Hemijski otpad u Mostaru – od dopisa do dopisa, ali bez rješenja

Stanovnici naselja Rodoč i Jasenica već duže vrijeme upozoravaju na problem hemijskog otpada i drugih otrovnih sredstava u njihovoj sredini i pozivaju na djelovanje, ali bez uspjeha.

Lokalna udruženja uporno pozivaju na konkretno djelovanje i konačno rješavanje višegodišnjeg problema (Eko udruga 'Jasenica')

Koliko “rascjepkanost” nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini jeste neproduktivna, a svojom pasivnošću zna biti i opasna po zdravlje ljudi i prirodni okoliš, pokazuje i podatak da je u Mostaru, u njegovom južnom predgrađu – naselju Rodoč, već godinama nepropisno odložen hemijski otpad i druga otrovna sredstva. I niko ga ne uklanja, jer se “nadležni” ne mogu usaglasiti čija je to obaveza.

Iako su upoznati svi – od općinskog, gradskog, preko kantonalnog do entitetskog i državnog nivoa vlasti – konkretne reakcije nema. Tu i tamo pojave se dopisi u kojima se “daje na znanje o nepropisno zbrinutim hemijskim sredstvima i otrovnom otpadu” te na odgovornost i djelovanje poziva neka druga ustanova, agencija, uprava ili ministarstvo, u zavisnosti od toga ko je pisao dopis. I tako ukrug.

U međuvremenu, stanovnici Mostara, a naselja Rodoč i Jasenica posebno, već duže vrijeme upozoravaju na ovaj problem i pozivaju na djelovanje. Do sada, bez uspjeha.

“Ovdje svaki treći mještanin umire od karcinoma. Broj malignih oboljenja u posljednjih 15-ak godina se stalno povećava. Mi ne možemo sa sigurnošću reći da je to od ovog ili onog, ali sigurno je da su utjecaja imali ovi silni otrovi kojima smo izloženi sa svih strana. Iz vode, zemlje, zraka. Sistem ne funkcionira. Ne znaju se nadležnosti. Podijeljene su. Mi ovdje imamo problem koji ne može čekati. Ljudi su primorani da se počnu samoorganizirati i sami rješavati problem, izvan sistema. To je ono što nikome ne odgovara, a ljudi su natjerani na to s obzirom na ogroman broj okolišnih i komunalnih problema na ovom području. Mora se hitno reagirati”, govori Lazo Rajič iz Eko udruge Jasenica.

O problemu znaju svi, ali reakcije nema (Ustupljeno Al Jazeeri)

I Ivica Babić, mještanin Rodoča, kaže da su više puta tražili da se ovaj odbačeni i nezaštićeni hemijski otpad skloni i deponuje na zakonom predviđen način.

“Nema gdje nismo tražili. Od mjesne zajednice, pa dalje. Svi se kao čude, kako je moguće da se ne uklanja toliko godina. I ništa! Na tom sve staje. Vjerovatno očekuju da stanovnici golim rukama uzmu taj otpad i zakopaju u svojim baštama. Ogorčen sam i ljut, jer ispašta običan narod. Oni se nešto dopisuju, čisto da kao eto imaju neku aktivnost. A koliko i kako rade, ne treba daleko tražiti. Dovoljno je pogledati oko sebe. I siguran sam da ovo nije usamljen slučaj. Mi možda jesmo nešto glasniji u traženju rješenja. Jer je već dogorjelo do prstiju. Postoji li sistem koji funkcioniše na bilo kojem nivou u ovoj državi”, pita Babić.

Potrebno sistemsko rješenje

Zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Amir Šelo kaže da je potrebno da se pitanje tretmana otpada, pogotovo opasnog, institucionalno riješi.

“Naše zakonodavstvo još uvijek nije adekvatno usklađeno sa međunarodnim konvencijama i regulativama EU, koje tretiraju pitanja opasnog otpada. Zakon o upravljanju otpadom Federacije BIH iz 2003. godine nije adekvatno riješio pitanje tretmana opasnog otpada, jer nije usklađen sa pravnim stečevinom Evropske unije. Važno je istaći su rokovi važenja svih strateških dokumenata iz oblasti upravljanja otpadom prošli (Strategija zaštite okoliša 2008-2018, Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017)”, navodi Šelo.

“Ni Hercegovačko-neretvanski kanton još uvijek nije donio važeći plan upravljanja otpadom, iako je po Zakonu o upravljanju otpadom Federacije BiH to trebao uraditi. Svakako, neefikasan sistem civilne zaštite u Federaciji i nepostojanje jasnog i preciznog zakonskog regulisanja otpada, koji treba uskladiti sa pravnom stečevinom EU, dovodi do toga da se viši nivoi vlasti vjerovatno ne snalaze kako, gdje i kome uputiti taj otpad“, naveo je Šelo u svom reagovanju.

Prebacivanje odgovornosti

Federalna uprava civilne zaštite u dopisu odgovara da je upoznata s ovom problematikom 2019. godine, te da znaju da su u jednoj od zgrada u Mostaru nepropisno zbrinuta hemijska sredstva. No, navode da oni nisu nadležni da vrše uklanjanje i zbrinjavanje hemijskih sredstava. Ipak su, kažu, poduzeli niz aktivnosti u proteklom periodu.

“Napravljen je spisak pronađenih sredstava i konstatirano da je potrebno njegovo hitno zbrinjavanje, što proizlazi iz prirode tvari (opasnost po život i zdravlje ljudi i okolinu) i neadekvatne zaštite objekta u kojem se sredstva nalaze”, navedeno je u informaciji Uprave. Obratili su se Federalnom zavodu za javno zdravstvo, no oni su obavijestili Upravu za civilnu zaštitu da ne raspolažu kapacitetima za zbrinjavanje.

Sav otpad nalazi se u nezaštićenom objektu (Ustupljeno Al Jazeeri)

Na pitanje kako riješiti ovaj problem, iz Uprave civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona kažu da su svjesni da je otpad tu i da predstavlja opasnost. Ranije su pojašnjavali da u svojim resursima nemaju ekipe za zbrinjavanje hemijskog otpada, te da su se obratili višim instancama.

“Mi s kantonalnog nivoa ne možemo uraditi ništa bez pomoći državnog nivoa. Još 2019. godine tražili smo pomoć za uklanjanje hemijskog otpada od svih nivoa vlasti, ali nažalost problem još uvijek nije riješen. Uradili smo sve što je u našim ovlastima, slali dopise u više navrata i još nam jedino ostaje da tražimo pomoć EUFOR-a“, naveo je Eugen Ćubela, u svom nedavnom odgovoru direktor Uprave za civilnu zaštitu HNK.

Ministarstvo tvrdi da otpad nije opasan

Sada stiže ovakav odgovor: “Obavještavamo Vas da je temeljem članka 22. Zakona o upravljanju otpadom HNŽ/K (Narodne novine HNŽ/K broj: 6/06) proizvođač otpada dužan na propisan način zbrinuti otpad koji nastaje iz njegove aktivnosti. Kako su Oružane snage BiH proizvođač predmetnog otpada, te su iste dužne izvršiti uklanjanje i zbrinjavanje otpada, a sukladno s Pravilnikom o postupanju s otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat (Službene novine Federacije BiH, broj: 33/03)”.

“Ova Uprava je u proteklom periodu poduzimala niz aktivnosti kako bi se utvrdilo tko je trenutno vlasnik objekta u Vojarni u Rodoču i kako riješiti ovaj problem. Ustanovili smo da je navedeni objekt za svoje potrebe preuzeo Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i od istog smo na Upit dobili odgovor da su suglasni da otpad uklone i odvezu iz objekta Vojarne u Rodoču, te da će zatražiti stručnu pomoć Ministarstva obrane BiH”, navedeno je u odgovoru Uprave za Civilnu zaštite HNK.

Iz Ministarstva odbrane BiH su već dva puta poslali dopis u kojem navode da “navedeni otpad u stanju u kojem se nalazi ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi”.

U međuvremenu, a kako je prostor nezaštićen, u njega su ušla nepoznata lica i iz dva bureta izlili tekućinu, te otvorili tri sanduka sa još uvijek nepoznatim sadržajem. Dva paketa su odnijeli. Dakle, stanje u kojem se otpad nalazi je promijenjeno – kažu u lokalnom eko udruženju, te ponovo pozivaju na konkretno djelovanje i konačno rješavanje ovog višegodišnjeg problema.

Izvor: Al Jazeera