Može li Abazović s novom vladom popraviti ‘vlastite greške’?

Crna Gora bi u narednih desetak dana trebala dobiti novu vladu, nakon što je parlament prošle sedmice izglasao nepovjerenje vladi premijera Zdravka Krivokapića, tek nešto više od godinu nakon njenog formiranja.

Kao stvari sada stoje, najizglednije je da će novi crnogorski premijer biti Dritan Abazović, dosadašnji potpredsjednik Krovokapićeve vlade, i inicijator njegove smjene.

Od buduće vlade zavisi da li će zemlja pojačati svoje veze za zapadnim partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, ili će te veze dodatno oslabiti, u vrlo turbulentom periodu za cijeli Zapadni Balkan, kada raste utjecaj Rusije i Kine.

Krivokapićeva vlada formirana je u decembru 2020. godine. Tri šire koalicije, sastavljene od desnih i lijevih stranaka, koje su predvodili Krivokapić, Abazović i također smijenjeni predsjednik crnogorske skupštine Aleksa Bečić, udružili su glasove i smijenili sa vlasti Demokratsku partiju socijalista (DPS) crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, nakon 30 godina vladavine.

Vlada Krivokapića dobila je podršku i vrlo utjecajne Srpske pravoslavne crkve (SPC). Abazović je zbog toga od početka bio pod kritikama da je u Crnoj Gori otvorio vrata snažnom utjecaju susjedne Srbije i njenom autokratskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji održava jake veze sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, jednim od glavnih rivala Zapada u ovom trenutku.

Raskol u vladi Zdravka Krivokapića

Do raskola između Krivokapića i njegovog potpredsjednika Dritana Abazovića došlo je u januaru ove godine. Prema zvaničnom saopćenju, Abazovićeva Ujedinjena reformska akcija [URA] zatražila je smjenu Krivokapića jer je „svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji“, dok je „neaktivnost pojedinih ministara dovela do usporavanja evropskih integracija“ Crne Gore, što se odrazilo i na ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije.

Zahtjev za smjenu Krivokapićeve vlade, uslijedio je, međutim, samo nekoliko dana nakon što je službeni Washington jasno rekao da za partnera u Crnoj Gori ne želi desničarske političare.

Ima li Abazović nakon svega kapacitet Crnu Goru učiniti više sekularnom i demokratskom? Može li popraviti greške koje je pravio predsjednik Milo Đukanović posljednje tri decenije? Premda je napravio neke od ključnih poteza u vođenju vanjske politike, poput uvođenja te male zemlje sa nešto više od 600.000 stanovnika u NATO, Đukanovićev DPS se često dovodio u vezu s korupcijom.

Krivokapićevi i Bečićevi kadrovi i dalje na važnim pozicijama

Novinar Sead Hodžić promjećuje da čak i nakon smjene premijera i predsjednika skupštine, pristalice Zdravka Krivokapića i Alekse Bečića zauzimaju brojna rukovodeća mjesta u Crnoj Gori, pa je, rekao je Hodžić za Al Jazeeru, po svemu sudeći Krivokapićeva i Bečićeva politička snaga puno jača čak i u odnosu na broj zastupničkih mjesta koja imaju u crnogorskom parlamentu, aludirajući na to da Abazoviću u konačnici neće biti lako upravljati procestima u zemlji čak i ako uspije formirati vladu.

„Mislim da je upravo gospodin Abazović pristankom da sada već bivšu vladu formira u manastiru i da mu crkveni velikodostojnici određuju ministre, uveliko doprinio da SPC i njihovi predstavnici vode glavnu riječ u Crnoj Gori“, rekao je Hodžić.

„Da li je u međuvremenu zaista shvatio da je pogriješio ili se na rušenje Zdravka Krivokapića i njegovih ’apostola’ odlučio zbog toga što su oni njega htjeli da uklone, ostaje da vidimo“, rekao je Hodžić.

Nikolaidis: Rezerve prema novoj vladi

Andrej Nikolaidis, crnogorski književnik i utjecajni politički kolumnist otvoreno je skeptičan prema politici Dritana Abazovića. Nikolaidis kaže da je mnogo nepoznanica oko nove crnogorske vlade.

“Nije on [Abazović] došao ’tobe’, nego je njemu rečeno da mora da to [smijeni Krivokapićevu vladu], uradi”, rekao je Nikolaidis Al Jazeeri. Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar neposredno prije pada crnogorske vlade rekao je da Washinton kao dio vlasti ne vide Demokratski front, desničarski populistički i socijalno konzervativni politički savez u Crnoj Gori.

„Ovi su ljudi godinu i po dana sistematski uništavali državu … Njihova ideja je bila da se iznutra kroz sistem uništi država do tačke kada njeno postojanje postaje besmisleno. Čitavo to vrijeme je vicepremijer bio Dritan Abazović. Paradoks je u tome da se odjednom pojavljuje on da spasi situaciju. Dakle, Dritan Abazović treba da sanira posljedice vlastitog činjenja. Imam ozbiljne rezerve prema tome“, rekao je Nikolaidis.

Matijašević: Abazović ima podršku SAD-a u EU-a

Ali, neki poput Biljane Matijašević, dugogodišnje crnogorske novinarke vjeruju kako Abazović ima velike izglede za sastav i uspješno vođenje nove vlade. Takve stavove Matijašević crpi iz „značajne podrške civilnog društva“ koju Abazović ima, ali i otvorene podrške zapadnih zemalja.

„[Abazović] ima podršku međunarodnih partnera, pogotovo iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država“, rekla je Matijašević Al Jazeeri, dodajući da partija Dritana Abazovića URA promoviše građansku politiku, bez nacionalizma, što je u višeetničkoj Crnoj Gori u ovom trenutku od velike važnosti. „Međunarodni partneri se boje eskalacije sukoba na Zapadnom Balkanu, ne odgovara im jačanje nacionalizma, pa makar to bilo i u maloj državi poput Crne Gore“, rekla je Matijašević, vjerujući da će Abazoviću takve okolnosti pomoći da u zemlji provede potrebne reforme i osigura stabilnost.