Nakon optužbi da je Ukrajina napala bazu Engels, kakav će biti odgovor Rusije?

Piše: Fahim Sourani

Rusko Ministarstvo odbrane direktno je optužilo ukrajinske snage da stoje iza napada na zračnu bazu Engels u Saratovskoj oblasti, na jugoistoku evropskog dijela Rusije, koja spada među najvažnije ruske vojne baze.

U saopćenju ruskog Ministarstva odbrane navodi se da je “pokušaj napada izveden modificiranim dronom sovjetske proizvodnje, s namjerom da paralizira sposobnost dalekometnih aviona ruskih Zračno-kosmičkih snaga. Također se navodi da je ruski sistem protivzračne odbrane presreo ukrajinski dron koji je letio na maloj visini, ali da su tri ruska vojna tehničara smrtno ranjena usljed pada olupine letjelice.

Uprkos ruskim tvrdnjama, ukrajinska vojska nije zvanično priznala da je izvršila napad, ali je glasnogovornik zračnih snaga u Kijevu Jurij Ignat rekao: “To je rezultat onoga što Rusija čini na ukrajinskom tlu”.

Veliki vojni značaj

Zračna baza Engels uspostavljena je 1930. godine. U početku je to bila vojna škola za obuku pilota, a tokom Drugog svjetskog rata je imala važnu ulogu u suprotstavljanju njemačkim snagama i izvođenju kontranapada na njih.

Iz ove baze je 12. aprila 1961. poletio helikopter sa zadatkom da pronađe Jurija Gagarina, prvog astronauta u historiji, nakon povratka iz svemira na Zemlju.

Ova baza je udaljena oko 700 kilometara od najbližeg područja pod kontrolom Ukrajine. U bazi se nalaze strateški bombarderi Tupoljev TU-160 i TU-95 MC, a Kijev tvrdi da se baza koristi za izvođenje napada na ciljeve unutar Ukrajine.

Prema posljednjim dostupnim podacima (za 2021. godinu), zračna baza Engels je jedina u kojoj je stacionirano 19 ruskih strateških bombardera TU-160.

Rusija je proizvela šest komada ovih bombardera nakon raspada Sovjetskog saveza, dok je osam drugih povučeno u periodu između 1999. i 2000. godine iz ukrajinske zračne baze Priluki, u sklopu dogovora postignutog u to vrijeme između Moskve i Kijeva o otplati ukrajinskog duga u zamjenu za ruski plin.

Od 2007. godine do danas u zračnoj bazi je na snazi stanje stalne borbene gotovosti, na osnovu predsjedničkog dekreta, prema kojem su strateški bombarderi na kontinuiranom borbenom zadatku u “udaljenim” područjima.

Od 2012. godine se ubraja u ”najbolje zračne baze”, a raspolaže i najboljom flotom dalekometnih aviona, nakon testiranja koje je proveo specijalizirani vladin komitet koji je uzeo u obzir veličinu zadataka koji se tamo obavljaju, nivo stručne obuke i kvalifikacije i kompetentnost osoblja.

Dvostruka meta

Ruske optužbe na račun Ukrajine da snosi odgovornost za napad dolaze u trenutku upozorenja ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da se Rusija sprema za raketne napade na njegovu zemlju u novogodišnjoj noći.

Ukrajinske vlasti još nisu preuzele odgovornost za napad, ali kažu da se dalekometni avioni stacionirani u bazi koriste za izvođenje raketnih napada na Ukrajinu, između ostalog i na njenu energetsku infrastrukturu.

Ruski vojni analitičar Yuri Zhdanov kaže da izvođenje novog napada na zračnu bazu Engels ima veliki politički i propagandni značaj za Ukrajinu. Smatra da će se incident iskoristiti za pokretanje medijskog rata čiji je cilj dovesti u pitanje efikasnost ruske protivzračne odbrane, posebno one koja je odgovorna za zaštitu aerodroma i područja iznad kojih je letio ukrajinski dron, “pogotovo jer je to drugi napad te vrste u jednom mjesecu”.

Osim propagandnog efekta, Zhdanov ne isključuje mogućnost da ovakva operacija ima važniji cilj, a to je pokušaj otkrivanja položaja jedinica ruske protivzračne odbrane, identificiranje njihovih slabosti, brzine reakcije koja im je na raspolaganju, lokacija na kojima se nalaze radari i lanseri granata i raketa.

Međutim, smatra kako je mala vjerovatnoća da će “ukrajinski napad” promijeniti situaciju na frontu, a što je najvažnije, neće utjecati na sposobnost ruskih snaga da izvedu raketne udare velikih razmjera na Ukrajinu.

Potreba za radarskom mrežom

Vojni stručnjak Konstantin Sivkov smatra da ponovljeni napadi na iste ciljeve, poput onoga što se desilo sa zračnom bazom Engels, zahtijevaju snažan odgovor Rusije, a taj odgovor podrazumijeva i napad na sve osjetljive i važne ukrajinske vojne položaje.

U tom kontekstu, Sivkov ističe kako je neophodno da se ponovo uspostavi radarska mreža nad Rusijom u cjelini, koja bi, prema njegovom mišljenju, omogućila otkrivanje i obaranje ukrajinskih dronova čak i sa velike udaljenosti.

Dodaje da je ovaj sistem zaštite postojao u Sovjetskom Savezu, prije nego što su stupile na snagu reforme unutar vojske, koje je tada provodio Anatoly Serdyukov, ruski ministar odbrane u periodu od 2007. do 2021.godine, i ukinule ga.

Međutim, ruski vojni stručnjak ističe da je proces obnove radarskog polja veoma težak i da dugo traje, jer se mora instalirati veliki broj radarskih stanica.

Prema njegovom mišljenju, ovaj nedostatak se može premostiti proizvodnjom većeg broja aviona za otkrivanje radara, kojih je u trenutku raspada Sovjetskog Saveza bilo 30. Osiguravali su kontrolu nad cijelim evropskim dijelom Rusije, s tim da Rusija sada ima svega devet aviona ovoga tipa.

Ekspert smatra da “drugi napad na zračnu bazu Engels”, iako se čini da je izveden u kontekstu psihološkog i propagandnog rata ukrajinskih snaga u cilju vršenja pritiska na javno mnijenje unutar Rusije, istovremeno daje opravdanje za strožije mjere odmazde na “neprijateljske” položaje, i to u što bržem roku i uz upotrebu efikasnog oružja, između ostalog i bombi sa slobodnim padom.

Sivkov je zaključio da “ukrajinske snage moraju znati da takvi napadi na ruske strateške objekte neće proći bez odgovora”.