Analitičari: Uspostavlja se novi svjetski poredak, moguće posljedice po Balkan

Napad na Ukrajinu mogao bi uzrokovati ogromne militarne, političke i ekonomske potrese koje ćemo imati na liniji između Baltika i Jadranskog mora, upozorava Husein Oručević (EPA)

Nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, brojni analitičari ocijenili su da je donošenje takve odluke bio napad bez oružja na Ukrajinu. Kao posljedica ove odluke ruskog predsjednika brojne zemlje odlučile su se na uvođenje sankcija Rusiji. Ipak, to nije zaustavilo ruskog lidera koji je u četvrtak usred noći u vanrednom obraćanju najavio vojnu operaciju u Ukrajini, što se ubrzo i desilo.

Vojni analitičar Berko Zečević ističe kako sada jedna osoba ruši sve norme ponašanja između država ovoga svjetskog poretka i uspostavlja se ponovo vrijeme dominacije vizija pojedinaca.

“Uspostavlja se novi svjetski poredak u kojem više važnost postojanja Ujedinjenih nacija i Savjet bezbjednosti je potisnut jednostranim odlukama jedne osobe. Stavljene su van snage sva ključna dokumenta Ujedinjenih nacija i Organizacije za sigurnost i saradnju Evrope (OSCE) o odnosima među državama. Priznavanje ili nepriznavanje neke zemlje je bio proces u kojem su pojedine zemlje samostalno donosile odluke u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Ali, pri tome utjecaj jedne osobe je bio lokaliziran samo na zemlju te osobe“, kaže Zečević.

Koliko su spremni ići?

Na pitanje koliko su ruske snage spremne daleko ići, navodi da se iz izvoda govora predsjednika Vladimira Putina vidi htijenje da se Ukrajina stavi pod dominaciju Rusije, da se neutraliziraju vojne i policijske snage i da se uspostavi novi politički sistem.

“Ako Ukrajina uspije da uspori napredovanje ruskih snaga narednih dana, mada mislim da to neće uspjeti, u ovom trenutku je od izuzetne važnosti da ne dođe do sloma ukrajinskog otpora. Počeo je proces uspostave novog poretka, to već traje više sedmica. Tu su sada u igri Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina i Evropska unija. Evropska unija će morati da preformulira svoju političku i vojnu organizaciju. Ovakva politička organizacija Evropske unije ne osigurava fleksibilnost i sposobnost za brzu reakciju na prijetnju u ekonomskom, političkom i vojnom smislu“, dodaje ovaj vojni analitičar.

Poručuje kako su ponašanja Sjedinjenih Američkih Država i Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u skladu sa njihovom doktrinom.

“Na našim prostorima postoji pogrešna shvaćanja o obavezi zaštite drugih zemalja. Osnova njihovog sadašnjeg ponašanja se svodi na to da će se od sada će se štititi samo zemlje članice NATO-a. Bit će ekonomske i vojne pomoći, ali bez direktne vojne intervencije. Procjenjujem da će se samo ojačati snage u zemljama NATO pakta, pružiti vojna, obavještajna i ekonomska pomoć Ukrajini i ništa više“, zaključuje Zečević.

Oručević: Zrcaljenje ukrajinskog pitanja i stanja na Balkanu

Husein Oručević, politolog i dopisnik Poljskog radija iz Bosne i Hercegovine, takođe je komentirao napad Rusije na Ukrajinu i mogući razvoj situacije, posebno na Balkanu.

“Nevjerovatno je koliko imamo zrcaljenja kada je riječ o ukrajinskom pitanju i stanja na Balkanu. Može se reći da se vrijeme u posljednjih 30 godina pretvorilo u jedan oblik zrcaljenja onog što se dešava na Balkanu i onog što se dešava u Ukrajini. Prisjetimo se početka ‘90-ih godina, kada je izvršena potpuna medijska blokada stanovništva u Srbiji nakon što je JNA, i nakon što su separatistički dijelovi ‘srpskih autonomnih oblasti’, uz pomoć JNA, pokušali oduzeti određene državne teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u kreiranju ‘velike Srbije'“, smatra Oručević.

Kada je riječ o medijima, navodi kako tu “imamo dugogodišnju medijsku zatvorenost, potpuno obezglavljivanje, medijsko, naroda u Srbiji u odnosu na ono što se dešava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”. Vrlo slična situacija je, dodaje, trenutno u odnosu između Rusije i Ukrajine.

“Imate situaciju potpune kontrole i blokade državnih medija u Rusiji, kontrolu interneta, kada se govori o situaciji u Ukrajini. Možemo se vratiti i na ono na šta se u balkanskim ratovima često pozivalo – ‘denacifikacija’ Hrvatske, ‘denacifikacija’ Bosne i Hercegovine. Putin je u svom govoru nekoliko sati prije invazije na Ukrajinu također govorio o demilitarizaciji i denacifikaciji. Obje ove riječi zvuče jako glasno. I iz usta Putina, ali i iz usta Milorada Dodika“, kaže Oručević.

Teško predvidjeti šta Putin planira

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku govorimo “o jednoj krajnje neodgovornoj politici, u ovom slučaju ratu”.

“Dakle, zrcaljenja situacije u posljednjih 30 godina se jako očituju. To bi moglo uzrokovati ogromne militarne, političke i ekonomske potrese koje ćemo imati na liniji između Baltika i Jadranskog mora, na onoj liniji koja je zamišljena kao ‘sudar civilizacija'”, smatra Oručević.

“Pitanje koje svi postavljamo je šta se može desiti u budućnosti?! Jako je teško prognozirati. Putin je otvorio karte u objavljivanju rata. Jasno je precizirao namjere. Ono što je napomenuo je i da će oni koji mu stanu na put imati velike konsekvence. Riječ je o važnom čovjeku, na čelu jedne velesile, koja ima atomsku bombu… Vladimir Putin je čovjek za kojeg mnogi, posebno na Zapadu, kažu da je na medikamentima i da ćemo teško moći predvidjeti šta on planira. Nije ovdje riječ samo o konfliktu između Rusije i Ukrajine. Radi se već o međunarodnom konfliktu. Jer, tu je i Bjelorusija, koja jeste vazal Rusije, i uključila se u napad na Ukrajinu”, navodi Oručević.

Podsjeća i kako je Putin malo prije govora tj. obraćanja naciji, telefonski kontaktirao Aleksandra Lukašenka i Recepa Tayyipa Erdogana, ali je sadržaj tih razgovora nepoznat.

“Moram spomenuti da je nekoliko država NATO-a u direktnom doticaju s Ukrajinom i Rusijom. Već je potegnut 4. član NATO traktata koji govori o stalnom crvenom telefonu između NATO članica u slučaju miješanja u integritet i narušavanju bezbjednosti NATO članica. A ovaj član predstoji 5. članu NATO-a koji govori da nijedna država koja bude napadnuta, a članica je NATO-a, neće ostati bez pomoći drugih država. To je ključno”, kazao je u svom komentaru politolog Husein Oručević.

Simultani napad iz tri pravca

„Ruska invazija je počela raketnim, zračnim i artiljerijskim napadima na komandnu infrastruktura, pozicije i baze protuzračne odbrane i ratne avijacije, važne telekomunikacijske objekte, skladišta i ostalu vojnu infrastrukturu i položaje ukrajinske vojske“, podsjeća Nedžad Ahatović, vojni analitičar iz Sarajeva.

Prema njegovim riječima, ono što se može iz prvih izvještaja ocijeniti, iako je još rano govoriti o ciljevima operacije, jeste da se najvjerovatnije radi o simultanom napadu sa tri pravca – sa Bjelorusko-ukrajinske granice sa glavnim ciljem Kijevom; potom sa istočne strane iz šireg rejona Belgoroda i Kurska, te Donbasa, naravno sa ciljem ovladavanja Harkovom i širim rejonom tog grada i sa Crnog Mora; te jugoistočne strane iz pravca Donbasa, Krima i rusko-ukrajinske granice sa eventualnim ciljevima za ovladavanjem lukama Odesom i Mariupoljem.

O pretpostavkama o duljini trajanja invazije i vojne akcije ruske vojske u Ukrajini, on smatra da će vrijeme igrati ključnu ulogu.

„Ako bude duže potrajalo, Rusija će se dovesti do propale operacije. Sa njihove tačke gledišta, svaki zastoj u napredovanju je neprihvatljiv. Zato se fleksibilno postavljaju prema obliku operacije i ciljevima”, kaže Ahatović.

Uspoređuje i stanje u Ukrajini sa Balkanom i sve češćim stavljanjem poveznice.

„Implikacije na naš region će biti vjerovatno osjetne u zavisnosti od uspješnosti ruske invazije u prva 24 sata. Uglavnom još je rano bilo šta meritorno ocjenjivati, jer pristižu i prvi nepotvrđeni podaci u ruskim gubicima i kontradiktorni podaci o odvijanju kopnenih operacija”, riječi su vojnog analitičara iz Sarajeva.

Izvor: Al Jazeera