Hoće li se Bjelorusija, ključni saveznik Rusije, pridružiti Putinovom ratu u Ukrajini?

Kada je Bjelorusija, najstariji i najpouzdaniji postsovjetski saveznik Rusije, u subotu evakuirala svoju ambasadu iz glavnog grada Ukrajine, ambasador je dobio ponižavajući “poklon”.

Ukrajinski graničar bacio je 30 srebrenika na bjeloruskog ambasadora Igora Sokola, prema videu koji snimljen na neimenovanom graničnom prelazu – što je simbolična gesta.

“S mržnjom”, viknuo je stražar koji je bacio vreću s novčićima na Sokola.

Inače, Rusija je zatvorila svoju ambasadu u Kijevu dva dana prije početka invazije 24. februara.

Ovaj korak Bjelorusije nije samo pokazivanje podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu od njegovog bjeloruskog kolege Aleksandra Lukašenka, već može signalizirati vojni potez koji mijenja igru.

Ihor Romanenko, general-pukovnik u penziji i bivši zamjenik načelnika ukrajinskog Glavnog stožera, rekao je Al Jazeeri da bi se Bjelorusija mogla pridružiti Moskvi u sukobu – i poslati između 10 i 15 taktičnih bataljona sa do 800 ljudi u pomoć zaustavljenoj ruskoj vojsci koja posljednjih dana podnosi teške gubitke i jedva se kreće.

“Sudeći po tome kako se stvari odvijaju, velika je mogućnost za takvo nešto”, kaže Romanenko.

Rekao je da će to uslijediti nakon višesedmičnih čistki unutar bjeloruske vojske, nakon što su se mnogi vojnici odbili boriti protiv Ukrajinaca.

Bjelorusi će se kretati samo uz ruske snage – i to tek nakon što Moskva završi raspoređivanje rezervi poput padobranaca iz pacifičke flote koje hitno prebacuju u zapadnu Rusiju i Bjelorusiju, rekao je.

“Najvjerovatnije je da će Putin, kada prikupi svoje rezerve, dio njih odvesti na sjever [Ukrajine koja graniči s Bjelorusijom], na sjeveroistok”, rekao je Romanenko.

Mogućnost proširenja invazije

Bjeloruske snage mogle bi pokušati pomoći Moskvi da zauzme Kijev, dodao je.

“Cilj je glavni grad. Razumljivo, Putin misli da će se, ukoliko zauzme prijestolnicu, pitanje [pobjede nad Ukrajinom] odmah i načelno riješiti.”

U utorak je visoki obavještajni dužnosnik u Kijevu predvidio da bi Bjelorusija mogla poslati tri vala vojnika u Ukrajinu – oko 5.000 u svakom – koji bi pomogli ruskoj vojsci.

“Šanse za invaziju iz Bjelorusije su prilično velike”, rekao je general-major Viktor Jagun iz ukrajinske službe sigurnosti u televizijskoj izjavi.

On tvrdi da Lukašenko “više” ne zapovijeda svojom vojskom i da bjeloruskim vrhom “upravlja Rusija”, dodajući da bi meta Bjelorusa mogla biti zapadna regija Volin koja služi kao glavna ruta za opskrbu vojnom pomoći sa zapada.

Drugi stručnjak također smatra da bi Lukašenkove snage mogle predvoditi rusko napredovanje na zapadne regije Ukrajine koje su dosad bile relativno netaknute.

“Moguće je da će se invazija proširiti”, rekao je Al Jazeeri Nikolaj Mitrokhin, ruski istraživač sa Univerziteta Bremen u Njemačkoj.

On kaže da bi Bjelorusi mogli pomoći Rusiji da napreduje prema tri velika grada u zapadnoj Ukrajini kako bi secirali Ukrajinu i odsjekli je od izvora zapadne vojne pomoći.

“Invazija bi se mogla proširiti na Lavov, Kovel, Luck kako bi Ukrajina bila odsječena od svojih zapadnih granica ili bi, u krajnjem slučaju, mogli uplesti ukrajinske rezerve u rat i provjeriti koliko su [spremne] za bitku“, rekao je.

Lukašenko je dopustio Rusiji da koristi njegov teritorij za invaziju na Ukrajinu i izmijenio je ustav svoje bivše sovjetske nacije kako bi omogućio raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusji.

‘Lukašenko bi mogao ući u rat’

Ali, kada je invazija počela, rekao je da neće vojno podržati Putina.

“Nećemo biti uvučeni u rat, niko ne traži da to uradimo”, rekao je 67-godišnji bivši menadžer kolektivne farme u februaru.

Međutim, 15. marta je, nakon tvrdnji da je krstareći projektil presretnut i uništen iznad Bjelorusije, zaprijetio da će “snažno odgovoriti”.

“Zašto je to urađeno? Da nas uzbudi, da nas natjera da odgovorimo. Ali nije tako jednostavno. Ako odgovorimo, odgovor ćemo snažno. Tako da to svi mogu osjetiti. Ali za sada smo strpljivi”, rekao je Lukašenko – ali nije precizirao ko je lansirao projektil.

Bjelorusija je pojačala svoje snage duž ukrajinske granice, iako je njen vrhovni zapovjednik tvrdio da to nema nikakve veze s mogućnošću njihovog sudjelovanja u ratu.

“Pokret vojnika ni na koji način nije povezan s pripremom, a samim tim ni sa sudjelovanjem bjeloruske vojske u [ruskoj] specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, rekao je zamjenik ministra odbrane Viktor Gulevič 12. marta.

Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnik rekao je u nedjelju da bi Lukašenko ipak mogao ući u rat – i izdao upozorenje svojim vojnicima.

“Ako ijedan bjeloruski vojnik pređe granicu s Ukrajinom, postat će legitimna meta”, rekao je čelnik ukrajinskog Vijeća sigurnosti Oleksij Danilov.

“Ruski predsjednik tjera Aleksandra Lukašenka da započne invaziju bjeloruske vojske, ali on zna da bi to uništilo Bjelorusiju”, rekao je.

‘Bit će problematično’

Kremlj je 2020. godine pomogao Lukašenku da preživi najveće proteste u postsovjetskoj historiji njegove nacije koji su uslijedili nakon spornih predsjedničkih izbora koji su Lukašenku donijeli pobjedu.

Zapad nije priznao rezultate izbora, osudio je Lukašenka zbog nasilnog gušenja protesta i uveo oštre sankcije zbog kojih je Minsk postao ovisniji o finansijskoj i političkoj podršci Moskve.

Deseci hiljada Bjelorusa, koji su pobjegli od Lukašenkovog gušenja protesta, našli su utočište u Ukrajini.

U međuvremenu je Kremlj poslao timove novinara koje je odobrila država i “majstore za spinove” da pomognu “poboljšanje” izvještavanja o protestima na bjeloruskoj televiziji.

Prosječni Ukrajinci odavno su svjesni Lukašenkovih proruskih simpatija i pritiska pod kojim se Minsk nalazi.

“Ukrajinci su mentalno apsorbirali vijesti o učešću Bjelorusije u ratu”, rekao je Al Jazeeri analitičar iz Kijeva Aleksej Kušč.

“Dakle, odgovor će biti kao da je to zakašnjeli izvještaj na koji su svi spremni”, rekao je.

Ali u vojnom smislu, to će biti problem – hoće li se Bjelorusi koncentrisati samo na pomoć Rusima da zauzme Kijev ili će im pomoći da pokore zapadnu Ukrajinu.

“U svakom slučaju, bit će problematično”, kaže Romanenko, general-pukovnik u penziji.

Sa samo 48.000 vojnika, bjeloruska vojska je mala u poređenju s onima iz Rusija i Ukrajine i ima daleko manje borbenog iskustva.

Međutim, često je održavala vježbe s Rusima, ima sličnu postsovjetsku strukturu, naoružanje i drugu opremu, dok je Ukrajina obučila na desetine hiljada svojih vojnika u skladu sa standardima NATO-a i primila pozamašne pošiljke oružja sa Zapada.