HDZ je u komotnoj situaciji, koju su mu popločali drugi

Eventualni uspjeh oko izmjena izbornog zakona u BiH pripisat će se Draganu Čoviću, a neuspjeh Sarajevu.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH (Armin Durgut / PIXSELL)

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović tvrdi da nema formalno-pravnih uvjeta za organiziranje izbora u Bosni i Hercegovini, nakon neuspjelih pregovora o izbornoj reformi u Neumu, no Centralna izborna komisija kao i Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt poručili su kako će parlamentarni izbori u zemlji biti održani u oktobru, pozivajući političke predstavnike da nastave pregovarati o izmjenama izbornog zakona.

Vehid Šehić, član Koalicije ‘Pod lupom’, koja prati regularnost izbornog procesa u BiH također je rekao da važeći zakon i Ustav zemlje garantuju održavanje izbora. Izbori moraju biti provedeni, rekao je Šehić, bez ozbira na rezultate pregovora političkih partija.

„Izbornim zakonom je jasno definisano da se izbori u izbornoj godini održavaju prve nedjelje u mjesecu oktobru“, rekao je Šehić Al Jazeeri.

„Također, zakonska obaveza države je da sredstva potrebna za održavanje izbora budu na raspolaganju Centralnoj izbornoj komisiji, da bi se građanima Bosne i Hercegovine osiguralo pravo koje je im je zagarantovano Ustavom BiH. Odstupanje od toga bilo bi kršenje i zakona i Ustava“, dodao je.

Jačanje etno-nacionalnih politika

Ipak, kako navode analitičari, neprovođenje reforme izbornog zakona vjerovatno bi pomoglo etno-nacionalnim političkim partijama da se održe na vlasti u Bosni i Hercegovini i nakon oktobra, sam izborni proces ostao bi nedovoljno transparentan jer se ne bi uvele nove tehnologije za nadziranje glasačkih mjesta, a zemlja bi nastavila tonuti u dalje podjele sa jednom od najnižih ekonomija na jugoistoku Evrope.

Predstavnici političkih stranaka završili su u nedjelju bez konačnog sporazuma trodnevne pregovore u Neumu na jugu zemlje čiji je cilj bio dogovoriti izmjene izbornog zakona, ali su “približili stajališta”, izjavili su pregovarači. Pregovori bi se mogli nastaviti ove ili naredne sedmice u Sarajevu.

Čelnici vladajućeg HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) te nekih opozicionih stranaka od petka su u Neumu iza zatvorenih hotelskih vrata pregovarali o različitim modelima izmjena izbornog zakona.

Potrebno je osigurati da se u državno triparitetno predsjedništvo mogu kandidirati i oni građani koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a zbog te diskriminacije protiv Bosne i Hercegovine presudio je i Evropski suda za ljudska prava u nekoliko presuda. Jedan od uslova koje je Evropska unija postavila pred BiH na njenom EU putu također je osiguravanje prava svim građanima da biraju i da budu izabrani na izborima, što trenutno nije slučaj.

Ali, kočnicu izbornih reformi u BiH prave različiti pogledi kod izbora članova u tročlano državno predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u zemlji.

Pregovore oko izborne reforme HDZ BiH uslovljava zahtjevom da prednost kod izbora hrvatskog člana u državno predsjedništvo ima onaj kandidat koji pobijedi u kantonima sa hrvatskom većinom, u odnosu na hrvatskog kandidata iz drugih dijelova Federacije BiH, jer potencijalno može biti podržan i bošnjačkim i etnički neopredijeljenim glasačima.

SDA pak izborne reforme uslovljava zahtjevom za reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije BiH, na način da političke partije, uključujući HDZ u gornjem domu tog entitetskog parlamenta ne mogu blokirati zakone koji se ne tiči vitalnih nacionalnih interesa, poput zakona o igrama na sreću i drugih, kao što je ranije bio slučaj.

HDZ-ov prijedlog iz SDA vide kao dodatnu etničku podjelu zemlje, dok SDA-ov prijedlog za više prava građanima bez obzira na etničku pripadnost u HDZ-u vide kao pokušaj dominacije najmnogobrojnijeg bošnjačkog naroda u zemlji.

‘BiH ne treba tvrde pregovarače’

Politički analitičar Denis Avdagić kaže da stalno forsiranje teze kako bi rješenja koje uzimaju u obzir ostanak etničkih premisa, bilo poraz za građansku ili ukupnu takozvanu probosansku stranu dovelo je one koji su tu tezu forsirali u poziciju kočničara promjena.

BiH ne treba tvrde pregovarače, i bilo tko dobronamjeran to može sagledati, zemlja i njeni građani trebaju mir i stabilnost, pregovarače koji će smirivati tenzije, rekao je Avdagić Al Jazeeri.

Za ono što je nazvao pokazivanjem mišića od strane SDA, rekao je da lideru vladajuće bošnjačke političke partije Bakiru Izetbegoviću može donijeti pokoji plus kod jednog dijela birača ako stvara dojam ugroženosti ideje države, no rekao je da država zato “tapka na mjestu” na teret građana. Taj plus, rekao je Avdagić, može biti plus na izborima samo ako nitko objektivno neće komentirati taj nemar i neshvaćanje ozbiljnosti trenutka.

„HDZ je u komotnoj situaciji, koju su mu popločali drugi, ako do dogovora i dođe ili ne dođe. Uspjeh će se pripisati Čoviću, a neuspjeh Sarajevu“, rekao je Avdagić.

Opći izboru u BiH trebaju se održati u oktobru, a izborno povjerenstvo mora ih raspisati najkasnije do 5. maja. Prije toga bi se u parlamentu BiH morale usvojiti izmjene izbornog zakona i djelomično promijeniti Ustav da bi se rješenja o kojima se političari dogovore mogla primijeniti u novom izbornom ciklusu.

Za promjene izbornog zakona potrebna je natpolovična većina zastupnika u Zastupničkom domu no Ustav se može promijeniti jedino uz dvotrećinsku zastupničku podršku pa je nužno da uz HDZ BiH i SDA u tome sudjeluje i dio opozicionih stranaka.

Političke stranke iz entiteta Republika Srpska nisu sudjelovale u pregovorima u Neumu, koje je predvodio posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i šefica pri službi za vanjske poslove Evropske unije Angelinom Eichhorst, uz obrazloženje kako je izborna reforma stvar dogovora Hrvata i Bošnjaka, jer se prvenstveno odnosi na Federaciju BiH.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), Naša stranka (NS) i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića te su pregovore bojkotirali tražeći da se prije provedbe izborne reforme otkloni blokada rada državnih tijela vlasti koju već duže od pola godine provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba.

Najteža kriza od rata

Prema Vladi Vurušiću, zagrebačkom novinaru, neslaganje oko izmjena izbornog zakona između SDA i HDZ-a na ruku ide jedino Miloradu Dodiku, trenutno vodećem političaru bosanskih Srba, koji ponavlja da Bosna i Hercegovina kao država ne treba postojati u sadašnjim granicama.

Bosna i Hercegovina nalazi se u jednoj od najvećih političkih kriza nakon okončanja rata 1995. godine, a izazvao je upravo Dodik najavama da će entitet Republiku Srpsku izvesti iz trenutnog ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine, što je potez kojeg su osudili zapadni saveznici, a podržala Rusija.

Specijalni predstavnik Washingtona za Zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao je u ponedjeljak da će Sjedinjene Američke Države nastaviti vršiti pritisak za diplomatsko rješenje političke krize i povratak stranaka bosanskih Srba u državne institucije BiH. Opisujući političke čelnike u BiH bez imalo ustručavanja koristio je termin „korumpirani političari“.

Izvor: Al Jazeera