Kako Zapad gleda na Putina: Car ili avanturista?

Britanski intelektualac Chris Doyle smatra da je ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon napada na Ukrajinu, oživio evropske strahove da se njegov cilj neće zaustaviti na Ukrajini.

Zapadna politička literatura prepuna je pisanja i izjava o Putinovoj ličnosti, u pokušaju da se shvati njegovo političko ponašanje (EPA)

Piše: Ayoub al-Rimi

Ličnost ruskog predsjednika Vladimira Putina predstavlja zagonetku za zapadne medije i istraživačke centre, a mnogo je pokušaja da se ova kontroverzna ličnost analizira. Zapadna politička literatura prepuna je pisanja i izjava o Putinovoj ličnosti, u pokušaju da se shvati njegovo političko ponašanje.

Bivši francuski predsjednik Francois Hollande ne krije da mu je najteži sastanak sa stranim liderom bio upravo sa predsjednikom Putinom. Također, milioni ljudi su gledali snimak na kojem se vidi zbunjenost direktora ruske vanjske obavještajne službe pred Putinom, kada ga je pitao o njegovom stavu o priznavanju republika Donjeck i Lugansk u regiji Donbas.

Zapadne procjene Putinove ličnosti su različite, kao i pokušaji da se pojasni ono što mu je na umu. Dok ga jedni vide kao vještog šahistu na globalnoj geopolitičkoj mapi, drugi ga pak smatraju avanturistom koji poduzima korake s nesagledivim posljedicama.

Al Jazeera je postavila pitanja trojici britanskih intelektualaca s ciljem razumijevanja stava Zapada o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, a ovo su bili njihovi odgovori:

Šahista

Profesor Fawaz Gerges, šef katedre za međunarodne odnose na Londonskoj školi ekonomije, opisuje zapadnjačku literaturu o ličnosti Vladimira Putina kao “površnu, bez dubokog i stvarnog razumijevanja Putinovog mentalnog sklopa”.

Gerges je dodao za Al Jazeeru da je svrha onoga što se piše o Putinu na Zapadu “demoniziranje ovog čovjeka”, dodajući kako postoje pokušaji da se ruski predsjednik prikaže kao “nepromišljen i opasan te kako mu nedostaje racionalnosti i političkog uvažavanja.”

Britanski profesor, inače šef Centra za Bliski istok u Londonu, ne slaže se sa procjenama da Putin ne razmišlja o interesima drugih, “jer ova teza nije zasnovana na tačnim akademskim i naučnim osnovama”. Ovo gledište je, prema Gergesu, posljedica “nedostatka zapadnog razumijevanja Putinovog strateškog stajališta”, jer on bira svoje bitke na vrlo pažljiv način.

Poput šahiste, Putin ne otkriva sve svoje poteze odjednom, “već se kreće postepeno i mjeri reakciju prije sljedećeg poteza”.

Putin ne sanja nikakav san o vraćanju slave Sovjetskog Saveza, “već želi zaštiti vitalnu sigurnost Rusije kao supersile koja ima pravo glasa u svijetu”.

Teško razumljiv

Šef Vijeća za arapsko-britansko razumijevanje Chris Doyle različite zapadne analize ličnosti ruskog predsjednika pripisuje samoj prirodi “Putinove ličnosti, koju je teško dokučiti i teško predvidjeti”.

Ovaj britanski intelektualac naglašava da političari na Zapadu gledaju na Putina kao na “moćnog čovjeka Rusije i jedinog koji kontrolira scenu. On je također vrlo samouvjeren, ostrašćen prema svemu što je rusko i donosilac odluka koga niko ne preispituje.”

Zapad se prema Putinu odnosi s velikim oprezom jer, prema Doyleu, “u njemu vide stvarnu opasnost po evropsku sigurnost”. Dodaje da je problem Zapada sa Putinom taj “što se on oslanja na veoma veliku vojnu moć svoje zemlje u donošenju bilo kakve odluke, i stavlja nuklearni arsenal svoje zemlje iznad pregovaračkog stola sa Zapadom, a to je zbunjujuće za zapadnjake.”

Chris Doyle priznaje da je Zapadni stav o Putinu veoma konfuzan i da postoji zabrinutost, a sve zbog činjenice da je ”Putin teško dokučiv i da se njegovi koraci ne mogu predvidjeti”.

Britanski intelektualac se ne slaže sa zapadnim analizama koje Putina prikazuju kao “osobu koja se upušta u avanture” i kaže: “Naprotiv, on pažljivo proračunava svoje korake, a također predviđa zapadne reakcije”. Analize koje  govore da je Putin nepromišljena osoba naziva “površnim”.

Chris Doyle smatra da je Putin, nakon napada na Ukrajinu, oživio evropske strahove da se njegov cilj neće zaustaviti na Ukrajini, već da može sezati i do baltičkih država općenito, “što znači egzistencijalnu prijetnju cijeloj Evropi”.

Opsjednut time da postane car

Profesor Gilbert Achcar, šef Odsjeka za međunarodne odnose na Univerzitetu za orijentalne i afričke studije (SOAS), pravi razliku između dva različita zapadna stava o Putinu. Prvi stav, prije ukrajinske krize, smatra da je Putin “agresivna, ali racionalna osoba. Prema drugom stavu, ukrajinska kriza je pokazala da je ”Putinova agresivnost premašila njegovu racionalnost”.

Achcar je dodao da zapadni politički krugovi smatraju Putina “surovom autoritarnom figurom s ciljem odbrane interesa Rusije”, a porom se prešlo na zapadnu psihološku analizu Putina, “gdje se promovira da je Putin postao megaloman i da više nije uravnotežen u donošenju odgovarajućih odluka.”

Profesor Gilbert se osvrnuo na članke i govore ruskog predsjednika Vladimira Putina, te zaključuje da je “postao opsjednut vraćanjem slave carske Rusije. Zbog toga vidimo da upućuje oštru kritiku na račun boljševičke revolucije, budući da je ona okončala carsku Rusiju, a sada je opsjednut time da postane novi car Rusije.”

Izvor: Al Jazeera