Neophodna reforma obrazovanja u BiH: Duboki jaz između fakulteta i firmi

Studenti u Bosni i Hercegovini previše su izolirani od poslodavaca, pa teško usvajaju vještine i poslovne veze.

usporavanje razvoja mladih ljudi utjecalo je na to da je Bosna i Hercegovina na začelju Evrope u smislu ekonomskih standarda i društvenih reformi uopće (Armin Durgut / PIXSELL)

Osim teoretskog znanja koje usvajaju tokom školovanja, studenti Univerziteta u Sarajevu Tarik Halilović i Elma Slabić željeli bi poboljšati i praktične, funkcionalne vještine, pa su optimistično dočekali vijest da je kantonalna vlada uputila u javnu diskusiju prednacrt zakona o visokom obrazovanju, koji bi trebao dozvoliti zapošljivanje studentima tokom njihovog redovnog studija, što sada nije slučaj.

„Za dvije godine, oko četiri stotine ljudi i ja ćemo imati identične diplome“, rekla je Slabić, studentica druge godine Ekonomskog fakulteta. „I jedino što nas može razlikovati je radno iskustvo“.

„Iako sam do sada imala više prilika za posao, željela sam da se usavršavam i da doprinosim društvu, ograničavalo me to što sam redovan student“.

Halilović, koji je student treće godine Pravnog fakulteta rekao je da iza sebe ima tri godine uspješnog studiranja, ali da za to vrijeme nije dobiju nijednu priliku stupiti u radni odnos, pa je razvoj njegove profesionalne karijere u tom smislu usporen.

„Ovo je jako važna tema“, rekao je Halilović, koji vjeruje da loša zakonska regulativa utječe na manjak funkcionalnog znanja kod studenata u Bosni i Hercegovini.

Prijelaz na tržište rada daleko od glatkog

Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini koji pohađaju univerzitetsko obrazovanje u statusu redovnog studenta trenutno su previše izolirani od poslodavaca za vrijeme studija, pa teško usvajaju relevantna znanja, vještine i poslovne veze u industriji, što im otežava kod zaposlenja nakon završetka obrazovanja.

Prema istraživanju koje je naručila Evropska komisija 2016. godine, više od polovice mladih ljudi u Bosni i Hercegovini u prosjeku je trebalo osam mjeseci da pronađu svoj prvi posao nakon diplomiranja. Ovi podaci otkrivaju da je prijelaz s visokog obrazovanja na tržište rada daleko od glatkog.

Aktuelni zakon, koji je na snazi u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta u zemlji, vanrednim studentima pruža mogućnost ostvariti radni odnos. Studentima koji su u procesu redovnog studija ta prava su ograničena i oni u radnim organizacijama ne mogu biti angažirani na konstruktivan način.

Naprimjer, redovne studente u tom entitetu poslodavac može angažovati na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Ipak, ni jedan ni drugi slučaj ne ostavljaju studentima mnogo prostora za stručno napredovanje. U prvom slučaju to znači da redovni studenti mogu obavljati samo „jednokratne“ ili „neuobičajene“ poslove za poslodavca koji ih angažuje, ali ne i one poslove koje su stvarna, temeljna djelatnost poslodavca. U praksi, to znači da škola stranih jezika ne može angažovati redovne studente po osnovu ugovora o djelu za podučavanje stranog jezika, jer podučavanje stranih jezika predstavlja osnovnu djelatnost škole jezika. U drugom slučaju, ako poslodavci studente angažiraju po ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, to u praksi znači da student u jednoj kalendarskoj godini može raditi najviše 60 dana, što je nedovoljno da bi usvojio važne praktične vještine.

Takva praksa u Bosni i Hercegovini u velikoj je suprotnosti s praksama u zemljama sa visokim i srednjim dohotkom koje obično nude mogućnost istovremenog studiranja i zapošljavanja.

Uz ostale probleme, usporavanje razvoja mladih ljudi utjecalo je na to da je Bosna i Hercegovina danas na začelju Evrope u smislu ekonomskih standarda i društvenih reformi uopće.

Kanton Sarajevo, administrativni i ekonomski centar zemlje, sada planira predvoditi reforme obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, i prilagoditi ga potrebama modernog tržišta.

Hata Tupo, specijalista za selekciju i zapošljivanje iz Transcoma BiH rekla je da bi povezivanje univerziteta sa tržištem rada imalo utjecaj ne samo na studente, „već i na prosperitet cijele države“.

Primjeri studentskog zapošljavanja u regiji

U susjednoj Srbiji zapošljavanje studenata nije izričito propisano niti regulisano zakonom o zapošljavanju, međutim, studenti se mogu zaposliti, odnosno zaključiti ugovore o radu na puno ili parcijalno radno vrijeme. Takav studentski rad u Srbiji se računa u godine staža za penziju. Također, ako je student u Srbiji zaposlen u skladu sa zakonom o zapošljavanju, socijalni doprinosi se obračunavaju na isti način kao i za sve ostale zaposlene.

Prema važećim zakonima Slovenije, članice Evropske unije, najvećeg liberalno-demokratskog tržišta na svijetu, studenti se također mogu zaposliti kroz bilo koji redovni oblik zaposlenja ili oblik studentskog rada. U slučaju redovnog zaposlenja student može obavljati puno ili skraćeno radno vrijeme i vrijede ista pravila kao i za svaki drugi radni odnos. Studentski rad, prema važećim zakonima Slovenije, računa se u staž za penziju.

„Cilj nam je ojačati visoko obrazovanje“, rekla je Al Jazeeri Aleksandra Nikolić, kantonalna ministrica nauke, visokog obrazovanja i mladih, komentarišući reformu visokog obrazovanja koju priprema provesti vlada u Sarajevu.

„Sada djeluje da postoji tenzija između visokog obrazovanja i tržišta rata, u smislu da komunikacija nije najbolja, ali ako budemo imali komunikaciju kroz ljude [zaposlene studente] koji ‘kruže’, prenosit će se prave informacije. Studenti koji rade dok studiraju […] dolazit će sa tržišta rada i prenositi drugim studentima svoja iskustva“.

„Studenti su radili i ranije, ali je taj rad bio u sivoj zoni. Studenti su mogli biti izloženi nekim nepovoljnim tretmanima kod poslodavaca. Sada ćemo taj rad staviti u jednu zonu koja više nije siva“, rekla je ministrica Nikolić.

Poslodavci podržavaju reforme obrazovanja

Reforme visokog obrazovnog sistema u zemlji podržavaju i poslodavci. Damir Maglajlić iz Bit Alijanse, koja okuplja IT stručnjake iz Bosne i Hercegovine, kaže da je odobravanje studentskog rada u Bosni i Hercegovini u interesu i studenata i poslodavaca, ali i države. Dobrim zakonskim praksama moguće je, rekao je Maglajlić, smanjiti sivu zona koja postoji na tržištu zapošljavanja, dok bi IT sektor – ali ne samo on – dobio nove stručne radnike, koji su u Bosni i Hercegovini u deficitu.

„IT sektoru hronično nedostaje radnika i ako bi se dozvolio rad studentima, to bi značilo da na zakonit način možemo zaposliti sve one koji žele istovremeno studirati i raditi, te na taj način dodatno ulagati u svoje znanje“, rekao je Maglajlić.

Ermin Brkić, direktor Korpe, koja nudi usluge dostave, rekao je da bi kroz taj servis neki studenti mogli zaraditi novac i na taj način podržati svoje školovanje, ako bi im se to dopustilo.

„To je praksa koja postoji [u drugim zemljama], i treba je iskoristiti“, rekao je Brkić.

Izvor: Al Jazeera