Minimalac u Hrvatskoj: Život nedostojan čovjeka u 21. stoljeću

Prema službenim podacima Eurostata Hrvatska je u siječnju bila u skupini šest zemalja Europske unije s najnižom minimalnom plaćom.

I početkom 2022. godine 21 država članica EU imala je institute minimalne plaće, koja je varirala od 700 eura na istoku do 1.500 eura na sjeverozapadu, a koja je definirana na nacionalnoj razini. Najnižu minimalnu plaću u EU ima Bugarska gdje ona iznosi 332 eura mjesečno.

U rasponu od 440 do 500 eura slijede Mađarska, Rumunjska i Latvija, a odmah poslije dolazi Hrvatska gdje je minimalna plaća u siječnju iznosila 563 eura.

Za minimalac radi 50.000 radnika

Drugim riječima minimalna neto plaća u Hrvatskoj, u 2022. godini, iznosi 3.750 kuna (oko 498 eura) što je povećanje za 10,3 posto u odnosu na dosadašnju minimalnu plaću.

Pri tome oko 50.000 zaposlenih u Hrvatskoj danas prima minimalac. Govoreći o dizanju minimalne plaće predsjednik Vlade RH Andrej Plenković kazao je kako je s ovim povećanjem minimalna plaća u Hrvatskoj po prvi put iznad 50 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

“Prije pet godina minimalna plaća u Hrvatskoj iznosila je 38 posto prosječne place. U razdoblju od pet godina tako je ona povećana za oko 166 eura što je četiri puta više no u prethodne tri Vlade”, rekao je Plenković.

I dok premijer, očekivano, na politički način govori o uspjehu svoje Vlade kada je riječ o rastu minimalne plaće i govori kako je to veliki korak naprijed obični ljudi, posebno oni koji mjesec dana rade za iznos minimalne plaće, ne dijele njegovo oduševljenje. Oni redom govore kako se od minimalne plaće u Hrvatskoj danas ne može preživjeti. Dodatni problem predstavlja i rast cijena hrane, energenata i svega drugoga što se bilježi proteklih mjeseci.

„S tom plaćom se ne može preživjeti. Ja mjesec dana radim, ali baš radim, za tu minimalnu plaću. Dobijem i nešto sitno na ime putnoga troška. To je novac s kojim se danas u Hrvatskoj, realno, može preživjeti pola mjeseca s tim da se pazi što se i kada kupuje. Sve je poskupjelo tako da tih 3.750 kuna je nedovoljno za neki normalan život. Obitelji koje imaju djecu još su u većem problemu. Prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 7.500 kuna (oko 996 eura) i to je iznos o kojemu ja mogu samo sanjati“, kaže nam I. K. iz Vukovara koji radi u jednoj vukovarskoj tvrtki.

Nije dovoljno ni za šta

Dodaje kako on ima „sreću“ što je neoženjen i nema djece te da uz to živi s roditeljima tako da je i ta minimalna plaća mu dovoljna za život. Nešto da svojima za račune i pomogne koliko može. Međutim, iako nema obitelji kaže kako si ne može priuštiti nekakav kredit za automobil, stan ili nešto slično. Gleda i kada da kupi nešto od odjeće tako da prati akcije po trgovinama.

„Nema mi druge nego tako raditi. Čovjek je za nešto više prinuđen raditi nešto sa strane pa makar i „na crno“ kako bi se moglo preživjeti. Mogu samo zamisliti kako je obiteljima s djecom koja idu u školu ili na fakultet. Što je najgore bojim se da će biti i gore kada poskupi plin i sve drugo. Život s minimalnom plaćom u Hrvatskoj nije dostojan čovjeka. To nije ono što žele mladi ljudi. Ne možeš planirati ništa, a i ne vidiš neku budućnost. Stoga nije niti čudno što se mnogi odlučuju za odlazak u inozemstvo. Ja ću još neko vrijeme sačekati, vidjeti hoću li uspjeti nešto drugo pronaći, a ako ne uspijem i ja ću spakirati kofere jer ne želim raditi za ovakav sitniš“, kaže nam ovaj Vukovarac.

Kako je i on rekao iznos minimalne plaće, iako je on i povećan, još veći problem predstavlja obiteljima s djecom. Ukoliko djeca idu u školu potrebno je kupiti sve i svašta, a sve to dodatno opterećuje kućni budžet. U isto vrijeme i računi za režije su sve veći. Nitko ne zna kakvi će biti računi za plin, a niti ne prate se više poskupljenja goriva. Sve to prati rast cijena prehrambenih proizvoda. Stoga i ne čudi da se sve više namirnica kupuje na akciji te da se gleda ne na svaku kunu nego i na svaku lipu. Pazi se i kada se i radi kojih potreba pali automobil jer je cijena goriva odavno premašila 11 kuna (1,46 eura) za litru. Potvrđuje nam to i Nataša V. koja radi u jednoj trgovini i za svoj rad prima minimalnu plaću.

Pazi se na svaku lipu

„I do sada je bilo teško, a sada je još teže. Minimalac jeste povećan ali su toliko druge cijene narasle da se to i ne primijeti. Imamo dvoje djece i naša sreća je što je suprug također zaposlen i ima veću plaću od minimalca. Međutim, i uz to pazimo na svaku kunu. Puno nam pomaže i što on zna raditi svašta pa i tu zaradi neku kunu, a imamo i vrt iza kuće gdje posadimo što nam treba“, kaže Nataša.

Ipak, za potrebe djece se mora osigurati potreban novac, a te potrebe su, kako djeca rastu, sve veće. Međutim, i kod tih kupovina se pazi na svaku kunu, prate akcije i gleda što će se i gdje kupiti. Zbog svega toga nekakvi luksuzi teško dolaze u obzir. Prema riječima naše sugovornice radi svih poskupljenja, a i inače skupoga života, minimalac u Hrvatskoj ne bi smio biti niži od 5.000 kuna (664 eura) mjesečno.

„Za neke stvari razumijem da su toliko skupe pa i neka su ali mislim da punoga toga može biti jeftinije. Imam prijatelje u Njemačkoj koji mi kažu kako su cijene prehrambenih namirnica kod njih jeftinije nego u Hrvatskoj. Nije mi jasno kako je to moguće. Nije mi jasno niti kako to da jedan te isti proizvod kod nas bude skuplje nego tamo. Kako je to moguće? Pri tome ne trebamo niti govoriti o plaćama u Njemačkoj i kod nas. To je jedan od razloga zašto ljudi iseljavaju. Pa ja radim u ovoj firmi već više od sedam godina i svih tih godina radim za minimalac“, kaže Nataša V.

Govoreći o minimalcu u Hrvatskoj predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel kaže kako je taj iznos nažalost činjenica te da minimalac u Hrvatskoj nije dovoljan za normalan život. Po riječima Novosela SSSH je sebi kao jedan od ciljeva postavio da minimalac bude na razini 50 posto prosječne plaće u Hrvatskoj što je donja granica zaštite od siromaštva. Međutim, i taj iznos je sada sa svim poskupljenjima dodatno devalviran s obzirom da je kupovna moć građana osjetno smanjena. Pojašnjava kako 500 eura nije isto u Hrvatskoj i Mađarskoj, odnosno da se za taj novac u Hrvatskoj može kupiti manje nego u drugim državama. Tu je i inflacija koja je u prosincu, službeno, iznosila 5,5 posto iako građani imaju osjećaj da je ona bila barem 20 posto.

Sit gladnome ne vjeruje

„Minimalna plaća u Hrvatskoj bi morala biti znatno veća nego što je sada i to posebno u radno intenzivnim proizvodnjama kao što su drvoprerađivački i tekstilni sektor koji su ugroženi. Tu su i zaposleni u prodavaonicama. S takvom minimalnom plaćom moraju raditi barem dvije osobe u obitelji da se preživi ili se pak mora raditi nešto sa strane ili očekivati pomoć od obitelji“, kaže Novosel.

Prema riječima prvog čovjeka SSSH-a minimalna plaća mora biti zaštitna kategorija te osobe koje primaju minimalac na plaću trebaju dobivati i neke druge dodatke na plaću poput uvjeta rada, prekovremenih sati, godina života, složenosti posla… Ističe kako niti jedan radnik zaposlen u Hrvatskoj ne bi smio dobivati samo minimalnu plaću. Smatra i kako bi država u ugroženim industrijama, poput tekstilne industrije, trebala uvesti subvencije kako bi zaposleni imali više plaće te im tako pomoći da prežive ali i stimulirati da ostanu živjeti u svojim domovima, odnosno da se ne iseljavaju.

A, kako oni koji donose odluke o građanima govore i riječi ministra rada Josipa Aladrovića koji je, tijekom prošle godine, predstavljajući saborskim zastupnicima zakonske izmjene o minimalcu rekao: „Je li minimalna plaća od 3.400 kuna dovoljna za preživjeti mjesec subjektivni je dojam svakoga od nas“. Ta izjava nije dobro sjela niti zastupnicima, niti sindikatima, niti građanima a niti poslodavcima. Inače, Aladrović mjesečno, kao ministar, zaradi preko 15.000 kuna (oko 1.993 eura) mjesečno.

Ugroženim građanima savjet kako da jeftinije kupuju u vrijeme inflacije dao je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji mjesečno zarađuje preko 48.000 kuna (oko 6.378 eura).

„Tamo gdje ima konkurencije, odite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije. Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, odite kod nekog drugog, netko drugi neće… Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena“, savjet je guvernera Vujčića.