Slijedi li nakon Ukrajine Pridnjestrovlje, a potom i Balkan?

„Ovo neće stati! Ova priča neće završiti u Ukrajini. Ako neko ne zaustavi Putin, samo je pitanje vremena kada će se ovakve tendencije agresije i separatizma proširiti“, upozorava Husein Oručević, politolog i bh. dopisnik Poljskog radija.

„Pitanje je i da li će situacija biti tako ubrzana da nakon Ukrajine možemo očekivati napad na Moldaviju zbog Pridnjestrovske moldavske republike, koja je svojevrsni vazal Rusije, a onda i slična dešavanja oko granica na Balkanu. Samo će biti pitanje vremena“, ističe Oručević.

Prema njegovim riječima, situacija u Ukrajini zahtijeva hitnu reakciju, koja nažalost izostaje.

Podsjeća i kako se prvo mora shvatiti veličina Ukrajine, koja je tri puta veća od nekadašnje Jugoslavije. Kada je riječ o geopolitičkoj situaciji, dodaje, činjenica je da je Kijev svega nekoliko desetaka kilometara udaljen od Bjelorusije i zbog toga je, po njegovom mišljenju, ta država jedan od ključnih faktora ulaska ruskih vojnika s bjeloruskog teritorija.

Putinov cilj – odsjeći Kijev od svijeta

„Ono što je Putinov cilj, a što je planirano dugo, je upravo to i da dođe u ukrajinski administrativno-politički centar [Kijev], što bi značilo obezglavljenje komandnog centra, kako političkog, tako i militarnog. Ako dođe do okruženja Kijeva, ili eventualnog ulaska ruskih vojnika u sam grad, što bi značilo borbe u samom gradu, onda će Kijev ostati potpuno odsječen od svijeta. I to je generalno cilj Putina. Zelenski je svjestan situacije da je nemoguće pokriti cijelu dužinu ukrajinske granice i da NATO uđe u Ukrajinu i sada intervenira“, ukazuje Oručević.

Poučen brojnim sličnim iskustvima, pa i s balkanskih prostora, kaže da se tokom ratova gasi diplomatija, odnosno „izražavanje zabrinutosti“ nije dovoljno.

„Ovaj vrisak koji dopire iz Kijeva nailazi na još uvijek mlaku reakciju. Tu je i informacija da se očekuje 60.000 ljudi dnevno na granicama Poljske. Ono što je Vlada Poljske odlučila je to da će ukrajinske izbjeglice moći ući u tu državu 14 dana, bez pasoša. Očekuje nas, dakle, val izbjeglica“, predviđa Oručević.

Zabrinjava brzi prodor ruske vojske prema Kijevu

Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja, smatra kako je sada očito da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski spreman i na pregovore, jer shvata da je velika razlika vojnih snaga dvije zemlje.

„Ono što je u ovom momentu zabrinjavajuće jeste brzi ruski prodor prema glavnom gradu Ukrajine. To je u stvari i ključni moment, u smislu da li je cilj da se Kijev drži u okruženju kako bi se mogli izvršiti pritisci ili nešto drugo. Dakle, ključni detalj je situacija oko glavnog grada Ukrajine“, ukazuje Mušić.

Cilj ruskih napada na Kijev, dodaje, jeste očito rusko slamanje trenutne političke vlasti u Ukrajini, tj. da se Ukrajina udalji od euroatlantskih integracija, posebno kada je u pitanju NATO.

„I čini se da je Rusija u ovoj fazi postigla svoj vojni cilj, pa možda i ranije nego su očekivali. Rusija je koristila više pravaca napada, te na taj način slabila ukrajinske vojne sposobnosti, posebno uzmemo li u obzir inferiornost ukrajinske vojske prema ruskoj. Kijev je simbol ukrajinskog otpora  ali i centar gdje se donose odluke i šalju poruke vlasti Ukrajine“, zaključuje Mušić.