Kako će se rat u Ukrajini odraziti na balkanski turizam?

Istovremeno s uništavanjem infrastrukture i života miliona ljudi u ruskoj invaziji na Ukrajini, traju i blokade i finansijske sankcije, uništavanje dosadašnjih privrednih i ekonomskih sistema Rusije i Bjelorusije. Očekivati je da će državljani pomenutih zemalja sve manje putovati, čak i na godišnje odmore izvan svojih zemalja.

Iako su pojedine zemlje Balkana još uvijek otvorene za njih, dolazaka turista sa tih tržišta će biti znatno manje.

Turisti iz Ukrajine i Rusije su tokom prošle godine u Hrvatskoj ostvarili udio od dva posto u ukupno realiziranih 84 miliona noćenja. Tada su Rusi ostvarili 145.000 dolazaka (94 posto rezultata iz rekordne 2019. godine) i 800.000 noćenja (80 posto rezultata iz iste godine). Prošle godine turisti iz Ukrajine su ostvarili oko 146.000 dolazaka (rast od četiri posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine) i 857.000 noćenja (rast od dva posto u odnosu spomenutu godinu).

Posljedice po cijelu Evropu

„Kada govorimo o trenutnim događanjima na istoku Europe i njihovu utjecaju na sadašnje, ali i buduće turističke trendove, u ovome je trenutku vrlo teško bilo što unaprijed prognozirati. Iako je sam booking trenutno nešto usporeniji, za sada ne primjećujemo veće poremećaje na tržištu što potvrđuje i dinamika turističkog prometa koja je tijekom posljednjih dana stabilna. Ukoliko se situacija u Ukrajini uskoro ne stabilizira, realno je za očekivati kako će se ova krizna situacija početi prelijevati i na zemlje iz najbližeg okruženja Ukrajine, a posljedično i na cijelu Europu“, ukazuje Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Na vanredno održanom sastanku Evropske putničke komisije (ETC) predstavnici nacionalnih turističkih organizacija su izrazili bojazan da će sukob u Ukrajini negativno utjecati na sektor putovanja i turizma u evropskim zemljama, koje su se polako počele oporavljati od pandemije.

U još jednoj zemlji regije turisti iz pomenutih zemalja nisu imali značajniji udio – u Bosni i Hercegovini. Ta zemlja je jedina u regionu koja nije nikada bila povezana aviosaobraćajem sa ovim tržištima. Zato su rezultati dolazaka turista u Bosnu i Hercegovinu minimalni. Iz Rusije je 2019. godine bilo 6.631 ili 0,55 posto, a iz Ukrajine samo 2.091 ili 0,17 posto dolazaka turista. Prošle godine je značajno smanjen dolazak Rusa – 3.100, dok se broj Ukrajinaca približio rekordnoj godini – 1.878. Dolazak Bjelorusa je procentualno zanemariv.

„Ova tržišta su svakako veliki potencijal i nama su veoma interesantna. Unazad nekoliko godina smo pokušavali ponudom naših destinacija prodrijeti na ovo veliko tržište. Učestvovali smo na Međunarodnom sajmu turizma u Moskvi i u saradnji sa Predstavništvom Republike Srpske održali smo nekoliko uspješnih prezentacija i studijskih putovanja za novinare i turoperatere. U toku su bili pregovori za uspostavljanje aviolinije iz Banja Luke. Nažalost, pandemija je te planove veoma usporila, a novonastala situacija će ih na neko vrijeme sigurno obustaviti. Nakon promotivnih aktivnosti sada možemo govoriti o velikom gubitku“, poručili su iz Turističke organizacije Republike Srpske, jer je ovaj bh. entitet bio većinsko odredište turista sa istoka Evrope.

U Crnoj Gori 2021. bilo 12,1 posto ruskih turista

Međutim, neke zemlje će eventualni i pretpostavljeni nedolazak ovih turista itekako osjetiti – od popunjavanja kapaciteta do zarade u novcu. Prva od njih je Crna Gora. Od 1.670.879 dolazaka turista i 9.872.573 noćenja u 2021. godini 95,5 posto su ostvarili stranci. U strukturi noćenja turisti iz Ruske Federacije (12,1 posto) i Ukrajine (9,2 posto) su bili na trećem i četvrtom mjestu, odmah poslije dolazaka turista iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

„Ne raspolažemo zvaničnim podacima o prihodima od turizma po zemljama pripadnosti, ali uzevši u obzir podatke o ukupnim prihodima od turizma Centralne banke Crne Gore, kao i podatke o ostvarenom turističkom prometu Uprave za statistiku Monstat, Crna Gora bi tokom ove sezone bez tržišta Rusije i Ukrajine potencijalno mogla da izgubi petinu prihoda od turizma“, prognoze su Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Tu zemlju je prethodne godine posjetilo 136.000 turista iz Ukrajine, koji su ostvarili oko 870.000 noćenja što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2019. godinu, dok bjelorusko tržište zauzima tek 0,49 posto u učešću turističkih noćenja.

„Imajući u vidu situaciju u Ukrajini i Rusiji, možemo očekivati pad broja turista iz ovih zemalja tokom predstojeće sezone. Međutim, u kojoj mjeri još uvijek ne možemo prognozirati. Nacionalna turistička organizacija pažljivo prati situaciju i u stalnom je kontaktu sa partnerima sa ovih tržišta, ali se nadamo da će se politička situacija stabilizovati na dobrobit svih građana ovih zemalja. Iako su, zbog ratnih dešavanja u Rusiji i Ukrajini, obustavljene promotivne aktivnosti koje smo planirali, vjerujemo da će u budućnosti turisti sa ovih područja ponovo doći na odmor u Crnu Goru, gdje su se uvijek dobrodošlo osjećali“, zaključuju iz NTO Crne Gore.

Nemoguće dostići ranije brojke

I u Sjevernoj Makedoniji će osjetiti pad dolazaka turista sa ovih tržišta. Aviooperacije su obustavljene, pa će nemoguće biti dostići ranije brojke.

„Ako analiziramo podatke iz prošle godine, možemo uočiti skok dolazaka turista i noćenja iz Ruske Federacije i Ukrajine u odnosu na 2019. godinu. To je zasluga realizovanih ciljeva uspostavljanja avioletova u protekle dvije godine. Prošle godine su ruski turisti činili 2,48 posto ukupnog broja stranih turista, dok su 3,27 posto bili ukrajinski turisti. Pozitivni rezultati u 2021. godini omogućili su planiranje dodatnih chartera tokom sezone i kružnih putovanja u zemlje Balkana turistima iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, za koje se očekivalo da će u sljedećih nekoliko godina biti najbrže rastuća tržišta za makedonski turistički sektor“, kaže Ljupčo Janevski, direktor Agencije za promociju i podršku turizmu Sjeverne Makedonije.

Turistički sektor smatra vrlo osjetljivim, koji brzo reaguje na novonastalu situaciju u Ukrajini i naknadne sankcije koje su dovele do kašnjenja i otkazivanja aranžmana s ovih destinacija, postavljajući na taj način dodatne operativne strategije za fokusiranje na druga odredišta odakle se turisti mogu očekivati.

„Makedonski turistički sektor može se nadopuniti strateškim planiranjem Agencije za promociju i podršku turizmu za ovu godinu u kojoj se očekuje više od 2,5 miliona noćenja i rast broja stranih turista za 20 posto. Zbog toga će ove godine fokus biti još veći na regiji i tradicionalna tržišta poput Nizozemske, Belgije, Poljske, Turske, Bugarske, Grčke… od kojih očekujemo da će ublažiti negativne učinke aktuelne situacije s ukrajinskom krizom“, pretpostavlja Janevski.

Srbija jedina u regionu nema ograničenja prema Rusiji u avionskom saobraćaju. Tako da će moći računati na određeni broj turista iz te zemlje. A taj broj do sada nije bio zanemariv, kao i iz Rusima susjednih zemalja. U Srbiji je 2019. godine boravilo 3.677 turista iz Bjelorusije. 64.103 iz Rusije, a iz Ukrajine 17.535. Od ruskih turista su više noćenja u Srbiji ostvarili samo turisti iz Bosne i Hercegovine, Kine, Crne Gore i Turske.

Ipak, sve je to kap u moru u odnosu na Tursku, gdje je samo lani odmaralo 4,7 miliona Rusa i dva miliona Ukrajinaca. No, bojazan turističkog sektora u regiji se povećava i zbog širenja krize i cikličnog kruga. U jedinom bosanskohercegovačkom primorskom gradu – Neumu, hotelijeri kažu da je otkazano 10.000 rezervacija Poljaka. Ne bi valjalo da kriza zahvati i Češku, Slovačku i Mađarsku.