Šta misle mladi Ukrajinci i Rusi: Nije vrijedno ratovanja!

Piše: Victor Jack

Rat je stalno u mislima Vitalija Kolšickog.

Dvadesetsedmogodišnji Ukrajinac, odrastao u Sumiju, 50 kilometara od granice s Rusijom, psihički se sprema za najgori scenario, dok strah od sukoba raste. Nešto novca stavlja sa strane, kupuje hranu s dugim rokom trajanja i odjeću, za svaki slučaj.

„Ne bih volio da ovo moram reći, ali mislim da je rat prilično vjerovatan“, rekao je Al Jazeeri.

„Mladi ljudi se zaista plaše“.

Dok tenzije između Rusije i Ukrajine dostižu stepen ključanja, mladi ljudi iz dvije bivše sovjetske republike bez puno entuzijatma govore o mogućnosti ratovanja u nekom sukobu širih razmjera.

Razgovori na visokom nivou, u kojima su Ukrajina, Rusija, SAD i evropski lideri, zasad ne smiruju tenzije.

Zapadne sile plaše se da Moskva planira napasti Ukrajinu, s obzirom na to da je blizu granice dovela više od sto hiljada vojnika i vojnu opremu. Rusija to poriče, te optužuje NATO da ugrožava sigurnost regije.

‘Gdje da odem, a da tamo nema rata?’

Ruski predsjednik Vladimir Putin od NATO-a traži da blokira prijem Ukrajine u pakt, ali alijansa to odbija.

Kolšicki, koji se kao čelnik Ukrajinskog parlamenta mladih redovno sastaje sa mladim Ukrajincima širom zemlje, kaže da je 2014. godina, kada je Rusija anektirala Krim, bila prekretnica.

U konfliktu u Donbasu je izgubio prijatelja iz osnovne škole.

„Iako je prije bilo različitih gledišta, svake godine sve više mladih ljudi Rusiju smatra neprijateljem“, govori.

Kolšicki vjeruje da su mnogi mladi sada spremni uzeti oružje u ruke ako to bude potrebno.

S obzirom na veličinu ruske vojske, Ukrajina će u slučaju invazije morati vršiti masovnu regrutaciju.

Saša Ivanicki, 18-godišnjak iz Kijeva, kaže da bi mnogi mladi ljudi u slučaja rata razmotrili opciju bijega.

„Čini se da polovinu mladih nije briga, dok su ostali u nedoumici „gdje da odem, a da tamo nema rata?'“, priča.

„Iskreno, i ja bih nastojao otići ako izbije rat“.

Međunarodni institut za sociologiju iz Kijeva je u nedavnom istraživanju zaključio da bi polovina populacije starosti između 18 i 29 godina preselila u neku drugu ukrajinsku regiju, ili u inostranstvo, ako Rusija pokrene napad, najviše od bilo koje druge starosne grupe.

Generacija koja nije sposobna za patnju

Volodimir Jermolenko, 41-godišni urednik političkog dnevnika Ukraine World, kaže da je „prilično vjerovatno“ da bi mladi bili regrutovani u slučaju erupcije konflikta, navodeći da je odrastanje u kapitalističkom društvu mnoge mlade Ukrajince ostavilo bez mnogo volje da ratuju u poređenju s njihovim roditeljima.

„Najveći generacijski jaz između mladih i starijih je u sposobnostima da pate“, kaže.

„Njihovi roditelji odrasli su u društvu koje im je govorilo da moraju patiti. Nova generacija razvila je drugačiji način razmišljanja. Misle da je oko njih mnogo razloga za zadovoljstvo koje im dao lijepi kapitalistički svijet“, dodaje, naglašavajući da mladi Ukrajinci, prije svega, žele „normalan život“.

Maks Kovalev, 18-godišnji student na Nacionalnom univerzitetu Taras Ševčenko iz Kijeva skeptičan je kada govori o liderima zemlje i mogućnosti rata.

„Većina naših generala je korumpirana i oni bi prvi pobjegli ako bude rata“, kaže.

„Ja bih se pridružio ukrajinskoj vojsci, ali ako neće biti otpora, onda mislim da se nema smisla niti boriti“.

Dok Ukrajinci nemaju puno povjerenja u svoju elitu, mladi Rusi gaje osjećaj ravnodušnosti.

„Ne djeluje stvarno“, kaže Bogdan Ilik, 20-godišnji student politike iz Moskve.

„Izgleda zastrašujuće, ali ništa se neće desiti“, dodaje.

Mladi Rusi nisu podložni režimskom narativu

Ilik tvrdi da mladi Rusi ne vjeruju u rat.

„(Apatija je) proizvod Putinovog autoritatizma, jer je cilj režima da odvrati interesovanje ljudi o politici“, dodaje.

Manje od jednog od pet Rusa starosti od 19 do 29 godina gaji interes o politici, prema istraživanju njemačke Fondacije Friedrich Ebert iz 2019. godine.

Ilik je naglasio da su mladi Rusi manje podložni antiukrajinskoj propagandi jer ne gledaju televiziju pod državnom kontrolom, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci pojačala negativno izvještavanje.

„Koji može biti cilj NATO-a? Da uništi Rusiju? To me nasmijava. Apsurdno je“, kaže.

Nedostatak pristupa nezavisnim medijima po pitanju Rusije, starije i manje pametne Ruse čini ranjivijim na vladin narativ, kaže Kataryna Wolczuk sa istraživačkog instituta Chatham House iz Velike Britanije.

„Stariji Rusi razmišljaju prema zvaničnom ‘narativu’ da Rusija štiti rusko govorno područje u Ukrajini, tako da to više shvataju kao zaštitu, nego agresiju“, tvrdi.

„Ruska mladost je mnogo apolitičnija. Politiku Rusije prema Ukrajini ne vide kao nešto važno ili relevantno“.

Mlađi Rusi nisu pristalice ideje da dvije zemlje pripadaju jedna uz drugu, što je imperijalistički ideal koji promovišu viši ruski zvaničnici.

U julu prošle godine, Putin je konstatovao da su Ukrajinci i Rusi bili „jedan narod“ u antičkoj Rusiji i da su kasnije kroz „greške“ razdojeni.

‘Ovo je glup rat, zato ne bi učestvovao’

„Mladi ljudi imaju drugačije gledište i čini se da više podržavaju Ukrajince“, kaže Tonija, 20-godišnja studentica škole filma iz Moskve.

„Imamo više suosjećanja prema njima“, dodala je, rekavši da su neki njeni prijatelji odbili posjetiti Krim, u znak protesta zbog ruske aneksije.

„Dobro je da Ukrajina ima podršku SAD-a“.

Anketa ruske Levade iz prošlog marta pokazala je da Rusi starosti od 18 do 24 godine imaju najviše suosjećanja prema Ukrajini od bilo koje druge grupe, a čak 68 posto ih je reklo da o toj zemlji misle „dobro“.

„U jednu ruku, gajim određene patriotske vrijednosti. Ali u drugu, ovo je glup rat i zbog toga ne bih učestvovao u njemu“, mišljenje je 20-godišnjeg Ravila, moskovskog studenta prava.

Mladi Rusi, dodaje, imaju druge brige.

„Brinem o ispitima, ekonomskim teškoćama i karijeri. Imamo veće probleme“, dodaje.