SAD signalizira pregovore s Rusijom, kakvi su obrisi dogovora?

Intenzivni diplomatski napori za pronalaženje političkog rješenja za ukrajinsku krizu naveli su neke analitičare da počnu govoriti o mogućnosti postizanja dogovora koji će zadovoljiti sve strane, uprkos tome što je više od 130.000 ruskih vojnika nagomilano na granici s Ukrajinom.

Moskva je u ponedjeljak bila domaćin francuskom predsjedniku Manuelu Macronu, koji je održao maratonske razgovore s ruskim kolegom Vladimirom Putinom. U isto vrijeme, u Bijeloj kući su se sastali predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Schultz, tokom njegove prve posjete američkoj prijestolnici.

Prema brojim stručnjacima, tvrdnje predsjednika Putina da u slučaju vojnog sukoba neće biti pobjednika znak su njegove otvorenosti za političko rješenje, što ide u prilog interesima njegove zemlje i čuva njegov obraz.

Mirno rješenje ukrajinske krize

Andrew Lusin, bivši dužnosnik State Departmenta i stručnjak za Rusiju u Centru za političke i strateške studije u Washingtonu, smatra da je mala vjerovatnoća da će se postići diplomatsko rješenje krize u ovom trenutku, ali da  još uvijek postoji tračak nade, rekao je.

U razgovoru za Al Jazeeru Lusin je spomenuo da se diplomatski put nastavlja uz “dalju razmjenu poruka između Moskve i zapadnih prijestolnica o pitanju evropske sigurnost i američko davanje odgovora na Putinove prijedloge za rješavanje sigurnosnih zabrinutosti koje su logične”.

“Sastanak Normandijske skupine ove sedmice, na kojem se raspravlja o načinu rješavanja sukoba u istočnoj Ukrajini, također je dokaz da postoji tračak nade da Rusija neće klizati prema vojnoj opciji”, dodao je Lusin.

Sa svoje strane, William Woolforth, profesor na koledžu Dartmouth i stručnjak za američku vanjsku politiku, nije izrazio nikakav optimizam. Za Al Jazeeru je  izjavio da se “opća slika još uvijek čini sumornom s nastavkom mobiliziranja ruske vojske, dok se dnevne procjene mogućnosti invazije mijenjaju iz časa u čas.”

Steven Pifer, stručnjak za evropska pitanja i razoružanje na Institutu Brookings, smatra da je Rusija postavila zahtjeve “na koje se ne može pristati, a toga su ruski kreatori politike itekako svjesni. To me navodi da preispitam motive aktualnog političkog procesa, jer se čini da je Rusija rano odabrala put sukoba, a ne put nagodbe”.

Bidenov dogovor kako bi se izbjegla očekivana invazija

“Bidenova administracija neće učiniti nikakve ustupke koji bi potkopali suvereno pravo Ukrajine na samoopredjeljenje. U Washingtonu postoji jasno razumijevanje da bi nas pregovaranje o ovom osnovnom principu dovelo na opasan put”, tvrdi Lusin.

Izrazio je uvjerenje da su mogući kompromisi već ponuđeni, uključujući recipročna ograničenja za izvođenje manevara i raspoređivanje projektila, te prijedlozi za zajedničke inspekcije nekih vojnih objekata.

Dodaje kako je teško zamisliti koji bi drugi ustupci mogli biti učinjeni kako bi se izbjegla prodaja Ukrajine ili urušavanje temelja liberalnog međunarodnog poretka, kako je rekao.

Profesor Woolforth slaže se s Lusinom, tvrdeći da je Bidenova administracija “već odbila osnovne zahtjeve Rusije o Ukrajini i proširenju NATO-a u pisanoj formi”.

Dodaje da izjave ukazuju na određenu otvorenost, barem po pitanju budućeg članstva Kijeva u NATO-u, a da se pritom ne odstupa od temeljnog načela suverenog prava Ukrajine na izbor i ne krši politika otvorenih vrata NATO-a, kako je spomenuo.

Problem spašavanja Putinovog obraza

Na pitanje šta Washington može ponuditi kako bi se spasio obraz ruskog predsjednika, Steven Pifer je naglasio da su Zapad i Washington pružili ono što može sačuvati obraz ruskog predsjednika, posebno kada je riječ o razoružanju i  mjerama za izgradnju povjerenja, saradnje i koordinacije između Rusije i NATO-a.

Lusin je pak istakao da je Washington pokazao spremnost da pregovara o ograničenjima nametnutim na postavljanje ofanzivnog oružja i izvođenje vojnih vježbi u blizini ruskih granica, čime se rješavaju Putinovi glavni sigurnosni strahovi. “Putin može predstaviti ove ponude ruskoj domaćoj javnosti kao postignuće”, dodao je.

Lusin je, međutim, naglasio da je glavni cilj Rusije u ovoj krizi spriječiti Ukrajinu da dalje napreduje na putu integracije sa zapadnim institucijama.

“Ako Putin ne postigne taj cilj diplomatskim putem, preostaju mu još dvije opcije: da se povuče ili da nastavi s vojnom ofanzivom ili velikim cyber napadom u nadi da će promijeniti stvarnost na terenu”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje o vrsti dogovora koji bi mogao spasiti obraz ruskom predsjedniku Putinu, Wolfroth ističe kako je to glavno pitanje: “Rusija nastoji postići veliki sporazum i stvarnu, nedvosmislenu i mjerljivu promjenu trenutne evropske sigurnosne situacije.”

Nastavlja da su Sjedinjene Američke Države odgovorile ponavljajući agendu o razoružanju koja se fokusira na konvencionalne snage u Evropi, Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, vojne mjere za izgradnju povjerenja i spremnost za ponovni angažman, posebno kroz normandijski format u procesu iz Minska. No možda se sve to čini nedovoljnim za predsjednika Putina, prema Wolfrothu.