Danska – socijalna država postaje prošlost

Trend formiranja širokih koalicija koji već neko vrijeme vlada u Evropi stigao je i u Dansku.

Provođenjem novih reformi i odustajanjem od starih politika, Danas koju je cijeli svijet smatrao skoro idealnim, odlazi u historiju (EPA)

Tradicionalna blokovska podjela na ljevicu i desnicu, izgleda, postaje prošlost. Trend formiranja širokih koalicija koji već neko vrijeme vlada u Evropi stigao je i u Dansku.

Nakon 42 dana pregovora oko formiranja nove vlade, što predstavlja rekord u historiji danske demokratije, ova skandinavska zemlja je dobila novu vladu sastavljenu od Socijaldemokratske partije i dvije liberalne stranke Venstre i Umjereni (Moderaterne). Vlada je sastavljena od 23 ministarstva, socijaldemokrate su dobile 11 ministarskih mjesta, liberali sedam a umjereni pet. Osam žena i pet muškaraca čine novu vladu.

Na čelu vlade ostaje liderka Socijaldemokratske partije Mette Frederiksen, koja je prije nešto više od dva mjeseca prilikom raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora i najavila ovakav ishod. Prvi put nakon 44 godine sastavljena je vlada bez blokovskih podjela kojoj su se godinama suprotstavljali crveni i plavi blok, odnosno lijevi i desni.

Nema više blokovske podjele

Nakon što nije ispunila očekivanja svojih koalicijskih partnera iz lijevog bloka, Frederiksen je izlaz našla u raspisivanju prijevremenih izbora. Unaprijed je bila svjesna kako nema šansu ponovo pridobiti podršku Socijalističke narodne partije, Jedinstvene liste (krajnja ljevica) i drugih stranaka lijevog centra, pa se okrenula stvaranju koalicije zajedno s dugogodišnjim rivalima Liberalima i Umjerenima (Moderaterne), stranci koju je u ljeto ove godine osnovao bivši danski premijer iz redova Liberala Lars Lokke Rasmussen.

Ona je ovakvim potezom ostvarila svoj primarni cilj i kratkoročnu pobjedu, ali mnogi politički analitičari u Danskoj smatraju da je time nanijela dugoročnu štetu crvenom bloku i Socijaldemokratskoj stranci, koja je, ukoliko se pod hitno ne vrati lijevim političkim programima, izgubila partnere na lijevom političkom spektru.

“Došlo je vrijeme da se u Danskoj iskuša novi oblik vlade”, poručila je Frederiksen prije izbora. Ovo je bila njena poruka strankama crvenog bloka da nije spremna pregovarati i ispuniti njihove zahtjeve, prije svega kada su u pitanju zelene politike.

Rasmussen najveći dobitnik izbora

Najveći pobjednik bez ikakve dileme je Lars Lokke Rasmussen. Nekadašnji premijer je osnovao svoju stranku svega nekoliko mjeseci prije izbora i ostvario je fantastičan izborni rezultat osvojivši treće mjesto na izborima. To mu je donijelo takav koalicijski potencijal da nijedan blok nije mogao sastaviti vladu bez njega. Postojale su samo dvije opcije; ispuniti sve njegove želje ili ponovo na izbore. U vremenu kada se Danska suočava s najvećom inflacijom u nekoliko zadnjih decenija, druga opcija nije dolazila u obzir. Rasmussen je ostvario cilj i postao ministar vanjskih poslova.

Čelnik liberala Jakob Ellemann-Jensen iz Liberalne stranke imenovan je potpredsjednikom vlade i ministrom odbrane, što se također može smatrati nekom vrstom uspjeha, s obzirom da je stranka ostvarila loš izborni rezultat izgubivši oko dvadesetak mjesta u parlamentu u odnosu na prethodni mandat. Čuli su se brojni pozivi na njegovu ostavku na čelu stranke, ali je umjesto u opoziciji završio u ministarskoj fotelji.

Nakon formiranja vlade, može se reći da je Danska dobila vladu desnog centra uprkos tome što jednu od tri koalicijske stranke čine Socijaldemokrate, koje su na izborima ostvarile najbolji izborni rezultat u zadnjih trideset godina. Socijaldemokrate su potpisivanjem koalicijskog sporazuma definitivno odustale od lijevih programa i, prema ocjenama analitičara, definitivno postale stranka centra, a u nekim politikama su otišli desnije i od liberala ili nekih stranaka desnice.

Frederiksen preživjela istragu

Jedan od ključnih ustupaka koje su Liberali i Umjereni napravili prema Socijaldemokratama bio je odustajanje od poziva na nezavisnu istragu o ulozi premijerke Frederiksen u slučaju uništavanja kuna u zemlji tokom pandemije korona virusa. Naime, ona je naredila masovno ubijanje više od 15 miliona kuna zbog navodne prijetnje od širenja zaraze virusa.

U zamjenu za to, Socijaldemokrate su prihvatile zahtjeve dvije liberalne stranke vezane za smanjenje poreza, više izdvajanje za vojsku, ukidanje praznika zbog više radnih dana. Svi ovi ustupci idu u prilog zahtjevima poslodavaca i privatnog sektora, koji predstavljaju najjaču izbornu bazu liberala.

“U Evropi je rat i moramo da ojačamo našu odbranu. To zahtijeva da svi doprinesu malo više”, pojasnila je Frederiksen svoje odluke.

Nova vlada planira smanjiti poreze kako bi potaknula rad, ukinuti državne praznike i provesti reforme koje bi mogle dovesti do smanjena socijalne pomoći, po čemu su skandinavske zemlje vodeće u svijetu. Danci plaćaju jedne od najvećih poreza u svijetu kako bi mogli finansirati takav socijalni model, ali se on se posljednjih godina osjetio pad kvaliteta tog modela, prvenstveno zbog starenja stanovništva.

Kraj socijalne države

Kako bi se postigao veći broj radnih dana, nova vlada planira ukinuti čak 11 državnih praznika, među kojima je i jedan koji se obilježava već nekoliko stoljeća. To je Veliki dan molitve (Store Bededag), koji svake godine pada mjesec dana nakon Uskrsa i uveden je kao državni praznik još 1686. godine.

Kakva je budućnost ove vlade, niko sa sigurnošću ne može reći. Naime, Frederiksen je ovakvu vladu tražila i iz razloga što je Crveni blok imao 90 mjesta u parlamentu, što predstavlja tačan broj mandata potreban za podršku. Sada je tražila širu podršku, ali ove tri stranke zajedno imaju 89 mjesta u parlamentu od ukupno 179, koji uključuje četiri zastupnika iz Grenlanda i Farskih otoka. Dakle, radi se o manjinskoj vladi kojoj u ovakvoj ekonomskoj i sigurnosnoj krizi u Evropi, može vrlo lako biti izglasano nepovjerenje.

Jedno je, ipak, sigurno. Provođenjem novih reformi i odustajanjem od starih politika, socijalna država koju je cijeli svijet smatrao skoro idealnim, odlazi u historiju.

Izvor: Al Jazeera