Infografika: Koje zemlje uvoze najviše nafte iz Rusije
Rusija je drugi najveći izvoznik sirove nafte u svijetu, nakon Saudijske Arabije; ukupno 48 zemalja kupilo je od nje tokom 2019. sirovu naftu ukupne vrijednosti 123 milijarde dolara.
Cijene nafte su porasle nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.
Zapadne sankcije će vjerovatno još više utjecati na rast cijena, što će rezultirati i skupljim gorivom na benzinskim pumpama.
Svijet je 2019. godine trošio 99,7 miliona barela nafte dnevno (mbpd), prema podacima Međunarodne agencije za energiju.
SAD sam konzumira petinu dnevne potrošnje nafte u svijetu (20,48 mbpd), nakon čega dolazi Kina (13,07 mbpd) te Indija (4,84 mbpd).
Venecuela (303.806 miliona barela), Saudijska Arabija (258.600 miliona barela) i Iran (208.600 miliona barela) posjeduju polovinu svjetskih rezervi nafte.
Koje zemlje proizvode najviše nafte?
Centralna organizacija za proizvodnju nafte u svijetu je OPEC – Organizacija zemalja izvoznica nafte.
Ustanovljena u Bagdadu 1960. godine, ova multinacionalna organizacija okuplja 13 zemalja, koje zajedno posjeduju 80 posto svjetskih rezervi sirove nafte.
Među zemljama s najvećim rezervama su i SAD i Rusija, koje nisu članice OPEC-a.
Članice OPEC-a proizvode 40 posto sirove nafte u svijetu i čine 60 posto u ukupnoj trgovini naftom u svijetu.
Deset najvećih proizvođača nafte u 2020. godini bili su SAD (18,61 mbpd), Saudijska Arabija (10,81 mbpd), Rusija (10,5 mbpd), Kanada (5,23 mbpd) i Kina (4,86 mbpd).
Kako se proizvodi i koristi sirova nafta?
Benzin, dizel i druge vrste goriva prave se od sirove nafte, fosilnog goriva koje se ispumpava iz zemlje.
Mnogi proizvodi koji se koriste u domaćinstvima, kao što su plastika, deterdženti i odjeća, također se dobijaju od neobnovljivih izvora.
Rast cijena sirove nafte ima efekat na nekoliko industrija, od transporta do proizvodnje.
Kvalitet sirove nafte se ocjenjuje prema gustoći (lagana, srednje teška i teška nafta) te po sumporu (sirova nafta s niskim sadržajem sumpora klasificirana je kao “slatka”, a s visokim kao “kisela”).
Lagana, slatka sirova nafta ocjenjuje se kao najkvalitetnija.
Nju je lakše i jeftinije rafinirati, zbog čega je ona i najtraženija.
Brent i WTI su dvije najtraženije vrste sirove nafte u svijetu.
Brent se eksploatira iz Sjevernog mora, između Velike Britanija i Norveške, dok se WTI dobija iz američkih naftnih polja.
Jednom kada se nafta izvuče i transportira do različitih rafinerija, mora se zagrijati u peći, a zatim destilirati u razna goriva i druge proizvode.
Proizvodi kao što je tečni naftni plin zahtijevaju niže temperature za izvlačenje, dok teži proizvodi, kao što je asfalt, traže mnogo veće temperature.
Koje zemlje se najviše oslanjaju na rusku naftu?
Najveći svjetski izvoznici nafte u 2019. godini bili su Saudijska Arabija (145 milijardi dolara), Rusija (123 milijarde dolara), Irak (73,8 milijardi dolara), Kanada (67,8 milijardi dolara) i SAD (61,9 milijardi dolara).
Kina je kupila 27 posto ukupnog ruskog naftnog izvoza, u vrijednosti od 34 milijarde dolara.
S obzirom na masivne energetske potrebe Kine, to je činilo samo 16 posto njenog naftnog uvoza.
Najmanje 48 zemalja uvozilo je sirovu naftu iz Rusije u 2019. godini.
Zemlje koje se najviše oslanjaju na rusku naftu su: Bjelorusija, Kuba, Curacao, Kazahstan, Latvija – svaka je uvozila 99 posto svoje nafte iz Rusije.
Šta znači zabrana uvoza ruske nafte?
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, veliki broj država nametnuo je sankcije Rusiji.
To je dovelo da cijene nafte dostignu nivoe bez presedana, koje se nisu vidjeli još od finansijske krize 2008. godine.
U utorak su SAD i Velika Britanija najavili zabranu uvoza ruske nafte.
SAD je 2021. godine uvozio u prosjeku 209.000 bpd sirove nafte i 500.000 bpd drugih naftnih proizvoda iz Rusije.
To je činilo tri posto američkog uvoza sirove nafte i jedan posto ukupne sirove nafte koju su obrađivale američke rafinerije.
Za Rusiju to predstavlja tri posto njenog ukupnog izvoza.
Prema analitičarima, ovu zabranu SAD sebi može priuštiti.
Ranije ove sedmice cijena Brent sirove nafte prešla je 140 dolara po barelub prije nego što se vratila na 120 dolara.
S oštrim sankcijama koje se uvode ruskom energetskom sektoru, efekti će se osjetiti širom svijetab dok tokom inflacije rastu cijene energenata.