Hoće li nedostatak radnika ‘dokinuti rad na crno’

Da bi se rad na crno smanjio na nivou države, neophodno je da svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju.

Čini se da nije iščezao ni motiv poslodavaca za poslovanjem u sivoj zoni, niti rad na crno, piše autor (Arhiva)

Mediji u regionu su već konstatovali sve prisutniji nedostatak radne snage i da se poslodavci na tržištu rada bore sa konkurencijom, uglavnom inostranom, kako bi zadržali radnike, a time i proces proizvodnje ili neometano poslovanje. Znači li to da je došao kraj pojavi koju smo decenijama označavali kao rad na crno?

Vlasti zemalja regiona se mogu pohvaliti da imaju rekordnu zaposlenost i istovremeno, nikada manju nezaposlenost. Uz to saznanje imamo i sve intenzivnije dolaske predstavnika stranih preduzeća koji lokalnim radnicima nude poslove i poboljšane uslove rada i boravka u zemljama Zapadne Evrope. Pa ipak, čini se da nije iščezao ni motiv poslodavaca za poslovanjem u sivoj zoni, niti rad na crno. U Bosni i Hercegovini je takva aktivnost i dalje izuzetno prisutna.

„Unatoč nedostatku radne snage u BiH, kontrole koje provodi Porezna uprava na području Federacije BiH i dalje pokazuju da poslodavci još uvijek, suprotno važećim zakonima, angažuju značajan broj radnika za obavljanje određenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa“, navode iz Porezne uprave eniteta Federacija BiH.

Njihovi službenici na terenu konstatuju da je angažovanje neprijavljenih radnika prisutno u svim gradovima i općinama. Najčešće kod poslodavaca u čijem se poslovanju pojavljuje gotovina, a koji obavljaju uslužnu djelatnost, proizvodnu, građavinsku djelatnost…

“U periodu od 2016. do 31.01.2022. godine Porezna uprava FBIH je izvršila 31.212 kontrola u kojima je otkriveno 9.034 neprijavljenih radnika. U 16.600 kontrola izdati su prekršajni nalozi sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu od 40.818.703 KM (20,82 miliona eura). Aktivnost inspekcijskog nadzora je nastvaljena i u 2022. godini. Samo u januaru ove godine izvršeno je 360 kontrola u kojima je zatečeno 80 neprijavljenih radnika. U toku kontrola utvrđeno je da je 19 objekata radilo bez odobrenja za rad, a u 151 kontroli izdat je prekršajni nalog sa izrečenim novčanim sankcijama u iznosu 393.000 KM (preko 200 hiljada eura)“, navode iz Porezne uprave.

Izricanje kazni

Napominjemo da navedene kazne nisu izrečene samo zbog neprijavljenih radnika, nego i zbog nepostojanja fiskalnih uređaja i neizdavanja računa. U entitetu Republika Srpska je situacija vrlo slična. Čak je i povećan broj zatečenih neprijavljenih radnika u kontrolisanim objektima, u odnosu na godinu ranije.

„Naši inspektori su u 2021. godini, u okviru kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, izvršili 618 kontrola prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa i zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 163 prekršajna naloga, na ukupan iznos kazne od 606.000 maraka (309.000 eura), dok je ukupno otkriveno 168 neprijavljenih radnika. U 2020. godini izvršene su 193 kontrole prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa i zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 67 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od 257.000 KM (131.000), te je otkriveno ukupno 65 neprijavljenih radnika“, podaci su Poreske uprave Republike Srpske.

Nije jasno da li su navedeni podaci rezultat nešto lošije discipline poslodavaca ili je u pitanju samo pojačan obim posla poreskih inspektora, koji rade u saradnji sa ostalim inspekcijskim službama? Iz tog entiteta nam nisu dostavili odgovor visinama zakonskih kazni , ali jesu njihove kolege iz Federacije.

„Nije došlo do izmjena zakona kojim je propisana kaznena politika za angažovanje neprijavljenih radnika, pa i dalje postoje tri zakona. Prema Zakonu o radu zbog neprijavljenog radnika za pravno lice propisana je novčana kazna u iznosu od 500 do 2.000 KM, a ako ponovi prekršaj od 5.000 do 10.000 KM. Po Zakonu o Poreznoj upravi FBiH od 3.000 do 30.000 KM i po Zakonu o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa od 5.000 do 100.000 KM. Također, prema Zakonu o prekršajima u slučaju plaćanja kazne u roku od osam dana kažnjenik se oslobađa plaćanja 50 posto iznosa izrečene novčane kazne.  Kao što se može vidjeti, različiti zakoni propisuju i različite sankcije za neprijavljivanje radnika.  Razlika u minimalnoj kazni je deset puta (!), što je svakako loše rješenje. Porezna uprava smatra da je neophodno da se kaznena politika u Federaciji BiH harmonizira i da se kazne ujednače zbog različitih zakonskih rješenja“, navode iz Porezne uprave FBiH.

Kontrolni organi moraju biti efikasni

Dodaju i da bi se rad na crno smanjio na nivou države, neophodno je da svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir, te da sudovi i tužilaštva po prijavama koje podnose kontrolni organi izriču brze i odgovorajuće kazne. Iscjepkanost poreznika po teritorijalnom principu na entitetske i kantonalne, pa onda postojanja istih takvih organa po inspekcijskim poslovima, uz neadekvatnu kadrovsku popunjenost, im stvara probleme u radu. Zbog neblagovremenih i neadekvatnih kaznenih mjera dešava se da porezni obveznik koji je prekršio zakon, u međuvremenu nastavi sa svojim poslovanjem i ne snosi posljedice za kršenje zakona.

U Srbiji je po izvještajima Inspektorata za rad, primjetna pojava smanjenja rada na crno, pa i uz saznanje da su pojačani nadzori poslodavaca.

„U toku 2021.godine  Inspekcija rada je izvršila 63.670 inspekcijskih nadzora u oblasti radnih odnosa i bezbednosti i zdravlja na radu, za 1.200 više nego u 2020. godini, kada je izvršeno 62.475 nadzora. U 2021. godini, inspektori rada su zatekli 5.261 lice na radu na crno, što je za 12 posto manje nego u istom periodu  2020. godine, kada je zatečeno 5.951 lice na radu na crno i za 59 posto manje nego u 2019.godini, kada je zatečeno 12.938 lica. Također, inspekcija rada je utvrdila  i 246 neregistrovanih subjekata, kod kojih je pored fizičkog lica koje vrši neregistrovanu delatnost, zatečeno još i  209 lica na radu na crno, dok je u 2020.godini  utvrdila 335 neregistrovanih subjekata, kod kojih je zatečeno    248 lica na radu na crno“, navode iz Inspektorata.

Smanjenju broja lica koje Inspekcija rada zatiče na radu na crno, doprinijela je i zakonska regulativa. Najprije uvođenjem obaveze za poslodavca da ugovor o radu  zaključen sa zaposlenim drži u radnom prostoru gdje zaposleni radi, a potom i uvođenjem obaveze za poslodavca da prijavi zaposlenog na obavezno socijalno osiguranje prije njegovog stupanja na rad.

Rade li strani radnici „na crno“?

U Srbiji je Zakonom o radu predviđena novčana kazna od 800.000 do 2.000.000 dinara (6.800 do 17.000 eura) za poslodavca sa svojstvom pravnog lica i novčana kazna za odgovorno lice u pravnom subjektu od 50.000 do 150.000 dinara (425 do 1.280 eura), ako sa licem koje radi nije zaključio ugovor o radu ili drugi ugovor u smislu Zakona o radu. Za isti prekršaj predviđena je novčana kazna za preduzetnika od 300.000 do 500.000 dinara (2.550 do 4.250 eura). Zakonom  o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja, propisana je novčana kazna od 300.000 do 1.500.000 dinara (2.550 do 12.760 eura) za poslodavca sa svojstvom pravnog subjekta ako ne podnese jedinstvenu prijavu na obavezno socijalno osiguranje  prije stupanja zaposlenog  na rad.

„Naš prevashodni cilj nije kažnjavanje, već prevođenje iz nelegalnih u legalne tokove radnog  angažovanja.  U tom smislu, inspektori rada su primenom adekvatnih mera prema poslodavcima, postigli  da u poslednje četiri godine  preko 30.000 lica, od ukupno 47.176 lica koja su zatečena na radu na crno, pređu iz sive zone u legalne tokove. Stupe u radni odnos  zaključivanjem ugovora o radu sa poslodavcem  i na taj način ostvare prava za koja su, dok rade na crno uskraćena“, poručuju iz Inspektorata za rad Srbije.

Interesantno je da nijedna institucija nije punudila odgovor na pitanje, ili možda nije imala podatke, o broju stranih radnika koji eventualno rade na crno.

Izvor: Agencije