Uvođenjem eura u Hrvatskoj vlasnici i zaposlenici mjenjačnica ostaju bez posla

Uvođenje eura kao službene valute od 1. januara 2023. Hrvatskoj će donijeti niz problema za neke djelatnosti koje su do sada dobro poslovale.

Vlasnici mjenjačnica očekivali su da će država osmisliti plan kako bi se zbrinuli i pomogli ljudi koji žive od tog posla (Igor Soban / Pixsell)

U vrijeme kada je Hrvatska dogovarala i pregovarala o gašenju kune i uvođenju eura kao službene državne monete nisu se mogle čuti burnije reakcije.

Sve je nekako prolazilo tiho i bez previše pompe.

Međutim, kako se približava taj 1. siječanj 2023. godine, kada će euro postati službena novčana moneta u Hrvatskoj, sve su glasnije reakcije kako politike tako i gospodarstvenika.

Tijekom prošle godine Hrvatski suverenisti krenuli su s prikupljanjem potpisa s ciljem da se raspiše referendum kako bi građani rekli žele li da kuna i dalje ostane kao službena novčana moneta ili ne. Unatoč kampanji koju su vodili, u okviru koje su ukazivali na vjerojatna poskupljenja svega koja neće pratiti plaće i mirovine, suverenisti nisu uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa. Sada na problem s ukidanjem kuna i uvođenjem eura ukazuju vlasnici i zaposlenici mjenjačnica širom Hrvatske koji strahuju za svoju budućnost.

Zaposleno oko 10.000 osoba

Prema neslužbenim podacima u Hrvatskoj oko 10.000 građana živi od rada mjenjačnica. Tu su uključeni njihovi vlasnici ali i zaposlenici. Vlasnici mjenjačnica najvećim dijelom su s ovim poslom krenuli još preprodavajući devize na tržnicama. S vremenom su registrirali svoj posao i otvorili mjenjačnice. Isto tako i dobar dio zaposlenih u mjenjačnicama su osobe koje već godinama rade u njima te su mnogi od njih i pred mirovinom. Upravo radi toga strahuje se kako će radi uvođenja eura oko 10.000 osoba ostati bez posla.

Upravo to tvrdi i vlasnik mjenjačnice „Graško“ iz Županje Marijan Karabalić (60) koji je u ovome poslu gotovo 30 godina od čega 22 godine ima svoju mjenjačnicu s dvoje zaposlenih. Prema njegovim očekivanja gotovo sve mjenjačnice, širom Hrvatske, od 1. siječnja 2023. godine će jednostavno prestati s radom jer s uvođenjem eura više neće postojati razlog za njihovo postojanje.

„Kada se ugasi domaća valuta onda mjenjačnice gube svoj smisao postojanja. Nema domaće valute nema niti posla. Tako je bilo u Sloveniji i drugim državama i tako će biti i kod nas. Ostaviti mjenjačnicu da radi bez kuna računajući na neke druge valute ne može donijeti profit. Stoga sam siguran kako ćemo preko noći, u noći 31. prosinac na 1. siječanj, svi završiti na ulici. Velika većina građana Hrvatske će slaviti Novu godinu, a mi ćemo u 2023. godinu ući sa strahom kako preživjeti, što raditi, s čime se baviti, gdje naći posao i slično“, kaže Karabalić.

Podsjeća kako i on svih 22 godine, koliko ima mjenjačnicu, sve svoje obveze prema državi ali i prema zaposlenicima ispunjava na vrijeme. On u svojoj mjenjačnici, u kojoj nekada i sam radi, ima dvoje zaposlenih koji su oboje osobe preko 50 godina te se pita tko će ih zaposliti kada završe na Zavodu za zapošljavanje. Tvrdi kako je takva situacija u velikoj većini mjenjačnica gdje najvećim dijelom rade osobe pred skorom mirovinom. Radi svega toga Karabalić kaže kako je očekivao da će država napraviti neki plan kako bi se pomoglo i vlasnicima mjenjačnica ali i zaposlenicima.

Ugrožena egzistencija

„Svima nama je ugrožena egzistencija ali ne radi našeg lošeg poslovanja ili nečega slično nego radi odluke države da se ukida domaća valuta. Svima nama ugrožena je egzistencija jer smo do toga dovedeni politikom Europske unije kao i politikom Vlade RH. Možemo reći i kako smo kolateralna žrtva takve politike pri čemu su nam ruke vezane i mi ne možemo ništa. Jedini tko nešto može napraviti je država ali ona još uvijek se ne oglašava po tom pitanju“, kaže Karabalić.

Govoreći o ovome problemu kaže kako su i on i njegovi zaposlenici, ali i drugi vlasnici mjenjačnica, očekivali kako će s najavama o uvođenju eura država osmisliti nekakav plan kako bi se zbrinulo i pomoglo ljude koji žive od toga posla. Karabalić precizno kaže kako je tako nešto očekivao od resornog ministarstva i Vlade ali bez rezultata. I ne samo to jer se o sudbini 10.000 ljudi koji će preko noći ostati bez posla nitko ne oglašava. Radi toga su svi žalosni, ljuti i razočarani, a što je još gore i njima su vezane ruke. Drugim riječima dotjerani su do zida.

Do sada su pričali među sobom ali sada planiraju početi pisati saborskim zastupnicima, ministrima, Vladi RH, premijeru, predsjedniku RH… Najavljuje kako će pisati svima i tražiti pomoć kako bi nekako „natjerali“ državu da im pomogne, odnosno osmisli program njihovog zbrinjavanja.

„U vrijeme Domovinskog rata bio sam dragovoljac i nisam se bojao niti tenka pa se ne bojim ni sada nikoga. Učiniti ću sve sa svoje strane pa kako bude. Ne košta me ništa razgovarati s kolegama i okupiti se, pisati svima kome treba i moliti pomoć. To je za državu smiješna cifra ali nama život znači. Nadam se da ćemo nešto uspjeti napraviti, a ako i ne uspijemo barem ćemo moći reći da smo pokušali i nećemo si moći ništa prebacivati“, istakao je Karabalić.

Šutnja sa svih strana

I vlasnik vukovarske mjenjačnice „Plus“ Siniša Nedeljković u ovome poslu je više od 20 godina i on poslije 1. siječnja iduće godine ne zna što će i kako dalje. I on svih proteklih godina kaže kako redovito plaća sve svoje obveze prema državi i da nema nikakvih dugovanja te da će do gašenja i njegove mjenjačnice doći samo radi odluke kakvu je donijela Vlada RH. Ukazujući na neizvjesnost koja mu se bliži kaže kako zna samo da se kuna gasi i da se uvodi euro.

“Takav scenario sigurno znači gašenje svih mjenjačnica u Hrvatskoj jer s gašenjem kune neće postojati razlog za njihovo postojanje. Oslanjanje na zamjenu franaka, dolara, funti i drugih valuta nije isplativo i s takvim poslom se ne može poslovno preživjeti. Osobno ni sam ne znam što ću i kako dalje“, kaže Nedeljković.

Dodaje kako je poslije svega izvjesno da će biti primoran zatvoriti obrt i završiti na ulici. Prema njegovim riječima žalosno je što se sve to tako radi kao i što su i Vlada, i ministri, i saborski zastupnici zaboravili na 10.000 građana Hrvatske kojima je od 1. siječnja iduće godine ugrožena dalja egzistencija.

Bosiljko Stanić je vlasnik vinkovačkih trgovina „Boso“, koji zapošljava preko tisuću radnika, i koji u svome poslovanju se između ostaloga bavi i mjenjačnicama. „Boso“ u svome sastavu trenutno ima preko 30 mjenjačnica u više gradova i sela.

„S 1. siječnjem 2023. godine ostati će nam u pogonu nekoliko mjenjačnica. Mislim da će ostati raditi njih tri ili četiri koje će mijenjati ostale valute poput švicarskih franaka, funti, srpskih dinara, bh. maraka, dolara… Naime, istok Hrvatske ima veliki broj građana koji su se iselili tijekom godina od kojih mnogi često dolaze u svoje gradove i sela. U daljem poslovanju mjenjačnica računamo na njih“, rekao je Stanić.

‘Bit će – snalazi se kako znaš’

Kako se njegova tvrtka bavi mnogim poslovima i ima brojne zaposlene zaposleni u „Boso“ mjenjačnicama će biti preraspoređeni na druga radna mjesta. Kaže i kako ne očekuje da će država pronaći način da se zbrinu vlasnici i zaposlenih u mjenjačnicama koje će se zatvoriti.

„Daj Bože da nešto bude ali nisam optimista. Biti će po onoj staroj narodnoj – snalazi se kako znaš i umiješ“, istakao je Stanić.

Na ovu temu kontaktirali smo i Ministarstvo financija Vlade RH odakle su nam odgovorili kako je poslovanje ovlaštenih mjenjača regulirano odredbama Zakona o deviznom poslovanju i podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke. Navode kako je na dan 31. prosinac 2021. godine sektor ovlaštenih mjenjača u Hrvatskoj brojao ukupno 1148 ovlaštena mjenjača s važećim odobrenjem Hrvatske narodne banke od kojih efektivno posluje njih manje od 1000 i to na oko 3000 mjenjačkih mjesta (stalnih i povremenih/sezonskih).

“Od ukupnog broja ovlaštenih mjenjača, za njih oko 250 je mjenjačko poslovanje osnovna i prevladavajuća djelatnost, dok ostatak čine tvrtke ili obrti kojima je mjenjačka djelatnost sporedna ili usputna djelatnost – hotelske recepcije, kampovi, turističke agencije, benzinske crpke, marine i slični  poslovni subjekti.  Iako u strukturi ukupnog broja ovlaštenih mjenjača imaju petinu udjela (20 posto), ovlašteni mjenjači kojima je mjenjačko poslovanje osnovna djelatnost  ostvaruju  više od dvije trećine (68 posto)  ukupnog  prometa ovlaštenih mjenjača na razini  tekuće godine”, stoji u odgovoru Ministarstva financija.

Dodaju i kako prema podacima HNB-a promet ovlaštenih mjenjača u 2021. godini iznosio je preračunato 25,11 milijardi kuna (3,31 milijardi eura), računajući otkup i prodaju. Unatrag nekoliko godina promet sektora ovlaštenih mjenjača je stabilan, osim pandemijske 2020. godine kad je zabilježen pad prometa od oko 30 posto.

Euro preovlavada u strukturi prometa ovlaštenih mjenjača

U valutnoj strukturi prometa ovlaštenih mjenjača prevladava EUR (83,48 posto otkupa i 93,8 posto prodaje), USD (7,1 posto otkupa i 1,88 posto prodaje) i CHF (5,94 posto otkupa i 1,53 posto prodaje),  a ostatak čine sve ostale valute (3,47 posto otkupa i 2,78 posto prodaje).

Navode i kako Ministarstvo financija ne prikuplja pa niti ne raspolaže točnim podacima o broju zaposlenih u sektoru ovlaštenih mjenjača. Ipak, procjenjuju da ako se uzme u obzir da 250 ovlaštenih mjenjača, kojima je mjenjačka djelatnost glavna djelatnost, posluje na ukupno oko 550 mjenjačkih mjesta, da se može reći da se broj radnih mjesta koja izravno ovise o mjenjačkom poslovanju kreće oko 2.000.

“Realno je očekivati da će se opseg poslova po osnovi trgovanja stranom gotovinom ovlaštenih mjenjača kojima je mjenjačko poslovanje osnovna djelatnost smanjiti u skladu s činjenicom da glavninu zarade ostvaruju otkupom odnosno prodajom eura. Ocjenjujemo da će i jedan dio tih ovlaštenih mjenjača nastaviti pružati tu uslugu i uvođenjem eura kao sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj. Naime, u zadnje vrijeme neki se ovlašteni mjenjači specijaliziraju za trgovanje stranim valutama koje do sada nisu bile zastupljene na tržištu stranih sredstava plaćanja u Republici Hrvatskoj. Također, u svrhu pripreme za uvođenje eura dio takvih ovlaštenih mjenjača proširio je, odnosno nastoji proširiti opseg usluga koje pruža, kako bi se pripremio za uvođenje eura i posljedično smanjenje prihoda po toj osnovi”, stoji u odgovoru Ministarstva financija.

Izvor: Al Jazeera