Kako je krenuo, Putin očigledno želi cijelu Ukrajinu

Kako je krenulo, čini se da je cilj Vladimira Putina da zauzme cijelu Ukrajinu, rekao je za Al Jazeeru Denis Avdagić, vanjskopolitički analitičar i stručnjak za odbranu iz Zagreba, koji je izrazio nadu da za Rusiju ipak postoji crvena linija čije bi prelaženje nalilo početak trećeg svjetskog rata.

Avdagić nije iznenađen Putinovom odlukom da pokrene akciju u Ukrajini, no kaže da je bila očekivana.

“Nadao sam se da se to neće dogoditi, tačnije, želio sam da se ne dogodi, ali ne mogu reći da je početak invazije iznenađenje. S obzirom na sva upozorenja koja su došla, na ovaj prvi čin koji se desio, a to je priznavanje dvaju odmetnutih regija u Donjecku i Lugansku, uopće nije trebalo biti iznenađenje. Ovo nije prvi upad Rusije u Ukrajinu ili u neku drugu zemlju uopće. Možemo se sjetiti, recimo, Gruzije. No, svi smo se nadali da postoji malo više ljudskosti kod onih koji donose odluke, prvi svega kod Vladimira Putina”, rekao je.

Pitanje koje sada lebdi u zraku je – može li se Ukrajina oduprijeti Putinu? NATO i neke druge zemlje su posljednjih sedmica Kijevu pomogli da se dodatno naoruža, no prema svemu što je do sada rečeno, vojna interevencija savezničnih snaga na čelu sa SAD-om ne može se očekivati.

‘Bit će puno žrtava i puno štete’

Informacije o tome da je Rusija pokrenula invaziju ne samo sa ruskog kopna, već i sa Krima i iz Bjelorusije, kao i sa Crnog mora, govore o tome da je Ukrajina u jako teškoj situaciji.

“Jedan moj poznanik iz Ukrajine, koji je obukao uniformu, zvao danas. Pozdravlja se sa nama”, kaže Avdagić.

“U Ukrajini imate ljude koji su odlučili položiti živote za svoju zemlju ili za neke ideale. Nadam se da će broj civilnih žrtava biti što manji, ali je jasno da ima mnogo Ukrajinaca koji neće pustiti da sve ovo prođe samo tako i koji se neće lako predati. To znači da će biti puno žrtava i puno štete. Da li postoji neki prijelomni moment u kojem bi se razmišljanje u Moskvi moglo promijeniti, to je sada teško reći. Koliko su oni u kontaktu sa realnošću ili je onaj Putinov ogromni bijeli stol predaleko od nje, to tek treba vidjeti. No, činjenica je da će se i mnogi Rusi vraćati mrtvi kućama”.

Avdagić je stava da se Putin, s obzirom na širinu akcije, neće tako lako zaustaviti, te da ne mari za sankcije koje su najavljene.

“Bojim se da, ako je već krenuo ovako, straha od sankcija nema i da će Rusija ići do kraja, odnosno, do zauzimanja čitave Ukrajine. U ovom trenutku mi se čini da je to, s obzirom na sve, primarni cilj. Da li će se strategija promijeniti i ciljevi preusmjeriti samo na dijelove uz Crno more, gdje je najviše ruskog stanovištva, to je nagađanje, međutim, ako su se odlučili ići ovako snažno, mislim da su ni već donijeli odluku prema kojoj očito nemaju bojazan od sankcija i neće se zaustaviti tek tako. A ako ova operacija bude uspješna, pojavit će se možda i neke varijante ‘ponuda’ i poruka Moldaviji i Gruziji da je vrijeme da se i oni ‘vrate’ kući”, govori.

‘Balkan bi mogao jedini profitirati u ovom užasu’

Direktno vojno uplitanje NATO-a ne očekuje.

“Nadati se da u ovoj ludosti postoji crvena linija, koja je pred članicama NATO-a i EU-a i da Rusija nema pomisli o mogućnosti kreiranja nereda u pozadini, a to je neki stomak Evrope, Balkan. Ukoliko bi Rusija stupila u konfrontaciju sa nekom od članica NATO-a ili EU-a, to bi bio prelazak crvene linije, odnosno, početak trećeg svjetskog rata”, tvrdi Avdagić.

Uprkos tome što si neki analitičari i stručnjaci izrazili bojazan da bi se razvoj događaja u Ukrajini mogao negativno odraziti na Balkan, gdje svakako već dugo vlada kriza, Avdagić je mišljenja da bi Balkan mogao biti jedna od rijetkih regija koja bi u svom zlu koje se dešava, mogla profitirati.

“Nadam se da Rusija nije u mogućnosti pokretati nekakvu opsežniju operaciju remećenja mira na Balkanu. Ruski vojnici jesu prisutni u Balkanu, ima ih i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, ali to su izuzetno male brojke. Njihov uticaj je mnogo veći preko pojedinih medija i političara. Treba biti realan i reći da je Balkan područje u kojem se nalaze zapadni vojnici i da se u njoj neće dopustiti kreiranje nemira bez posljedice po one koji bi ih radili”, kaže Avdagić.

“Ovo je onaj dio Evrope koji će, s obzirom na sve okolnosti, ostati s druge strane željezne zavjese koja se Rusiji neminovno podiže. Ako bi neko u ovoj groznoj situaciji sa cijelo čovječanstvo mogao profitirati, onda bi to mogao biti upravo Balkan, na kojem očekujem blagu stabilizaciju. Rusija će podizanjem željezne zavjese ostati na jednoj, a Balkan na drugoj strani”, zaključio je Avdagić.

Jesu li cilj i tri baltičke države koje su u NATO-u?

Rusija je u četvrtak ujutro počela masovni napad na Ukrajinu. Prethodno je SAD najavio da će napad uslijediti u roku od 48 sati. Očito su njihove procjene bile tačne. Posljednje vijesti govore i da je vojska iz Bjelorusije prešla granicu Ukrajine. Prema mišljenju vojnog analitičara Nevena Kazazovića to znači da Rusi pripremaju masovni pješadijski napad sa tri strane – iz Donbasa, Bjelorusije i sa Krima.

O eksplozijama koje su se jutros čule, Kazazović tvrdi da se radi o napadima na isturene položaje ukrajinske vojske kao što su aerodromi, komandna mjesta i mjesta veze, za što su koristili rakete, avijaciju i dronove.

“Zašto bi se vršile ovakve pripreme ako ne za pješadijski napad jer očekivati od raketa, avijacije i dronova da padne ukrajinska vlada i potpiše kapitulaciju van je pameti. Treba napomenuti ovdje da se zapad Ukrajine razlikuje od istoka Ukrajine na kojem dominiraju ruski elementi, odnosno rusko stanovništvo i tamo se pretežno govori ruski, a na zapadu je unijatsko i katoličko stanovništvo. Dakle, nešto što je suprotno pravoslavlju. Unijata ima negdje oko 11 posto i pravoslavci su, ali priznaju vrhovnu vlast Vatikana i pape. A katolički dio je vezan za Poljsku koja je nekada držala cijelu Ukrajinu i Kijev je bio poljski grad dok prije 400 godina nije počeo ruski uticaj”, podsjeća Kazazović.

Odesa kao glavni cilj

Dodaje kako u Putinovom govoru ima nešto kristalno jasno, a to je da je rekao kako su Ukrajinu osnovali Rusi, odnosno Lenjin što implicira da se hoće reći kako je to ruska teritorija. Druga stvar koju je rekao Putin je to da Ukrajina “nije država već kvazidržava”.

“To znači da taj elemenat treba ukinuti i od Ukrajine napraviti državu koja bi bila u sastavu Rusije. To je bila direktna najava ovih događaja. Ako bi Rusija zauzela crnomorsko primorje, to je prije svega pitanje Odese i ona je tu glavni cilj, ali to se za sada ne može sa sigurnošću reći već samo pretpostaviti. Ali, ako bi Odesa pala u ruske ruke onda bi Rusija sa Krimom povezala cijelu crnomorsku obalu Ukrajine i jednom ilegalnom državom koja već više od 30 godina egzistira, a zove se Pridnjestrovlje. To je prostor koji se nalazi stisnut između Ukrajine i Moldavije, a Moldavija tvrdi da je to njena teritorija. Međutim, na toj teritoriji Rusija drži vojne snage, negdje oko 400-500 vojnika, a nekada i više”, pojašnjava Kazazović.

S te strane, dodaje, prijeti opasnost da još jedna država bude uvučena u sukob, a to je Moldavija, dok ni Rumunija nije daleko od te prijetnje. Međutim, ono što je najkarakterističnije za ovaj napad trupa iz Bjelorusije, pojašnjava Kazazović, jeste tendencija da Rusi odsijeku tri baltičke države koje su u NATO-u.

“Putin je rekao da traži da se NATO od tamo povuče. Radi se o Estoniji, Litvi i Letoniji. Tu postoji jedan prolaz koji se zove Sula prolaz dug 62 kilometra i koji bi direktno teritoriju na kojoj se nalaze ruske trupe povezao sa Kalinjingradom, a to je jedna oblast koja je ustvari njemački Koenigsberg. Ostala je kao enklava u ruskim rukama i računa se kao ruska teritorija. Ako bi prošli kroz taj prolaz, tada bi sve baltičke države bile odsječene od NATO-a i Poljska bi došla u velike probleme jer s druge strane granice tog prolaza je poljska teritorija”, tvrdi Kazazović.