. Teško da će stranci kupovat hektar po hektar jer je to komplicirani način. U EU imamo već slučajeva da su stranci iz razvijenih agro država svojim poljoprivrednicima davali povoljne kredite kako bi kupovali zemlju u primjerice Rumunjskoj i Bugarskoj dok su svoju zemlju stavili u odmor kako bi mogli kroz novi ZPP ostvariti velike poticaje. Ono što je također važno istaknuti da je u Hrvatskoj jako veliki dio privatne poljoprivredne zemlje ima veliki broj vlasnika što otežava da se ona proda i da se pitanje uknjižavanja jednostavno riješi kroz katastar”, navode iz HPK.

Napominju i kako su cijene poljoprivrednog zemljišta već počele jako rasti diljem Hrvatske i što se ide istočnije, gdje je zemlja kvalitetnija i veće su površine, ona je poprilično skupa, ali i dalje niska u odnosu na cijene u EU zemljama. Cijene su počele rasti i u drugim dijelovima Hrvatske.

Izvor: Al Jazeera