Američki general za AJB: Ukrajinski vojnici bi se na kopnu dobro borili protiv Rusa

Ne vjerujem da je Putin još odlučio hoće li pokrenuti novu ofanzinu na Ukrajinu, ali je sigurno sklopio mozaik za to, kaže Ben Hodges, bivši komandant američke vojske za Evropu.

Mislim da je Putin zaista spreman preuzeti rizik rata ako vidi da može steći prednost, tvrdi Ben Hodges (EPA)

Oblak ruske prijetnje koja se nadvija nad Ukrajinom je realan i invazija bi mogla početi nakon Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, no, ovaj put Rusiji neće biti tako lako kao 2014. godine, kada je anektirala Krim, a proruski separatisti stekli kontrolu nad regijama na istoku Ukrajine.

Ovo je u razgovoru za Al Jazeeru Balkans rekao Ben Hodges, general pukovnik američke vojske, glavnokomandujući američkih snaga u Evropi u periodu od 2014. do 2017., i visokorangirani oficir koji je dio svoje karijere proveo i u ratovima u Iraku i Afganistanu.

Godine 2003. je, kao komandant Zračne brigade u američkoj operaciji “Iračka sloboda” zadobio rane od šrapnela, a kasnije je u Afganistanu bio direktor operacija regionalne komande “jug”, nakon čega se angažovao u Evropi.

Hodges, koji je aktivnu karijeru u američkoj vosci završio sa nizom odlikovanja, trenutno je član Centra za evropske analize politike, kojem se pridružio nakon što je odložio uniformu.

  • Gospodine Hodges, šta se dešava na granici Rusije i Ukrajine? Je li prijetnja ratom zaista realna ili se radi o ruskom taktičkom nadmudrivanju s ciljem sticanja što bolje pregovaračke pozicije u razgovorima sa Zapadom?

– Nažalost, vjerujem da ovo veoma stvarna prijetnja. Nije neposredna, ali je sve vjerovatnija. Ne vidim nikakve znake deeskalacije, dok niti jezik iz Kremlja nije baš ohrabrujući. Sigurno je da Moskva traži da ostvari prednost nad Zapadom, a ne samo nad Ukrajinom. Moje je predviđanje da će blizu granice držati svoje snage neodređeno vrijeme, u nastojanju da uništi ukrajinsku ekonomiju i održi pritisak na ukrajinsku vladu i njene saveznike.

  • Kako ocjenjujete stav ruskog predsjednika Putina? Želi li on rat?

– Ne vjerujem da je Putin još odlučio hoće li pokrenuti novu ofanzinu na Ukrajinu ili ne, ali je sigurno da je sklopio mozaik za to.

  • Igra živaca traje već dugo. Sedmicama svjedočimo nagomilavanju ruske vojske, oružja i opreme blizu ukrajinske granice. Do kada?

– Ako se ofanziva dogodi, predviđam da će to biti kratko nakon završetka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Sjetit ćete se da je 2014. godine napao Ukrajinu nedugo nakon zatvaranja vlastitih Zimskih olimpijskih igara u Sočiju.

  • Ukoliko zaista dođe do napada, mislite li da je Ukrajina sposobna nositi se sa, na papiru, mnogo brojnijim, jačim i opremljenijim neprijateljem?

– Ukrajinske oružane snage su danas puno bolje opremljene nego 2014. godine. Brojnije su, bolje obučene, opremljenije i iskusnije nego onda kada je Rusija prisvojila Krim. No, na moru i u zraku i dalje bi bile u podređenom položaju u odnosu na Rusiju. Očekujem da bi se ukrajinske snage na kopnu dobro borile protiv ruskih vojnika, da bi pružile snažan otpor i da bi neprijatelju nanijele velike gubitke.

  • Mislite da se ne bi ponovila 2014. godina, kada je otpor Ukrajine bio slab?

– Ne vjerujem da bi se desilo ponavljanje. No, Ukrajina bi se morala dobro izboriti i sa amfibijskim operacijama na obalama Azovskog mora i uz crnomorsku obalu, koje bi bile vrlo vjerovatne.

  • Ako Rusija napadne Ukrajinu, šta će učiniti SAD? Je li realno očekivati američki i NATO-ov vojni odgovor protiv Rusije?

– Ako odvraćanje Rusije ne uspije i oni pokrenu novu ofanzivu na Ukrajinu, veću ili manju, SAD i njegovi saveznici iz NATO-a i Evropske unije će pozivati na ogromne sankcije. Lideri već sedmicama upozoravaju Moskvu na to. No, Ukrajina niti od jedne inostrane zemlje nije tražila ispomoć u vojsci, već samo oružje, municiju i finansijsku podršku, tako da niti ne očekujem nikakvu inostranu intervenciju u Ukrajini ako dođe do ruskog napada.

  • No, predsjednik Joe Biden šalje dodatne američke vojnike na istok Evrope. Zašto?

– Bidenova administracija je objavila raspoređivanje hiljadu američkih vojnika iz Stryker skvadrona iz njihove baze u Vilsecku, u Njemačkoj, u Rumuniji i još dodatnih 2.000 vojnika u Poljskoj i Njemačkoj. One namjeravaju ojačati NATO-ovo istočno krilo kako bi obeshrabrile bilo kakvo ‘preljevanje’ sukoba na teritoriju zemalja članica NATO pakta u slučaju ruske invazija na Ukrajinu, ili pak mogućih napada iz Bjelorusije.

  • S kakvim bi se rizikom Rusija suočila ako preduzme vojnu akciju protiv Ukrajine. Ovdje ne govorimo o sankcijama, već o samim oružanim operacijama? Smije li Putin sebi dopustiti takav rizik?

– Na ovo pitanje svi pokušavamo pronaći odgovor. Mislim da je on potvrdan, da je Putin zaista spreman preuzeti rizik ako vidi da može steći prednost u sukobu. Već sada je jako samouvjeren, možda i previše. Sve što radi je na visokom nivou ako govorimo o toleranciji rizika. Ovo je opasno vrijeme.

  • Kako komentirate američku diplomatiju u ovoj krizi?

– Impresioniran sam diplomatskim naporima SAD-a u posljednjih nekoliko mjeseci. To su, slobodno mogu reći, najintenzivniji, najopsežniji i najučinkovitiji diplomatski napori koje sam vidio od bilo koje američke administracije još od 1995. godine i postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • S obzirom na to da u pregovorima gotovo da nema opipljivog napretka, očekujete li da se nešto prelomi i da se ipak postigne diplomatsko rješenje?

– Uvijek se nadam diplomatskom rješenju, ali ne po cijenu žrtvovanja naših vrijednosti ili suvereniteta Ukrajine.

Izvor: Al Jazeera