Dr. Maja Zelihić, izbjeglica na listi 100 najinspirativnijih osoba na svijetu

Ono što čini uspješnog lidera je u velikoj mjeri vezano za lične karakteristike tog čovjeka, a ona osoba koja može brzo i precizno odreagirati u vremenu krize je već ispred mnogih drugih, kaže redovna profesorica na Forbesovom koledžu za biznis i tehnologiju Univerziteta Arizona Global.

Imamo krizu liderstva u Bosni i Hercegovini, smatra dr. Zelihić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Politika i ekonomija su uvijek u simbiozi, ustvari, tako bi trebalo biti. Međutim, to, nažalost, ne vidimo na našim prostorima. Zapravo, jedan od primarnih ciljeva vlada je upravljanje ekonomijom. Postoji korelacija između uspješnog upravljanja ekonomijom, političke popularnosti i moći. Promatrajući mnoge zemlje, nažalost, vidimo da, zarad moći, mnogi političari zanemaruju ili aktivno uništavaju ekonomski razvoj, kaže dr. Maja Zelihić, koja je nedavno izabrana među 100 najinspirativnijih osoba na svijetu za 2022. godinu u izboru magazina Global Leaders, gdje se nalaze imena svjetskih poznatih ličnosti.

“Strah je moćan igrač, a politika bazirana na konceptu straha ne vodi progresu. Podjele bilo koje vrste ne vode prosperitetu društva. Tako, naravno, oduzimamo zrak onim idejama koje vode ka razvoju ekonomije i liderstva, jer se bavimo već desetljećima pitanjima koja nam se nameću sa složenošću naše političke situacije”, smatra ona.

Izbjeglištvo, traumatično iskustvo za sve građane

Njen uspjeh posebno je značajan jer je 1992. godine, zbog ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, izbjegla u Sjedinjene Američke Države, gdje je počela ostvarivati svoje ciljeve. Danas je Fulbright specijalistica, oficijelna globalna istraživačica SAD-a, prodekanesa za napredne studije menadžmenta i redovna profesorica na Forbesovom koledžu za biznis i tehnologiju Univerziteta Arizona Global.

“Rat u Bosni i Hercegovini, a samim tim za neke od nas izbjeglištvo, bilo je užasno traumatično za sve naše građane. Mnoge svjetske studije se bave istraživanjima o konceptu kolektivne traume i kako taj koncept utječe na ljudski život. Mislim da mnoge činjenice utječu na motivaciju i uspjeh čovjeka, a jedan od tih elemenata su određene poteškoće koje proizlaze iz izbjegličkog iskustva. Želim istaknuti da se izbjeglištvo se ne može usporediti s onim što su naši građani doživjeli u ratu. Znači, to su dvije različite vrste traume i ne mogu biti nikad u istoj rečenici. Ali, naravno, izbjeglištvo, posebno ono koje sam doživjela bez roditelja prije svog punoljetstva, imalo je dodatne komplikacije“, govori ova sada svjetski priznata profesorica.

Maja Zelihić je globalna i dijalog partnerica za NAFS-u, najveću neprofitnu svjetsku asocijaciju posvećenu međunarodnom obrazovanju, te članica Odbora savjetnika Međunarodnog programa za arbitražu i naučnu procjenu, sveobuhvatne globalne platforme za akademski pregled.

Mišljenja je da za nju mnogo snažniji utjecaj bio period prije rata u Sarajevu u edukacijskom i emotivnom smislu te dodaje da je odrasla u divnoj porodici kao jedinica. Veliku zahvalnost za daljnji uspjeh daje ocu i djedu, koji su je rano usmjerili na polje edukacije.

Ljubav i pažnja u najljepšem gradu na svijetu

“Oni su mi uvijek govorili da ja, kao djevojčica, mogu postići sve što mogu postići dječaci. Iskreno, tada nisam baš bila sigurna šta to znači, ali danas, kad radim istraživanja, između ostalog, o poziciji žena u svijetu u razvoju i vodim Forbesov Centar za žensko liderstvo, mogu vidjeti da mi žene (ne samo lideri) još uvijek nismo dosegle taj stepen prisutnosti i ravnopravnosti u svim sektorima društva. Zato je bilo od ključnog značaja za moj uspjeh imati predivnu edukaciju. Bosanskohercegovačka edukacija i edukatori se mogu takmičiti s bilo kim u svijetu, ali nažalost, nemaju uslove i sredstva koje neke razvijene zemlje imaju. U sažetku prvih 17 godina, prepunog ljubavi i pažnje u najljepšem gradu na svijetu, Sarajevu, s nekoliko snažnih uzora u životu, pokazali su vrijednost edukacije, motivacije i važnosti ispunjenja svojih ciljeva“, priča Maja Zelihić.

Kao jedina osoba sa prostora bivše Jugoslavije koja se našla na listi 100 najinspirativnijih osoba na svijetu, naglašava da nagradu gleda kao priznanje za dugogodišnji rad i smatra da joj može otvoriti neka vrata za daljnju saradnju sa svjetskim organizacijama i edukacionim ustanovama u njenom stručnom području istraživanja u nekoliko biznis sektora, implementacije, digitalne tehnologije i online učenja.

Dr. Diane Hamilton i dr. Maja Zelihić (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Naravno, mi koji radimo u sektoru edukacije i istraživanja ne radimo bilo šta zbog nekih nagrada. Uglavnom susrećem kolege koji su puni želje za novim znanjem i velikom strašću za posao koji rade. Ova nagrada je skrenula više pažnje na moje istraživanje u polju organizacijskih ponašanja, s fokusom na knjigu o percepciji, koju sam radila s dr. Diane Hamilton, proglašenom kao jednom od 50 mislilaca svijeta i koja je moja koautorica na polju percepcije. Naš indeks percepcije je nešto što je unikatno u svijetu biznisa, jer povezuje koncept percepcije, faktore koji utječu na percepciju s principima organizacione efikasnosti, produktivnosti i motivacije zaposlenika“, navodi Maja Zelihić, koja je i industrijska savjetnica Amity University Labs India za komunikacijske laboratorije (AUNCL).

Važnost oporavka malih poduzeća nakon pandemije

Ističe kako odlike novih teorija u sferi savremenog menadžmenta prepoznaju da se današnje organizacije suočavaju s brzim promjenama i dodatnom složenošću, s tehnologijom koja služi i kao potencijalni uzrok i rješenje za dnevne biznis probleme.

“Moderna teorija upravljanja uzima u obzir da zaposlenici rade iz brojnih razloga, uključujući postizanje zadovoljstva, sreće i željenog stila života. Neke od osnovnih karakteristika modernog menadžmenta su dinamika, višedimenzionalni pristup, multidisciplinaran i prilagodiv bilo kojim promjenama. Moderna teorija menadžmenta ima kvantitativne i kvalitativne elemente, jedni mjere efektivnost i stopu produkcije, ali u isto vrijeme uzima u obzir priznaje vrijednost motivacije zaposlenih koja direktno utječe na efikasnost održive organizacije“, objašnjava ova profesorica, koja je u januaru 2021. godine proglašena kao jedan od 200 mislilaca u području liderstva od PeopleHuma, cjelovite integrirane platforme za automatizaciju upravljanja ljudskim kapitalom.

Napominje da je pandemija korona virusa još uvijek u toku i da postoje mnoge istraživačke studije koje se bave utjecajem pandemije na preduzeća, posebno na sektor malih preduzeća.

“Nekoliko istraživačkih pothvata koje sam uradila bilo je usmjereno na mala preduzeća i njihovu reakciju na varijable prepreka. Masovna otpuštanja radnika i zatvaranja jedan su od dva najveća utjecaja pandemije na sektor malih organizacija. Taj sektor nema resurse i/ili ljudsku snagu da opstane više od jedne do dvije godine unutar parametara pandemije. U ekstremnim slučajevima vidjeli smo mala preduzeća koja su bankrotirala za samo nekoliko mjeseci. Oporavak sektora malih poduzeća bit će ogromna inicijativa za svaku zemlju. Sjedinjene Američke Države su pokušale s nekim potporama za mala poduzeća, ali proces kvalifikacije je prilično težak i te male potpore nisu nužno utjecale na ovaj ogroman problem. Morat ćemo provesti još mnogo značajnijih istraživanja u ovom sektoru nakon potpunog završetka ove pandemije“, tvrdi Maja Zelihić.

Uspješan lider precizno reagira u vremenu krize

Prema njenim riječima, ono šta čini uspješnog lidera je u velikoj mjeri vezano na lične karakteristike tog čovjeka, a ona osoba koja može brzo i precizno odreagirati u vremenu krize je već ispred mnogih drugih.

Kroz online učenja mase mogu imati pristup obrazovanju, navodi dr. Zelihić (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Sarađivala sam na predmetu koji nudimo studentima našeg MBA programa, s Richom Karlgaardom, američkim novinarom, autorom bestselera i nagrađivanim biznismenom, koji je dugo godina bio izdavač Forbes magazina (1998-2018). Taj predmet je baziran na intervjuima koje je on vodio s vrhunskim američkim izvršnim direktorima tokom ove pandemije, fokusirajući se na njihove strategije i odluke u tom periodu. Rezultati toga istraživanja pokazuju da je pandemija značajno promijenila polje igre u svim industrijskim sektorima. Od koncepta digitalnog razvoja i ubrzanja digitalne revolucije i posljedicama te eksplozije u digitalnom sektoru na inovacije, zatim o strategiji i rastu industrijskih sektora koji nisu bili ni blizu toga prije pandemije, kao i kolapsa onih sektora koji se ne mogu promijeniti dovoljno brzo, do novih stilova liderstva te o budućnosti rada i kulture radnog mjesta“, dodaje Maja Zelihić.

Kako je značajan dio života provela radeći na e-učenju, implementaciji i razvoju e-učenja u zemljama u razvoju, čvrsto vjeruje u kvalitet i budućnost online učenja.

“Ova pandemija je potvrdila nužnost tog modela učenja. Online modeli i hibridni modeli zamijenit će tradicionalne modele učenja i predviđam da ćete u sljedećih nekoliko godina na Balkanu vidjeti čak i najtradicionalnije univerzitete koji implementiraju neke oblike ovog modela. Ne bih o online učenju i tradicionalnim modelima govorila u smislu boljeg ili goreg, već u smislu jednako dobrog. Ako se pravilno implementira, online učenje ima neke dodatne prednosti kada je u pitanju brzo ažuriranje sadržaja, sudjelovanje učenika i izvrsnost kurikuluma“, podvlači ova profesorica.

Posebno je ponosna na svoje istraživačke radove u polju implementacije online učenja, pogotovo vidjevši šta to znači za djevojčice i mlade žene, koje se sada mogu obrazovati u zabačenim dijelovima zemalja u razvoju, gdje je to nekada bio neostvarivi san.

Online učenje mijenja živote mladih ljudi

“Online učenje zaista mijenja živote onih mladih ljudi koji u prethodnom periodu nisu mogli pohađatgi univerzitete ili, u nekim slučajevima, srednje i osnovne škole, jer putovanje do velikih centara obrazovanja nije bilo dostupno zbog troškova. Sektor obrazovanja je sada mnogo raznolikiji i nije usmjeren na elitističko obrazovanje, upravo jer kroz online učenja mase mogu imati pristup obrazovanju“, konstatira Maja Zelihić.

Iako nije ekspertica u polju politike i neko ko prati politiku, na trenutne političke lidere u Bosni i Hercegovini gleda s dozom depresije, jer ima osjećaj da koriste zapaljivu retoriku, koja ništa dobro ne donosi.

Podjele bilo koje vrste ne vode prosperitetu društva, ističe dr. Zelihić (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Imamo krizu liderstva u Bosni i Hercegovini, sindrom apatičnog i nadasve bezidejnog liderstva. Nedostatno se bave unapređivanjem privrede, turizma, esencijalnim potrebama građenja. Naša regija ima potencijala jer ima talentovane ljude, prirodna bogatstva i vrhunsko obrazovanje. Vjerujem pogotovo u naše mlade ljude i njihovu sposobnost da se okrenu progresivnim tokovima koje vode ka ekonomskom prosperitetu. Predrasude među ljudima su nametnuti fenomen koji ljudska bića nauče. Nismo rođeni s predrasudama. Znači, društvo nas uči tim predrasudama, a koncept ‘mi’, ‘oni’, ‘naši’, ‘njihovi’ su ispolitizirani do bola od lidera zarad moći“, apostrofira Maja Zelihić.

Ne krije da ima izvrsnu saradnju s nekoliko bosanskohercegovačkih naučnika, a bila je i na nekoliko predavanja koje su organizirali univerziteti u Bosni i Hercegovini.

“U 2017. godini, dolazeći s tehnološkom kompanijom iz SAD-a, a radeći na inicijativama online učenja, uradili smo turneju na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i upoznali mnogo akademskih kolega i dosta naučili o bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu“, kaže profesorica čiji su akademski radovi objavljeni u više od 20 recenziranih časopisa.

Mladi moraju pronaći svoje životne ciljeve

Iako su je njeni istraživački poduhvati odveli na Haiti, Kubu, Meksiko, Panamu, Jordan, Zambiju, Balkan i mnoge druge dijelove svijeta, u budućnosti planira početi novi Fulbrightov projekt i nastaviti svoje istraživanje.

“Čovjek se uči dok je živ i nadam se da ću moči naučiti još mnogo toga i uspjeti prenijeti dosta toga mojim studentima. Nadam se da će ova pandemija prestati, da možemo više putovati, jer me putovanje uvijek čini sretnom. Nastaviti se brinuti o porodici, mojoj djeci, moj je glavni cilj što se tiče privatnog života“, kaže ona.

Mladima poručuje da pronađu svoje životne ciljeve i polje u okviru kojeg mogu raditi na ispunjenju ciljeva.

“Predlažem im da često postavljaju ciljeve, da se ne boje da ih mijenjaju, često provjeravaju gdje se nalaze u odnosu na ciljeve i nastavljaju ići naprijed. Obrazovanje je ključni, ali ne uvijek i jedini put. Čovjek može napraviti razliku u ovom svijetu na mnogo različitih načina“, zaključuje dr. Maja Zelihić.

Izvor: Al Jazeera