Koliko je novca Zapad potrošio na rat u Ukrajini?

Zanimljivo je osvrnuti se na ukupne sume pomoći Ukrajini, tj. cjelokupnu humanitarnu i finansijsku pomoć te vojnu opremu koju su zajedno osigurale države koje podržavaju Kijev.

Ukrajina je primila desetke milijardi dolara u vojnoj pomoći od zapadnjačkih saveznika otkako je Rusija pokrenula ofanzivu (Reuters)

Rat bjesni u Ukrajini od 24. februara. Bez podrške Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, održivi odbrambeni napori slični onome čemu je svijet svjedočio, vjerovatno bi bili nezamislivi.

No, koliko je pomoći Ukrajina dobila i koju je razliku ona napravila?

Nedavno je američki predsjednik Joe Biden obećao dodatnih 45 milijardi dolara pomoći Ukrajini – paket o kojem će se sada pregovarati u Kongresu. Ako ovaj prijedlog bude odobren, to će biti četvrti paket pomoći za Ukrajinu i ukupan iznos određen za Ukrajinu od februara će biti gotovo 100 milijardi dolara.

Ove zapanjujuće cifre navele su ruske apologetske glasove poput republikanske zastupnice Marjorie Taylor Greene da tvrdi kako se Ukrajina pretvorila u posrednički rat koji vodi SAD protiv Rusije. No, nije samo rub GOP-a (Velike stare stranke) sklon ponavljanju ruske propagande.

Britanski list The Independent objavio je mišljenje svog američkog dopisnika pod naslovom: „Vrijeme je da se prestane pretvarati kako je to što se dešava u Ukrajini bilo šta drugo do američki rat preko posrednika“.

U međuvremenu, razni stručnjaci za međunarodne odnose i drugi eksperti, zastupaju drugačiji stav.

„Jasno je da ovo nije posrednički rat“,  Al Jazeeri je kazao Vladimir Rauta, predavač na predmetima politika i međunarodni odnosi na Univerzitetu u Readingu. „Posrednički ratovi su indirektni ratovi, koji se često vode prikriveno, ne priznajući i izvan granica međunarodnog zakona. Američko-ukrajinsko partnerstvo klasičan je slučaj vojne i ekonomske bilateralne pomoći. Jedini posrednički [rat] je onaj koji je Rusija vodila protiv Ukrajine od 2014. kada je počela podržavati, obučavati i tajno pomagati separatističke grupe u Donbasu“.

Praćenje ratne potrošnje

Osim SAD-a, i Evropa je platila svoj udio za ovo vojno-ekonomsko partnerstvo na koje se Rusija referira.

Međutim, teško je pratiti koliko tačno novca se daje Ukrajini.

Srećom, Kielski institut za svjetsku ekonomiju (IfW), njemački istraživački institut, u stanju je pružiti prilično tačne cifre na osnovu svog sistema za praćenje pomoći Ukrajini, koji prati vojnu, humanitarnu i finansijsku pomoć za Ukrajinu sa Zapada.

Ipak, često je izazovno izračunati te brojke, Al Jazeeri je kazao Andre Frank, ekonomista u IfW-u.

„Primarne prepreke su dostupnost informacija, posebno zvaničnih, i procjena cijena robe, posebno vojne opreme. Prvi problem rješavamo marljivim istraživačkim radom uz upotrebu niza mehanizama pretraživanja“, kazao je Frank. „Uopšteno govoreći, uzimamo informacije iz zvaničnih vladinih izvora onako kako su date. Kad informacije nisu dostupne, ili izjave ne pružaju dovoljno podataka za kvantifikaciju donacije, dopunjavamo ih vjerodostojnim medijskim izvještajima“.

Problem s ovom metodom je taj što zvanične informacije iz SAD-a ili Velike Britanije o vojnoj pomoći često znaju biti nepotpune.

„Naš rad može biti onoliko dobar koliko i [zvanične] javno objavljene informacije, i naša nova mjera ukazuje na to koje države pružaju dobre i transparentne informacije, a koje ne“, kazao je Frank. „Pronalaženje dobrih cijena za vojne artikle rješava se uglavnom oslanjanjem na vrijednost ugovora iz baze podataka o trgovini oružjem [Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira], koji omogućava izračun prosječnih jediničnih cijena. Također se držimo našeg samopostavljenog pravila gornje granice jer nam omogućava da koristimo cijene za novu robu kako ne bismo potcijenili pravu vrijednost bilateralne podrške“.

Donatorske države se, međutim, razlikuju u pogledu transparentnosti podataka.

„Zvanične i dostupne informacije os SAD-a su svježe i detaljne, te dozvoljavaju tačnu procjenu ukupnih vrijednosti vojne podrške i nenovčane vojne podrške“, kazao je Frank. „Kada su u pitanju države članice Evropske unije, slika se razlikuje. Istočna Evropa, baltičke i skandinavske države su općenito transparentne kada otkrivaju broj predmeta i ukupnu vrijednost paketa vojne pomoći. U istim kategorijama, države kao što su Španija, Italija i Portugal su netransparentne i namjerno zadržavaju informacije“.

SAD šalje najviše podrške

Njemačka, de facto lider Evrope, predstavlja poseban izazov, prvenstveno zato što je Berlin poslao vojnu opremu iz svojih zaliha koja je davno otpisana, pa stoga nema trenutne validne procjene cijene za nju.

Njemačka, na primjer, osigurava teško naoružanje kao što je protivtenkovska oprema i protivavionske rakete, ali i lako kao što su mitraljezi, ručne granate i druga municija.

S jedne strane, vojni materijal dolazi iz magacina oružanih snaga ili Bundeswehra, i s druge strane, iz industrijskih zaliha koje finansira federalna vlada.

Vlasti daju detaljan pregled isporuke na svojoj web-stranici, iako uz upozorenje.

„Države kao što je Njemačka nude detaljnu listu isporučenih predmeta, međutim, bez informacija o cijeni“, kazao je Frank. „To naš rad čini izuzetno izazovnim jer neka od opreme koju šalje Njemačke dolaze iz magacina oružanih snaga, koje su u službi duže od 10 godina, zbog čega je gotovo nemoguće pronaći dobre cijene“.

Ne iznenađuje podatak da je SAD donirao najviše vojne pomoći Ukrajini, na osnovu brojki IfW-a.

„U pogledu vojne pomoći, najviše je doprinio SAD, sa trenutnim obavezama od 22,86 milijardi eura (24,37 milijardi dolara). Velika Britanija je izdvojilo drugi najveći iznos, 4,13 milijardi eura (4,40 milijardi dolara)“, kazao je Frank.

Uistinu, Velika Britanija je jeda od najvećih opskrbitelja Ukrajine oružjem.

Vlada u Londonu je isporučila ili obećala Ukrajini, između ostalog, višecjevne raketne bacače M270, hiljade komada protivtenkovskog oružja, stotine projektila kratkog dometa, oklopna vozila i neke protivzračne sisteme Starstreak.

Nedugo nakon što je došao na vlast, premijer Velike Britanije Rishi Sunak također je obećao još 125 protivzračnih raketa.

Njemačka, u međuvremenu, zauzima treće mjesto, iza SAD-a i Velike Britanije u pogledu protoka vojne pomoći, sa 2,34 milijarde dolara (2,49 milijardi dolara) do danas.

London i Berlin su odgovorni za lavovski udio evropske podrške. Prema IfW-u, države članice Evropske unije su dale ukupno 8,61 milijardu eura (9,18 milijardi dolara) za vojnu pomoć.

Pomoć sa Zapada ima ‘neporeciv utjecaj’

Angažman Evropljana ne završava vojnom podrškom.

„Ako uključimo Evropsku mirovnu inicijativu, program vojne naknade koji vodi Evropska unija, ukupna vojna pomoć Evropske unije povećava se za 3,1 milijardu eura (3,3 milijarde dolara) na ukupno 11,71 milijardu eura (12,48 milijardi dolara). To uključuje pomoć obećanu do 20. novembra“, kazao je Frank.

Zanimljivo je i osvrnuti se na velike ukupne sume pomoći Ukrajini: tj. cjelokupnu humanitarnu pomoć, finansijsku pomoć i vojnu opremu koju su osigurale države koje podržavaju Ukrajinu zajedno.

Sa odlukom da će pomoći Ukrajinu od januara sa dodatnih 18 milijardi eura (19 milijardi dolara), države i institucije Evropske unije preuzimaju vodstvo od SAD-a kada je u pitanju pomoć za Ukrajinu.

Evropa će tada podržati Kijev sa ukupno 52 milijarde eura (55 milijardi dolara) u poređenju sa 48 milijardi eura (51 milijardu dolara) iz SAD-a za vojnu, finansijsku i humanitarnu pomoć“, kazali su iz IfW-a.

Neke cifre nužno dovode u iskušenje da se uporede raniji slučajevi kada je svijet podržao naciju pod opsadom. Međutim, koherentan presedan teško je naći, kazao je Rauta sa Univerziteta u Readingu.

„Mislim da postoji općenita potraga za analogijama s današnjom situacijom, no većina će ih biti nesavršena. Umjesto da se razmišlja komparativno i dijelom pogrešno, treba se fokusirati na kontinuiranu podršku za Ukrajinu“, kazao je on.

„Njen neporeciv utjecaj – od dijeljenja obavještajnih podataka do nedavno odobrenog paketa od 1,8 milijardi dolara – omogućio je Ukrajini da odoli ruskoj agresiji na načine koje je malo ko očekivao.“

Suočeni sa ovako enormnim sumama, proruski glasovi šire argumente više nego inače da napadnu finansijsku pomoć kao pogrešno usmjerenu ili ratnohuškačku.

Prečesto se tvrdi da je pomoć za Ukrajinu neproporcionalno veća od ruskog budžeta za odbranu.

Međutim, prema najnovijim podacima britanskog Ministarstva odbrane, Putin je obećao više od 116 milijardi funti (140 milijardi dolara) samo za svoj rat u Ukrajini, dok je nedavna analiza novinske agencije Reuters izvijestila da je ukupni ruski budžet za odbranu i sigurnost za 2023. 155 milijardi dolara.

Ostaje da se vidi može li ujedinjeni front protiv ruske agresije ostati postojan, posebno pod republikanskim vođstvom u Zastupničkom domu u SAD-u.

„S jedne strane, ravnoteža uspjeh-poraz tek treba biti određena u korist jedne ili druge države – svaki mjesec napreduje svojom logikom. Ukrajinsko teritorijalno napredovanje može se mjeriti sa ruskim napadima na infrastrukturu, a priča se i o ponovnom ruskom pokušaju da zauzme Kijev sa dodatnom januarsko-februarskom mobilizacijom“, kazao je Rauta.

„S druge strane, nepokolebljivu ukrajinsku odlučnost da odbije rusku agresiju prati nedostatak predanosti Rusije miru“, dodao je. „Šta god da donese 2023, rusko pretvaranje da traži mir tražit će se samo kao način da se kupi vrijeme, mobilizira i pregrupiše. Možemo se nadati da će 2023. donijeti više podrške Ukrajini od strane transatlantske zajednice koja se suočava sa svojim najvećim sigurnosnim problemom u posljednjih nekoliko decenija“.

Izvor: Al Jazeera