Glenn Ruga: Svijet za Ukrajinu ne smije biti nijem kao za BiH

Ako su nas lekcije iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu išta naučile, to je da sada, dok se isti scenarij dešava u Ukrajini, ne smijemo ostati nijemi, te kako je riječ o borbi svih nas, kaže Glenn Ruga, novinar i humanitarac iz Sjedinjenih Američkih Država.

Ruga je direktor Social Documentary Networka i izvršni urednik magazina ZEKE, a od 1995. do 2007. godine je bio predsjednik organizacije Friends of Bosnia (Prijatelji Bosne) čije je sjedište u Massachusettsu.

Nedavno je na Facebooku objavio poduži tekst gdje se osvrće na reakciju svijeta u Bosni i Hercegovini koja je dosta zakasnila na kraju prošlog stoljeća, kao i na svoju posjetu Sarajevu u zimu 1995. godine.

„Danas su daleko veći ulozi. Ukrajina ima deset puta više stanovnika od Bosne i Hercegovine, a Rusija ima 20 puta više stanovnika od Srbije, kao i nuklearno oružje. Slobodni svijet je ujedinjen protiv Rusije i pokazuje jedinstvo što smo rijetko kad vidjeli tokom svojih života“.

„Bosna je ponovo napadnuta, lider bosanskih Srba Milorad Dodik prijeti destabilizacijom nezavisne države. Ovo su iste prijetnje koje smo vidjeli istočnije u Evropi, u Ukrajini. To snage Evropske unije prepoznaju i sada jačaju svoju odbranu u Bosni“.

„Ovo je naša bitka danas i zbog toga mi moramo, zajedno, pobijediti na obalama i ravnicama Ukrajine. To je ono što je svijet konačno uradio 1995. u Bosni kada su NATO snage, predvođene SAD-om, iznudile okončanje rata i natjerale bosanske Srbe na pregovore u Daytonu novembra 1995“.

„Lekcija iz Bosne je i ta da ne smijemo oklijevati dok se rat i agresija vode nad nevinim ljudima koji žive u nezavisnoj i demokratskoj državi“, napisao je Ruga na kraju objave.

Aktivnosti za pomoć Bosni i Hercegovini

U razgovoru za Al Jazeeru ističe kako su jedina lekcija koja je naučena iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu posljedice nedjelovanja međunarodnih snaga i da se trebalo daleko ranije djelovati kako bi se priječili zločini i najgori od njih – genocid.

„Ako postoji ijedna lekcija koja potiče iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu, to je ona da ‘svijet’ (SAD i evropski saveznici) nije uradio ništa tri i po godine i samo su pomagali i poticali bosanske Srbe razmještanjem lakonaoružanih snaga UNPROFOR-a koji nisu imali ni efektivne vojne kapacitete niti mandat da koriste ono što ima i zaštite civile“, govori na početku razgovora i nastavlja u kritičnom tonu prema američkoj administraciji.

„Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton bio je više zabrinut, tokom izborne godine, kako će izgledati to što će američka vojna sila štititi ponižavajuće povlačenje UNPROFOR-a nego da se nešto više brinuo o pokolju bosanskih civila. Lekcija je sigurno ta da su SAD i njegovi evropski partneri trebali daleko ranije djelovati i zaustaviti agresiju bosanskih Srba nego zamućivati stanje dok se tri i po godine vršio genocid“.

U spomenutoj objavi na Facebooku, naš sagovornik navodi kako se organizirao sa nekolicinom volontera kako bi sakupljali humanitarnu pomoć, ali i drugačije pokušali pomoći Bosni i Hercegovini.

„Tadašnja situacija u Bosni i Hercegovini je bila godinama na naslovnicama medija i ljudi su bili užasnuti šta se sve dešava u Evropi. Naročito je bila užasnuta zajednica američkih Jevreja u dijelu svijeta gdje su bili žrtve genocida ne tako davno (Jevrejska zajednica SAD-a je bila najglasnija za djelovanje u to doba)“, navodi Ruga, pripadnik spomenute jevrejske zajednice.

„Bilo je mnoštvo organizacija poput naše, Friend of Bosnia, koje su djelovale u humanitarnim akcijama, informiranju javnosti ili zalaganju za Bosnu i Hercegovinu. Politički cilj Friends of Bosnia i sličnih organizacija je bilo ukidanje embarga na uvoz oružja kako bi se Bosna mogla braniti, ili korištenje vojne sile da se savladaju bosanski Srbi. Ili oboje“.

Prijetnja nuklearnog rata

Vratimo se u današnjicu i dešavanja u Ukrajinu gdje postoje mišljenja kako je Zapad, (SAD, NATO, EU) mogao uraditi više kako bi se spriječilo krvoproliće.

„Ne vjerujem da Zapad napušta Ukrajinu niti da je Kijev ikada očekivao da će doći do direktne vojne intervencije NATO-a, koliko god oni voljeli da se tako nešto desi. Trenutno oni nastoje dobiti zonu zabrane letova, ali mislim da i oni razumiju zašto to nije moguće“, smatra Ruga.

„Također, prošlo je tek nekoliko sedmica rata (‘tek’ u odnosu na tri i po godine agresije na Bosnu i Hercegovinu), pa je zbog toga zaista nemoguće znati šta će se dešavati bilo kratkoročno ili dugoročno. Ono u što vjerujem je to da će se SAD i naši saveznici iz NATO-a na kraju morati sukobiti sa ruskim snagama kao što su tako bili prinuđeni u Bosni i Hercegovini kada su se sukobili sa snagama bosanskih Srba 1995. godine – bez obzira na posljedice“.

Koliko su u SAD-u, građani, političari i aktivisti, svjesni opasnosti širenja rata iz Ukrajine?

„Amerikanci su apsolutno svjesni svih političkih i vojnih opasnosti ovog rata (pa tako i širenja). Milioni Amerikanaca imaju svoje korijene na istoku Evrope i oni jako strahuju od mogućih dešavanja i scenarija u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Litvaniji…”

„Iako su Amerikanci bili prilično nesvjesni šta se dešavalo prije 30-ak godina u malenoj državi Bosni i Hercegovini, kao i što su inače nesvjesni šta se općenito dešava na svjetskoj sceni, sada su prilično upoznati, a situaciju je promijenila činjenica da su jako visoki ulozi i da je riječ o prijetnji nuklearnog rata“.

‘Nikada više’

Kao novinar i urednik, Ruga je upoznat sa vrijednošću društvenih mreža i interneta, naročito u vrijeme potrebe brze podjele informacija o dešavanjima u kriznim situacijama.

„Danas se sve dešava munjevitom brzinom zbog društvenih mreža i modernih komunikacija. Kada je rat u Bosni i Hercegovini počeo 1992. godine, još uvijek su faks mašine bile najnapredniji oblici komuniciranja. Nevjerovatno je kako danas, za tek nekoliko sati, cijeli svijet zna šta se dešava u Kijevu, Lavovu, Odesi, Mariupolju…“, navodi Ruga.

„Iako se to može povezati sa humanitarnim djelovanjem, značajna vojna podrška je dobila Bidenovo odobrenje prije invazije jer su on i njegovi stručnjaci za vanjsku politiku tačno znali šta Rusija planira i šta može uraditi i oni su bili uvjereni da će doći do invazije, što se na kraju i desilo. No, sada SAD i evropske vlade imaju političko pokriće jer je obični građanin užasnut onime što vidi da se dešava“.

Izraz „nikada više“ povezuje se sa holokaustom, stradanjem Jevreja tokom Drugog svjetskog rata u kojem su ubijeni i mnogi članovi porodice sagovornika Al Jazeere.

„Prije rata u Bosni, tumačio sam taj izraz kao poruku svijeta da više nikada neće sjediti mirno dok se bilo gdje prijeti genocidom ili dok se on vrši bilo gdje. I to je upravo ono što me nagnalo da se umiješam u dešavanja povezana sa Bosnom i Hercegovinom. Ja sam Jevrej i većina mojih predaka je ubijena tokom holokausta. Tokom i nakon rata u Bosni i Hercegovini, razvio sam ciničniji pogled na ovu frazu – to je tumačenje da svijet nikada neće mirno pratiti masakr nad bijelim Evropljanima. Možda sam 1992. bio više naivan da ne shvatim kako su se mnogi genocidi desili nakon Drugog svjetskog rata – i prije i poslije rata u Bosni i Hercegovini“, ističe.

„Recimo, u samoj našoj hemisferi su se dešavali pokolji nevinih ljudi širom Centralne Amerike koje ne da samo nismo spriječili, već smo ih čak i podržavali. Ništa nismo uradili da zaustavimo genocid u Kambodži. Nismo uradili ništa da zaustavimo genocide u Indoneziji o kojima, čak i danas, svijet jako malo govori. Naravno, tu su i Ruanda, Sirija, Mijanmar, Palestina… Lista tu ne završava“, zaključuje Glenn Ruga.