Klima u 2022: Smrtonosne vrućine, požari, topljenje glečera…

Godinu iza nas su obilježili temperaturni rekordi, dugotrajne suše, veliki broj preminulih od posljedica toplotnih udara i velikih poplava, glečeri se tope, dok se mora i okeani zagrijavaju.

Klimatske promjene i zagađenje okoliša iz godine u godinu predstavlja sve veći problem za čovječanstvo. Tako ni 2022. nije bila izuzetak, a godinu iza nas su obilježili temperaturni rekordi, dugotrajne suše, veliki broj preminulih od posljedica toplotnih udara i velikih poplava, a glečeri se nezaustavljivo tope, dok se mora i okeani svakodnevno zagrijavaju.

Donosimo pregled nekih od posljedica promjene klime i zagađenja planete Zemlje u 2022. godini.

Ugrožena budućnost zimskih sportova

Iz godine u godinu širom svijeta snježne sezone počinju sve kasnije i traju sve kraće. Primjer toga su bile i ovogodišnje Zimske olimpijske igre održane u Pekingu, koje su prve tokom kojih je isključivo korišten vještački snijeg.

Uoči samog ZOI-ja, stručnjaci su upozorili da su klimatske promjene prijetnja zimskim olimpijskim igrama, ali i budućnosti snježnih sportova jer uvjete u kojima se održavaju čine puno opasnijima i za sportiste i za sudionike.

Prirodnog snijega je u mnogim regijama u svijetu sve manje, a dostupnost vode za izradu snijega manja je zbog klimatskih promjena, što dovodi u opasnost globalnu industriju snježnih sportova.

Prirodnog snijega je u mnogim regijama u svijetu sve manje (EPA)

Zimske olimpijske igre su od 1924. održane u 21 gradu. Naučnici su procijenili da će do 2050. njih samo 10 posjedovati sve “klimatske pogodnosti” i prirodne snježne padavine za održavanje ovog događaja.

Mjesto održavanja prvih Zimskih olimpijskih igara, Chamonix, sada je ocijenjeno “visokorizičnim”, a jednaku su ocjenu dobila i mjesta u Norveškoj, Francuskoj i Austriji.

Okeani nikada u historiji nisu bili topliji

Svjetski okeani su sve topliji, a njihove temperature nastavljaju rasti, pokazalo je istraživanje objavljeno početkom godine u Coloradu.

Prošle godine zabilježene najviše temperature okeana u historiji mjerenja, što je šesta godina zaredom kako je oboren ovaj rekord.

Prošle godine zabilježene najviše temperature okeana u historiji mjerenja (EPA)

Naučnici navode da je glavni razlog globalno zagrijavanje, odnosno klimatske promjene.

Najveće kompanije preuveličavaju napredak u borbi protiv klimatskih promjena

Pod pritiskom javnosti i međunarodnih regulatora, kompanije širom svijeta pokušavaju dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena, ali njihov učinak izgleda nije onakav kakav se želi predstaviti svijetu.

Mnoge od najvećih svjetskih kompanija ne uspijevaju ispuniti svoje ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena, pokazala je studija koja je obuhvatila 25 korporacija.

Kompanije također rutinski pretjeruju ili pogrešno izvještavaju o svom napretku, kaže se u izvještaju New Climate Institute.

Google, Amazon, Ikea, Apple i Nestle među onima su koji se ne uspijevaju promijeniti dovoljno brzo, navodi se u studiji.

Mnoge od najvećih svjetskih kompanija ne uspijevaju ispuniti svoje ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena, pokazala je studija koja je obuhvatila 25 korporacija (EPA)

Korporacije su pod pritiskom da smanje svoj utjecaj na okoliš jer sve više potrošača želi zelene proizvode.

Milenijska suša na jugozapadu Sjeverne Amerike

Suše su proteklih godina sve češća pojava, a to su na svojoj koži osjetili stanovnici sjevernoameričkog kontinenta.

Velika suša koja u zadnjih dvadeset godina hara na jugozapadu Sjeverne Amerike najgora je u zadnjih 1.200 godina, pokazala studija objavljena u februaru u kojoj se istaklo da će se ta pojava koju pogoršavaju klimatske promjene najvjerojatnije nastaviti.

Na zapadu Sjedinjenih Američkih Država i na sjeveru Meksika od 2000. vlada izuzetna suša koja traje već više od 20 godina pa je se može nazvati “mega sušom”.

“Nakon izuzetno velike suše u 2021, koje se oko 19 posto može pripisati klimatskim promjenama prouzročenim ljudskim djelovanjem, razdoblje od 2000. do 2021. je najsuše u zadnjih najmanje 800 godina”, pišu naučnici u časopisu Nature Climate Change.

Na zapadu Sjedinjenih Američkih Država i na sjeveru Meksika od 2000. vlada izuzetna suša koja traje već više od 20 godina pa je se može nazvati ‘mega sušom’ (Reuters)

Zbog veoma visokih temperatura i slabih oborina od ljeta 2020. do ljeta 2021, ta je mega suša gora od one koja je vladala krajem 1500-ih, a bila je najgora u 1.200 godina koje su naučnici istražili, dodaje se u saopćenju univerziteta UCLA u Los Angelesu.

Emisije metana iz elektrana 70 posto veće od zvaničnih podataka

Emisije metana, plina sa snažnim efektom staklene bašte, koje potiču iz globalnog energetskog sektora veće su za 70 posto nego što se prikazuje u zvaničnim izvještajima zemalja, saopćila je krajem februara Međunarodna agencija za energiju (IEA).

U izvještaju Globalno praćenje metana za 2022. godinu, ova agencija sa sjedištem u Parizu navodi da je sektor uglja identificiran kao najveći pojedinačni izvor tog plina.

Emisije metana, plina sa snažnim efektom staklene bašte, koje potiču iz globalnog energetskog sektora veće su za 70 posto nego što se prikazuje u zvaničnim izvještajima zemalja (EPA)

Doprinos industrije uglja ovom problemu prvi put nadmašuje druge sektore fosilnih goriva, s emisijom od 42 miliona tona, a slijedi nafta sa 41 milion tona i prirodni plin sa 39 miliona tona.

UN: Čovječanstvo ulazi u ‘spiralu samouništenja’

Nema sumnje da su ljudi najzaslužniji za problem s klimatskim promjenama kojim smo izloženi.

Stoga i ne čudi upozorenje Ujedinjenih naroda, kojim se navodi da čovječanstvo pati od “narušene percepcije rizika“, što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa širom svijeta.

S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati (Reuters)

UN-ov ured za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) u aprilu je otkrio da je globalno svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera.

To je pet puta više od prosjeka u ranija tri desetljeća.

S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati, smatraju stručnjaci UN-a.

Trenutni nivoi ugljičnog dioksida ‘nisu viđeni milionima godina’

Upozorenje UN-a poklapa se s rezultatima studija provedenih u Sjedinjenim Američkim Državama.

Nivoi ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi porasli su na nivoe koji su sada preko 50 posto viši nego u predindustrijskim vremenima, objavili su u junu naučnici iz američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

Nivo ugljičnog dioksida izmjeren na NOAA-inoj stanici Mauna Loa Atmospheric Baseline na Havajima dosegla je vrhunac za 2022. s 421 dio na milion (ppm) u maju, “što nije viđeno milionima godina”, rekli su stručnjaci.

Nivoi ugljičnog dioksida u Zemljinoj atmosferi porasli su na nivoe koji su sada preko 50 posto viši nego u predindustrijskim vremenima (EPA)

Prije industrijske revolucije — i tokom gotovo 6.000 godina ljudske civilizacije — nivoi CO2 bili su konstantno oko 280 ppm. Nakon razdoblja dubokih tehnoloških transformacija koje je započelo u 18. stoljeću, ljudi su prema procjenama naučnika u atmosferu oslobodili gotovo 1.500 milijardi tona CO2, od čega će većina nastaviti zagrijavati planet hiljadama godina koje dolaze.

Rekordno krčenje šuma u Amazoniji u prvoj polovini 2022.

Bez obzira na upozorenja naučnika i evidentne posljedice klimatskih promjena i zagađenja, ljudi, čini se, nisu spremni staviti profit ispred zdravlja.

Od januara do juna ove godine u Amazoniji je očišćeno 3.988 kvadratnih kilometara (EPA)

Krčenje šuma u brazilskoj amazonskoj prašumi doseglo je rekordan nivo u prvoj polovini 2022. s uništenim područjem pet puta većem od New Yorka, pokazali su objavljeni vladini podaci objavljeni u julu.

Prema nacionalnoj agenciji za istraživanje svemira Inpe, od januara do juna ove godine u Amazoniji je očišćeno 3.988 kvadratnih kilometara, što je povećanje od 10,6 posto u odnosu na iste mjesece prošle godine i ujedno najviša razina za to razdoblje otkako je agencija sredinom 2015. počela sastavljati seriju podataka.

Samo u junu uništenje šuma (deforestacija) je poraslo za 5,5 posto, na 1.120 kvadratnih kilometara, što je također rekord za taj mjesec.

Amazonija kao najveća prašuma na svijetu sadrži ogromne količine ugljika, koji se oslobađa uništavanjem drveća, zagrijavajući atmosferu i potičući klimatske promjene.

Požari do sredine progutali više evropskih šuma nego u cijeloj 2021.

Osim krčenja, šume ugrožavaju i sada već redovni požari koji svake godine opustoše kilometre i kilometre kvadratnih širom svijeta.

Širom Evropske unije u požarima u prvoj polovini godine spaljeno je 517.881 hektara (EPA)

U šumskim požarima koji su početkom ljeta počeli harati Evropom već je spaljena veća površina nego u požarima u cijeloj 2021. godini, objavio je u julu Evropski informacijski sistem za šumske požare (EFFIS).

Širom Evropske unije u požarima u prvoj polovini godine spaljeno je 517.881 hektara – nešto više od 5.000 kvadratnih kilometara, što je jednako površini Trinidada i Tobaga, objavila je služba EU-a za satelitsko praćenje.

Tokom cijele 2021. u požarima je uništeno 470.359 hektara šuma, uglavnom u Italiji i Grčkoj.

Obim leda na Antarktiku na najnižoj vrijednost

Ledom okovani Antarktik u nadolazećim godinama i decenijama vjerovatno neće izgledati onako kako smo ga navikli vidjeti.

Obim antarktičkog morskog leda dostigao je u julu najnižu vrijednost, odnosno smanjen je za sedam posto ispod prosjeka za 44 godine praćenja, objavila je u augustu Evropska služba za klimatske promjene Copernicus.

Prema Copernicusu, ovogodišnji jul jedan je od tri najtoplija jula u historiji, što je gotovo 0,4 stepena iznad prosjeka za period između 1991. i 2020. godine.

Obim antarktičkog morskog leda dostigao je u julu najnižu vrijednost, odnosno smanjen je za sedam posto ispod prosjeka za 44 godine praćenja (EPA – Ilustracija)

U izvještaju se navelo i da je mjesec jul 2022. godine “bio šesti najtopliji zabilježen u Evropi”, te da toplotni val podiže temperature do novih lokalnih i nacionalnih rekorda.

Bicikliranjem do čišće Zemlje

Neosporno je da svi trebaju dati svoj doprinos borbi za očuvanje planete, a način na koji se krećemo bi mogao biti jedan od uvjetno govoreći jednostavnijih.

Svijet bi emitirao gotovo 700 miliona tona štetnih plinova manje svake godine – više od godišnjih emisija Kanade – kad bi se svi vozili biciklom, pokazalo je novo istraživanje.

Kad bi svi putovali na posao kao Danci, koji dnevno u prosjeku na biciklu prijeđu 1,6 kilometara, svijet bi mogao emitirati oko 414 miliona tona ugljikovog dioksida manje svake godine, izračunali su naučnici. To odgovara godišnjim emisijama Velike Britanije.

Svijet bi emitirao gotovo 700 miliona tona štetnih plinova manje svake godine – više od godišnjih emisija Kanade – kad bi se svi vozili biciklom (EPA)

Kad bi svi pak biciklirali koliko i Nizozemci, koji dnevno prijeđu 2,6 kilometara, svijet bi “uštedio” 686 miliona tona.

Zagrijavanje Arktika četiri puta brže od ostatka Zemlje

Antarktik nije jedini čini led je ugrožen.

Arktik se zagrijao gotovo četiri puta brže od ostatka planeta u posljednjih 40 godina, pokazali su rezultati istraživanja stručnjaka u Norveškoj i Finskoj, objavljen u augustu.

Naučni panel Ujedinjenih naroda o klimi ranije je objavio u posebnom izvještaju 2019. da se Arktik zagrijava “više nego dvostruko od globalnog prosjeka” zbog procesa poznatog kao arktičko pojačanje.

To se događa kada se morski led i snijeg, koji prirodno reflektiraju Sunčevu toplotu, tope u morsku vodu, koja ih umjesto toga apsorbira.

Arktik se zagrijao gotovo četiri puta brže od ostatka planeta u posljednjih 40 godina, pokazali su rezultati istraživanja stručnjaka u Norveškoj i Finskoj (Reuters)

Iako postoji dugogodišnji zajednički stav među naučnicima da se Arktik brzo zagrijava, procjene se razlikuju ovisno o proučavanom vremenskom okviru i definiciji onoga što čini geografsko područje Arktika.

Klimatske promjene će uzrokovati pogoršanje kvaliteta zraka

Klimatske promjene će dobro osjetiti i naša pluća.

Zbog klimatskih promjena velike vrućine i šumski požari postat će sve češći, intenzivniji i duži, što će pogoršati kvalitet zraka i zdravlje ljudi, upozorio je UN u septembru.

Po izvještaju Svjetske meteorološke organizacije, agencije Ujedinjenih naroda, dinamika uzajamnog jačanja zagađenosti i zagrijavanja planeta imat će posljedice na klimu, zbog kojih će patiti milioni ljudi.

Zbog klimatskih promjena velike vrućine i šumski požari postat će sve češći, intenzivniji i duži, što će pogoršati kvalitet zraka i zdravlje ljudi (Reuters)

Godišnji bilten UN-a o kvalitetu zraka i klimi posebno ističe utjecaj dima uzrokovanog šumskim požarima u 2021. godini nakon što su, kao i u 2020, vrućina i suša pogoršali širenje šumskih požara na zapadu Sjeverne Amerike i u Sibiru, što je izazvalo znatno povećanje nivoa finih čestica (PM 2,5) štetnih za zdravlje.

Ljeto 2022. najtoplije zabilježeno u Evropi

Istraživanja naučnika potvrdilo je ono što smo svi manje-više znali, ili barem pretpostavljali.

Ovogodišnje ljeto, odnosno period juni-august 2022. godine, obilježeno s nekoliko toplinskih valova i ozbiljnom sušom povezanom s globalnim zatopljenjem, bilo je najtoplije ikada zabilježeno u Evropi, objavila je u septembru evropska služba za klimatske promjene Copernicus.

Prosječne temperature bile su “najviše, kako za mjesec august, tako i za cijelo ljeto”, premašivši za tri mjeseca za 0,4 stepena Celzijusa one iz 2021, što je predstavljalo prethodni rekord, navodi Copernicus.

Ovogodišnje ljeto, odnosno period juni-august 2022. godine, obilježeno s nekoliko toplinskih valova i ozbiljnom sušom povezanom s globalnim zatopljenjem, bilo je najtoplije ikada zabilježeno u Evropi (Reuters)

Temperature su bile “približno 1,34 stepena iznad prosjeka ljeta u razdoblju 1991-2020”, dodao je Copernicus.

Život će postati nemoguć širom svijeta zbog toplotnih udara

Stoga nije ni iznenađujuće zlokobno upozorenje Ujedinjenih naroda i humanitarnih agencija, koji su kazali da će čitave regije širom svijeta postat negostoljubive za život u desetljećima koja dolaze zbog toplotnih valova koji će biti sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena.

UN i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) pozvali su u septembru u zajedničkom izvještaju da se pripremimo na toplotne valove koji dolaze kako bi se izbjegao velik broj smrtnih slučajeva.

Čitave regije širom svijeta postat će negostoljubive za život u desetljećima koja dolaze zbog toplotnih valova koji će biti sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena (EPA)

Organizacije su naglasile da postoje granice preko kojih ljudi izloženi vrućini i vlazi ne mogu preživjeti te da postoje granice do kojih se društva mogu prilagoditi.

Četiri od pet gradova u svijetu u riziku od vrućina, poplava, suša

Sa takvom prognozom slažu se i drugi stručnjaci.

Četiri od pet gradova u svijetu suočavaju se sa značajnim klimatskim opasnostima, poput toplinskih valova, poplava i suša, pokazuje izvještaj neprofitne organizacije za zaštitu okoliša CDP.

Izvještajem CDP-a “Zaštita ljudi i planeta” objavljenom u oktobru obuhvaćeno je 998 gradova širom svijeta..

Uz njih 80 posto koji se suočavaju s ekstremnim klimatskim događajima, gotovo trećina gradova smatra da klimatske opasnosti prijete najmanje 70 posto njihovog stanovništva.

Četiri od pet gradova u svijetu suočavaju se sa značajnim klimatskim opasnostima, poput toplinskih valova, poplava i suša (EPA)

CDP je londonska neprofitna organizacija koja pomaže kompanijama, gradovima i državama širom svijeta da otkriju njihov utjecaj na okolinu.

Evropa se zagrijava dvostruko brže od ostalih kontinenata

Druga upozorenja posebno trebaju brinuti stanovnike “Starog kontinenta”.

Evropa se u protekle tri decenije zagrijavala više nego dvostruko i zabilježila veći porast temperatura u poređenju sa bilo kojim drugim kontinentom, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda (WMO) u novembru.

Prosječne temperature u evropskoj regiji skočile su za 0,5 stepeni Celzija od 1991. godine, prema izvještaju WMO-a i EU-ovog servisa Copernicus.

Ekstremne vremenske pojave su prošle godine u Evropi napravile štetu od 50 milijardi dolara (Reuters)

Alpski glečeri izgubili su 30 metara debljine leda u periodu od 1997. do 2021, dok se grenlandski ledeni pokrivač ubrzano topi i pridonosi ubrzanom dizanju nivoa mora.

Ekstremne vremenske pojave su prošle godine u Evropi napravile štetu od 50 milijardi dolara.

Toplotni valovi izazvali 15.000 smrtnih slučajeva u Evropi

Stoga ne iznenađuje crni rezime posljedica ovogodišnjih vrućina.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je u novembru da su toplotni valovi tokom ljeta u Evropi izazvali najmanje 15.000 smrtnih slučajeva.

WHO je upozorio da će toplotni valovi i ekstremne vrućine dovesti do još više smrtnih slučajeva u narednim godinama ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere (Reuters)

Istaknuto je da su toplotni valovi izazvali gotovo 4.000 smrtnih slučajeva samo u Španiji.

Iz istog razloga umrlo je gotovo 1.000 ljudi u Portugalu, 3.200 ljudi u Velikoj Britaniji i 4.500 ljudi u Njemačkoj.

WHO je upozorio da će toplotni valovi i ekstremne vrućine dovesti do još više smrtnih slučajeva u narednim godinama ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere.

Klimatske promjene potaknut će humanitarne krize naredne godine

A naredna godina bi mogla biti posebno teška za milione ljudi širom svijeta.

Klimatske promjene ubrzat će u 2023. godini humanitarne krize širom svijeta, uz probleme izazvane oružanim sukobima i ekonomskim padom, navodi se u studiji nevladine organizacije International Rescue Committee (IRC) objavljene sredinom decembra.

Klimatske promjene su među ključnim faktorima koji ubrzavaju humanitarne hitne situacije (EPA)

Agencija sa sjedištem u New Yorku koju vodi bivši britanski političar David Miliband, označila je da je broj ljudi s humanitarnim potrebama naglo porastao u zadnjem desetljeću, približavajući se 339,2 miliona u odnosu na 81 milion u 2014. godini.

Klimatske promjene su među ključnim faktorima koji ubrzavaju humanitarne hitne situacije, istaknuo je IRC, unatoč činjenici da 20 zemalja na njegovom popisu za promatranje hitnih slučajeva – poput Haitija i Afganistana – doprinose u globalnim emisijama CO2 samo s dva posto.

Naučnici upozoravaju da se planeta Zemlja približava tački bez povratka kada je borba protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša u pitanju. Ostaje da se vidi da li 2023. donijeti ozbiljnije rezultate u takvim naporima.

Izvor: Al Jazeera