Dopunjavanje vojnih misija u BiH: Mjera predostrožnosti, ali i jasna poruka
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kao refleksiju ruske invazije na Ukrajinu napomenuo kako treba pružiti dodatnu pomoć državama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine.
Invazija ruskih snaga na Ukrajinu povećala je bojazan od prelijevanja nestabilnosti na prostor Balkana. Neuralgična tačka Evrope, pomiješana prisustvom raznih interesa, ponovo privlači pažnju šire, a prije svega evropske javnosti. U Bosni i Hercegovini se nalaze vojne snage Evropske unije u misiji EUFOR Altea i NATO štab. Altea misija broji gotovo 700 vojnika i najavljeno je slanje pojačanja i premještanje trupa redovne rezerve.
Komandant mirovne operacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini general-major Anton Wessely zatražio je aktiviranje rezervnih snaga i uskoro će mu na raspolaganju biti 500 vojnika i to iz Bugarske, Rumunije i Slovačke, ali i 120 vojnika iz Austrije. Pošto Austrija nije članica NATO-a, postavljalo se pitanje, da li se njeni vojnici uključuju u ovu brojku ili se dodaju?
„Da, austrijski vojnici su uključeni u ukupnu brojku od 500 osoblja. Nije dodatak. Njihov dolazak se očekuje u sljedeće dvije sedmice”, poručuje glasnogovornik misije Altea, kapetan Seamus Shannon.
Nije mogao potvrditi gdje će biti stacionirani dodatni vojnici i oprema. Raspored jedinica u EUFOR-u temeljit će se na procjeni koja je u toku. Zamoljen da iznese stav o trenutnoj sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, glasnogovornik vojne EU misije je rekao da „trenutno, EUFOR ne uočava neposrednu prijetnju po sigurnost”.
„Međutim, podrška našim partnerima u BiH u održavanju stabilnosti i sigurnog okruženja (Safe and Secure Environment) je krajnji cilj EUFOR-a i ovo rezervno osoblje će podržati EUFOR u postizanju ovog cilja. S obzirom na pogoršanje trenutne međunarodne sigurnosne situacije, smatra se da je razumno povećati broj osoblja EUFOR-a na terenu s proporcionalnim količinama raspoloživih rezervi kao mjeru predostrožnosti. Raspoređivanje ovih snaga je takva mjera predostrožnosti za jačanje stabilnosti u BiH pozicioniranjem dovoljnih, sposobnih snaga u zemlji da podrže napore Vlade BiH na održavanju stabilnosti i sigurnog okruženja. Njihova misija će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u Bosni i Hercegovini“, navodi kapetan Shannon.
Dodatna pomoć
Inače, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kao refleksiju ruske invazije na Ukrajinu napomenuo kako treba pružiti dodatnu pomoć državama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine, te im se pomoći da uspiju u svojim demokratskim reformama i slijede put koji su slobodno izabrali. Tim povodom smo kontaktirali NATO štab u Briselu i upitali o njihovim trenutnim pogledima i razmišljanjima o sigurnosti na Balkanu.
„Zapadni Balkan je od strateškog značaja za NATO. Napominjem da je nedavno generalni sekretar NATO-a, u povodu sastanaka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi, prošlog decembra iznio stav da je ta regija prešla dug put od sukoba iz 1990-ih. Ali nedavno smo vidjeli porast napetosti, uključujući i Kosovo, kao i Bosnu i Hercegovinu. S agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na potkopavanju napretka. NATO će nastaviti promovisatii stabilnost, sigurnost i saradnju u regiji. I složili smo se oko važnosti naše prisutnosti, uključujući našu misiju KFOR-a na Kosovu i naše urede u Sarajevu i Beogradu. Naša saradnja s Europskom unijom ostaje ključna i nastavit ćemo zajedno raditi na očuvanju stabilnosti i podržavanju reformi“, napomenuo je NATO službenik iz sjedišta u Briselu.
Pitanje je da li je kontingent međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini dovoljan za održavanje toliko spominjane stabilnosti u izazovno vrijeme? Bez obzira na različitost misija između EU-a i NATO-a, vojnici na terenu se u mnogome preklapaju.
„Dozvolite mi da prvo istaknem da su i NATO i EU posvećeni održavanju stabilnog i sigurnog okruženja u Bosni i Hercegovini, prema Berlin plus sporazumima. Najavljeno povećanje od 500 vojnika je jasna poruka onima koji žele da potkopaju napredak zemlje ka stabilnoj, održivoj, multietničkoj i ujedinjenoj Bosni i Hercegovini. Za svaki dalji komentar o konkretnom pitanju koje ste pokrenuli, uputit ću vas na EUFOR“, kaže isti službenik.
Stoltenberg je u međuvremenu najavio dodatno raspoređivanje snaga na kompletnom istočnom krilu Saveza. Po svemu sudeći, nije pitanje hoće li, nego kada će i kojim tempom dvije zemlje Balkana na kojima su raspoređene njihove partnerske misije – u Bosni i Hercegovini i Kosovu, biti popunjavane novim međunarodnim vojnim snagama.