Kacarska: Oslanjanje na ruski gas čini Balkan veoma ranjivim

„Ljudi u regiji doživjeli su nedavne ratove i sukobe pa stoga diskusija o sigurnosti ima poseban značaj na Zapadnom Balkanu. Invazija na Ukrajinu vjerovatno je natjerala svakog građanina Evrope da preispita svoju fizičku sigurnost, a još više na Zapadnom Balkanu“, ističe dr. Simonida Kacarska, direktorica Instituta za evropsku politiku u Skoplju.

• Kako će ruska agresija na Ukrajinu utjecati na Zapadni Balkan?

– Ruska agresija na Ukrajinu ima značajne implikacije na Zapadni Balkan s nekoliko aspekata. Prvo, kao i u cjelokupnom evropskom kontekstu, invazija stvara nesigurnosti koje će imati dugotrajne sigurnosne i ekonomske posljedice. Gotovo isključivo oslanjanje regije Zapadnog Balkana na Rusiju za gas čini je veoma ranjivom u takvim eskalacijama.

Drugo, specifične okolnosti ove regije koja je samo djelomično integrisana u Sjevernoatlantski savez (NATO) stvaraju specifične ranjivosti koje se moraju uzeti u obzir. Treće, različit nivo usklađenosti sa sankcijama Evropske unije prema Rusiji zemalja regije također podiže dodatnu nesigurnost i ima potencijal da bude osnova za novu nadolazeću krizu.

• Rusija je Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju stavila na listu ‘neprijateljskih zemalja’. Šta to može značiti za ove zemlje?

– Rusija je početkom marta dodala Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Albaniju na listu „neprijateljskih zemalja“ kao rezultat njihovog usklađivanja sa stavovima Evropske unije prema Rusiji. Implikacije za svaku od ovih zemalja osim općeg pogoršanja odnosa s Ruskom Federacijom su prilično različite. Crna Gora je historijski imala jake veze s Rusijom, iako hladnije od 2014. godine kada se Crna Gora uskladila sa stavovima Evropske unije o aneksiji Krima. Sjeverna Makedonija, s druge strane, nije se u to vrijeme 2014. godine uskladila sa sankcijama Evropske unije Rusiji, a sada se u potpunosti uskladila s njima. Rusija je odlučila da sve dugove sa subjektima iz ovih zemalja izmiri u rubljama, a korporativne poslove mora odobriti vladina komisija. Izvan ovih konkretnih mjera, jasno je da će zemlje snositi posljedice u smislu ekonomske razmjene s Rusijom.

• Kako komentirate sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije Rusiji?

– Dosadašnje sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije su bile prilično sinhronizovane jer uključuju veliki broj vlada, a tiču se i zemalja koje imaju značajnu razmjenu s Rusijom. Očekuje se da će ove sankcije imati značajan utjecaj na rusku privredu i na ciljane pojedince. Međutim, uobičajeno pitanje u takvim okolnostima je kolektivizacija posljedica, odnosno tereta koji će nositi rusko stanovništvo. Iako su sankcije bile prilično ambiciozne, one su otkrile duboku međusobnu povezanost zapadnog svijeta s Rusijom, prije svega u pogledu snabdijevanja energijom. Sankcije će, osim nanošenja štete Rusiji, u svakom slučaju naštetiti i zemljama članicama Evropske unije, doduše u različitoj mjeri.

• Je li Evropska unija spremna za brzu integraciju Zapadnog Balkana?

– S obzirom na dugotrajnost procesa pristupanja u regiji, vrlo je teško zamisliti u kojim okolnostima bi integracija regije bila „brza“. S jedne strane, evidentno je da ne postoji politička volja za jasnim signalom Evropske unije o njenoj namjeri proširenja u dogledno vrijeme. S druge strane, zemlje regije nisu pokazale spremnost da se suštinski reformišu stvarajući situaciju kvake 22. Dok su razni zvaničnici Evropske unije pozivali na buđenje u smislu Zapadnog Balkana i potrebe za njegovom integracijom, uključujući visokog predstavnika Josepa Borrella tokom njegove nedavne posjete regiji, ne vidim da bi ovaj poziv na buđenje bio efikasan u kratkom roku. Najjasniji signal za namjeru da se regija istinski integrira bio bi početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i odobravanje bezviznog režima putovanja za građane Kosova, kao zakašnjele odluke koje su dugo potkopavale kredibilitet Evropske unije u regiji. Osim ove rasprave o integraciji, koja je povezana s gore navedenim pitanjem, za Evropsku uniju je od najveće važnosti da „brzo integrira“ zemlje regije koje su se uskladile sa sankcijama za Rusiju u planove kompenzacije na nivou Evropske unije, s obzirom na troškove koje će imati s ovim usklađivanjem.

• Kako gledate na Sjevernoatlantski savez (NATO) i njegovu ulogu u ratu u Ukrajini?

– Rat u Ukrajini je jedan od najvećih izazova s kojima se NATO suočio u svojoj historiji. Uprkos svojoj namjeri da postane članica, Ukrajina nije članica Alijanse, ali su njene susjedne države članice koje su se pozvale na klauzulu o konsultaciji Alijanse. NATO je raspoređivao više snaga u svoje članice koje graniče s Ukrajinom, a države članice su pojedinačno slale oružje Ukrajini. Pozivi na zonu zabrane letova iznad Ukrajine nisu se ostvarili i evidentno je da kako nisu ispunjena očekivanja Ukrajine od NATO-a, iako su članice NATO-a u velikoj mjeri podržale Ukrajinu u raznim oblicima vojne pomoći.

• Mogu li ljudi na Zapadnom Balkanu mirno spavati bez straha od novog sukoba?

– Ljudi u regiji doživjeli su nedavne ratove i sukobe pa stoga diskusija o sigurnosti ima poseban značaj na Zapadnom Balkanu. Invazija na Ukrajinu vjerovatno je natjerala svakog građanina Evrope da preispita svoju fizičku sigurnost, a još više na Zapadnom Balkanu. Građanima Zapadnog Balkana ovaj rat sigurno nosi sjećanja na nedavnu prošlost i vjerovatno će u duhu Vašeg pitanja mnoge ljude ostaviti neispavanim zbog straha od novog sukoba. Kako regija također u velikoj mjeri oscilira u sferi utjecaja Evropske unije i NATO-a, ali uglavnom bez odgovarajućeg mjesta za stolom, nije iznenađujuće da je prevladavajući diskurs također diskurs „primaoca“, a ne kreatora politika. Prema mom mišljenju, ključnu ulogu za slanje poruka koje bi trebale odražavati sigurnost imat će zemlje članice NATO-a u regiji, ali i njihovi susjedi u Evropskoj uniji.

• Je li ovo vrijeme kada se uspostavlja novi svjetski poredak i kakva su Vaša očekivanja za budućnost?

– Invazija na Ukrajinu ima značajne posljedice na uspostavljanje svjetskog poretka poslije 1990. godine u Evropi prije svega. Iako procjene tako dramatičnih obično zahtijevaju historijsku distancu, osjećaj da je ovo prijelomna tačka je prilično raširen, kao i implikacije na globalizaciju i mir u širem smislu. Kratkoročno, u našem dijelu svijeta očekujem da ćemo vjerovatno vidjeti Evropu zaokupljenu odbrambenom politikom i sigurnošću, s mnogo manje osporavanja troškova odbrane. To se jasno pokazalo u dramatičnom zaokretu u Njemačkoj govorom premijera Olafa Scholza koji je bio prijelomni događaj u odbrambenoj politici najveće zemlje članice Evropske unije.