Je li hrvatsko društvo spremno da mu svaki četvrti stanovnik bude stranac?

Danas je širom Hrvatske postalo uobičajeno da se radna snaga pronalazi u inozemstvu, a prema najavama poslodavaca toga će u budućnosti biti još i više jer drugoga izbora nemaju.

Uz velike brojke iseljenih, Hrvatska bilježi i značajne brojke useljenih što dovodi do novih momenata (Reuters)

Demografska struktura Hrvatske iz godine u godinu je sve lošija što je rezultiralo da je posljednji popis stanovništva pokazao kako je pala 3,8 milijuna žitelja.

Još poraznija je dobna struktura koja pokazuje da je Hrvatska „stara“ država. Razlog tome je loša demografska situacija koja traje više desetljeća unazad, Domovinski rat, ekonomske i druge krize, ulazak u Europsku uniju koji je omogućio odlazak u druge države bez većih problema…

Sve to rezultira nedostatkom zaposlenih, pa su poslodavci iz cijele države primorani uvoziti radnike.

Smanjena stopa iseljavanja

Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku (DZS), Dubravka Rogić-Hadžalić kaže kako se od 2017. godine bilježi blago smanjenje iseljavanja, ali i porast doseljavanja. To je dovelo da je u 2021. godini ukupni saldo iznosio minus 4.512 osoba za razliku od vremena na vrhuncu iseljeničkog vala 2017. godine kada je taj minus bio čak 31.799 osoba. Prema podacima DZS-u, u 2017. godini u Hrvatsku se doselilo 15.553 osoba, a odselilo ih se 37.352. Međutim, od tada iz godine u godinu bilježi se vidljivo smanjenje negativnog salda. Tako je prošle godine iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 35.912 osoba među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se njih 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana. U Hrvatskoj je danas registrirano 815 Kineza, 429 Nepalaca, 275 Indijaca, 350 Filipinaca, 141 Brazilac, 25 Kirgistanaca, 31 Kazahstanac, 25 Kenijaca…

Danas je širom Hrvatske postalo uobičajeno da se radna snaga pronalazi u inozemstvu, a prema najavama poslodavaca toga će u budućnosti biti još i više jer drugoga izbora nemaju. Naime, bazen iz Slavonije i sličnih područja Hrvatske se ispraznio, a isto se dogodilo i s “bazenom” u Bosni i Hercegovini.

“Prije pet godina nismo mogli ni zamisliti da će toliko Filipinaca, Nepalaca ili Indijaca biti zaposleno u Hrvatskoj. Može se očekivati da će na migracijski saldo u ovoj godini utjecati i izbjeglice iz Ukrajine, ali će one zbog ratnih prilika biti posebno evidentirane kao raseljene osobe. Lani je u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane. Iz Bosne i Hercegovine je 22,4 posto doseljenih, ali tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države”, rekla je Rogić-Hadžalić.

Primjeri iz Evrope

Međutim, sve veći broj useljavanja radnika iz cijeloga svijeta „prijeti“ da Hrvatska postane poput nekih država EU, kao što su Austrija i Njemačka, gdje je svaki četvrti stanovnik stranac. Upravo to tvrdi demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić navodeći kako je Hrvatska, u odnosu na razvijene države EU, u težoj situaciji jer se osim nedostatka radne snage suočava i sa činjenicom da je kao država poželjna bogatim europskim umirovljenicima. Hrvatska se još nalazi na „balkanskoj ruti“ i kao takva je na udaru ilegalnih migracija.

Uz to navodi i podatke njemačkog Ureda za migraciju koji govore da će se iseljavanje iz Hrvatske u Njemačku i idućih godina nastaviti intenzitetom kao u pretpandemijskom razdoblju. Drugim riječima građani Hrvatske će i dalje odlaziti u Njemačku i druge države u potrazi za poslom i boljim životom dok će u isto vrijeme u Hrvatsku dolaziti radnici iz cijeloga svijeta.

Sve to ukazuje i na potencijalnu, ali i realnu, mogućnost da u Hrvatskoj uskoro dođe do promjene etničke, pa i religijske strukture građana. Trenutni podaci kažu kako Hrvati u Hrvatskoj čine preko 90 posto stanovništva dok katolici čine preko 80 posto vjernika. U isto vrijeme samo u prvih 10 mjeseci 2022. godine u Hrvatskoj je izdano 110.000 radnih dozvola strancima dok od 10 prodanih nekretnina u Zagrebu i na obali čak su sedam kupili stranci.

Nije realno

Dražen Živić, demograf i znanstvenik s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, još jednom je ponovio da, ukoliko se ubrzo ne donesu nekakve konkretne i sustavne demografske mjere, Hrvatskoj do kraja stoljeća prijeti potpuni demografski slom.

„Kada je riječ o mogućoj promjeni etničke strukture u Hrvatskoj ona za sada nije realna niti smo trenutno ugroženi. Razlog tome je činjenica što Hrvatska nije gospodarski i na druge načine razvijena kao države zapadne Europe tako da se radnici koji dolaze raditi zadržavaju sezonski i onda vraćaju u svoje matične države ili pak odlaze prema razvijenijim državama Europe. Radi toga Hrvatska nije, za sada, niti migrantima interesantna država tako da se još uvijek nalazimo samo na njihovom putu prema državama zapadne Europe“, kaže Živić.

U prilog svojim tvrdnjama napominje kako u Hrvatsku velikom većinom dolaze samci koji za cilj imaju zaraditi određenu svotu novca i potom se ili vratiti u svoje matične države ili pak nastaviti put dalje. Naime, gotovo da i nema cijelih obitelji koje dolaze i koje bi onda možda mogle i ostati nastaviti graditi život u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, nejasno je i kako će se dalje odvijati ukrajinska kriza, odnosno hoće li se izbjegli Ukrajinci vraćati u svoja sela i gradove ili pak ostati. Nije isključena niti mogućnost da iz razorene Ukrajine u Hrvatsku dođe još izbjeglica koji neće željeti ostati živjeti u razorenoj državi.

Međutim, podsjeća i na migrantski val iz 2015. godine koji bi, kada bi se ponovio i kada bi neke željene države Europe se zatvorile, mogao vrlo brzo preko noći sve promijeniti. Kaže kako bi prije svih na udaru bili ispražnjena područja Hrvatske gdje bi se migranti mogli zadržati i nastaviti dalje svoje živote.

„Ukoliko do toga i dođe ne smije se prema njima ponašati segregacijski niti ih stavljati u neka geta jer to sve vodi njihovoj reakciji. Na tako nešto bi došla reakcija domicilnog stanovništva i onda sve to ne bi bilo dobro. Pri tome i država mora odraditi svoj posao kako treba jer svi mi imamo određena prava ali i obveze prema državi. I useljenici, bez obzira odakle dolazili, također moraju imati svoja prava ali i obveze“, ističe Živić.

Govoreći o značajnijem naseljavanju stranaca u Hrvatsku kaže kako bi se tako što moglo očekivati s gospodarskim razvojem i stvaranjem puno kvalitetnijih uvjeta života nego što su sada. To bi pak onda, kako napominje Živić, dovelo i do toga da bi se u Hrvatsku vraćali i njeni ranije iseljeni stanovnici kao i Hrvati iz okolnih država.

Bitna je uloga države

O mogućnosti etničke promjene stanovništva demograf i pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija Stjepan Šterc kaže kako silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije treba zamisliti svaku racionalnu osobu u Hrvatskoj.

„Hrvatska prema popisu stanovništva ima 3,8 milijuna stanovnika dok je migracijski bazen znatno veći. Samo u Turskoj se nalazi oko četiri milijuna izbjeglica iz ratom pogođenih prostora. Zamislite da se četvrtina te populacije, a radi se o milijun ljudi, pokrene. Vrlo brzo bi u tom slučaju došlo do etničkih promjena posebno u područjima Hrvatske koja su tijekom proteklih godina ispražnjena. Tu mislim prije svega na pogranična područja što u isto vrijeme automatski predstavlja i sigurnosni problem države. Na takvim prostorima relativno mali broj useljenika promijenio bi vrlo brzo etničku strukturu stanovništva“, smatra Šterc.

Dodaje kako je pravilo da migrant dolaskom u neku državu prihvata način života kakav na prostoru gdje je doselio, a da svoje posebnosti može provoditi izvan radnog vremena i u svoja četiri zida. Međutim, ukazuje i na niz gradova i država u zapadnoj Europi gdje je radi dolaska velikog broja migranata došlo do etničke promjene stanovništva što pak sve rezultira i smanjenom sigurnosnom situacijom. Tu smatra da je ključna uloga države da uspostavi pravila ponašanja i omogući da doseljenici prihvate pravila ponašanja sredine u koju dolaze živjeti kako se ne bi dogodili nikakvi neželjeni događaji. Podsjeća i kako je Hrvatska prilično tradicionalna država te da samim tim dobar dio njenih građana teško i sporo prihvata neke promjene. Govoreći o etničkim promjenama spominje i niz velikih gradova u EU koji su tijekom proteklih godina promijenili svoju etničku strukturu stanovništva. U nekima od njih gradonačelnici su postali sami migranti ili njihovi potomci što je prije nekoliko desetljeća bilo nezamislivo.

„To je jednostavno realnost jer Europa je stara i pri tome ima velikih problema sa demografijom. U isto vrijeme gospodarstvo je iznimno razvijeno i neophodna im je radna snaga tako da su bili prinuđeni omogućiti veliki broj useljenika. Kod većine njih prirodni prirast je značajno veći tako da je relativno brzo došlo do promjene etničke strukture stanovništva. To jednostavno ide jedno s drugim i stoga je iznimno važno da demografska i uža migracijska problematika postanu ključne i strateške u svim političkim odlučivanjima i planiranjima.

Ako ne budemo radili tako doći će do stihijskog odvijanja i mirnog promatranja migracijske i demografske politike što bi unijelo dodatnu neuređenost u društvo, usložilo rješavanje očiglednih negativnosti te podizati nezadovoljstvo do razine arhaičnosti. Hrvatsku čekaju ključne odluke po tom pitanju uz nužnost napuštanja modela odlučivanja po političkom osjećaju i interesnom zbrinjavanju i konačnog prihvaćanja znanstvene logike i zakonitosti, projekcija i rješenja u interesu hrvatske budućnosti“, zaključio je Šterc.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada