Ko će se od kandidata opozicije suprotstaviti Erdoganu?

Iako je opozicioni savez najavio da će predstaviti zajedničkog kandidata, nakon što se to dovodilo u pitanje, još uvijek nije poduzeo sljedeći korak i precizirao potencijalno ime.

Opoziciona koalicija 'Altili Masa', odnosno 'Šestorka za stolom', još nije objavila ime svog kandidata (Reuters)

Piše: Ibrahim Ulabi

“Gospodine Kemale, ili se kandidirajte na predsjedničkim izborima ili proglasite svog kandidata”, rečenica je koju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan više puta ponovio otkako je službeno najavio svoju kandidaturu ispred koalicije Narodni savez na izborima zakazanim za juni iduće godine. Tim riječima se obratio čelniku opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) Kemalu Kilicdarogluu, koji ne krije ambicije da se kandidira ispred opozicione koalicije, što nailazi na oštro protivljenje.

Opoziciona koalicija “Altili Masa”, odnosno “Šestorka za stolom”, još nije objavila ime svog konsenzualnog kandidata, što povećava nejasnoće oko izbornih rezultata i prirode natjecanja koje čeka aktualnog predsjednika.

Iako je opozicioni savez 23. avgusta najavio da će predstaviti konsenzusnog kandidata, nakon što se to dovodilo u pitanje, još uvijek nije poduzeo sljedeći korak i precizirao ime potencijalnog kandidata. U isto vrijeme, u opozicionim krugovima i turskim medijima kruže imena niza potencijalnih kandidata koji bi mogli predstavljati opozicioni savez.

Kilicdaroglu

Kemal Kilicdaroglu (76 godina) čelnik je Republikanske narodne stranke (CHP), najveće opozicione stranke, od 2010. Prethodno je obavljao nekoliko državnih funkcija, od kojih je najvažnija pozicija direktora Zavoda za socijalno osiguranje. Iz vladinih institucija je otišao 1999. godine, a 2002. godine je ušao u Parlament kao zastupnik iz Istanbula.

Posljednjih godina stranka CHP na čelu s Kilicdarogluom počinje slijediti novi pristup te sklapati političke saveze i sa strankama sa islamskim predznakom, što je dovelo i do prijedloga da se donese zakon koji će garantirati ženama pravo da nose hidžab, te slanja brojnih poruka u kojima se traži oprost za “greške iz prošlosti”.

Uprkos Kilicdarogluovom insistiranju na tome da pokuša uvjeriti svoje opozicione partnere da bude njihov konsenzualni kandidat, predsjednik CHP-a nema podršku nijednog od svojih saveznika. Upravo zbog njegovog insistiranja na tome s vremena na vrijeme dolazi do pukotina u koaliciji. Dok dužnosnici ove stranke u svojim izjavama upozoravaju na raspad koalicije, ako Kilicdaroglu ne bude njen kandidat na izborima, Meral Aksener, predsjednica stranke IYI, naznačila je da “koalicija šest stranaka nije notar”, aludirajući time da odbija svesti ulogu opozicione koalicije na puku ratifikaciju Kilicdarogluove želje da se kandidira.

Imamoglu

Ekrem Imamoglu (52), gradonačelnik Istanbula, nekadašnji sportista i član CHP-a, jedno je od najpopularnijih imena u opoziciji kada je u pitanju potencijalni konsenzusni kandidat ispred koalicije Šestorka za stolom.

Imamoglu je obavljao dužnost načelnika istanbulske općine Beylikduzu prije svoje sadašnje pozicije, na koju je došao nakon lokalnih izbora 2019. godine, kada je pobijedio kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) Binalija Yildirima.

Gradonačelnik Istanbula je jedan od kandidata kojeg preferira Meral Aksener, s tim da se gradonačelnik Istanbula našao na meti brojnih kritika vladinih i opozicionih medija zbog lošeg upravljanja nizom katastrofa i kriza u gradu u posljednje vrijeme.

Mansur Yavash

Advokat Mansur Yavas (67), gradonačelnik Ankare i član CHP-a. Ranije je obavljao dužnost načelnika općine Beypazari u glavnom gradu Turske. Stranka IYI predlaže njegovo ime, paralelno s Imamogluovim, za potencijalnog kandidata i alternativu koju vidi kao prihvatljivu, a možda čak i najpoželjniju za nju.

Kao što je slučaj i sa Imamogluom, Yavash nema podršku svoje stranke da bude konsenzualni kandidat opozicije, a nema ni veće šanse od kolege Imamoglua. Zbog toga se vode stalne rasprave između članova CHP-a i Stranke IYI o mogućnosti da se Yavas kandidira. Međutim, Imamoglu i Yavash su izjavili kako stoje uz Kilicdaroglua, nakon što je predsjenik CHP-a zamolio članove svoje stranke na sastanku u Izmiru da mu izraze podršku kako bi se okončala nagađanja.

Ali Babacan

Ali Babacan (55), čelnik Stranke demokratije i akcije (DEVA), započeo je svoju političku karijeru 2002. godine kao jedan od osnivača AKP-a. Obavljao je mnoge visoke dužnosti u stranačkim vladama, među kojima je najvažnije mjesto potpredsjednika Vlade, ministra vanjskih poslova i ministra ekonomije. Pripisuju mu se zasluge za doprinos ekonomskom procvatu u periodu između 2004. i 2010. godine.

Babacan je napustio stranku AKP 2020. i iste te godine osnovao novu stranku DEVA, zajedno s nizom bivših dužnosnika u vladama AKP-a.

Stranka DEVA ranije je saopćila da će na Opće izbore izaći pod svojim imenom i sloganom, te kako će predstaviti svog kandidata za predsjedničke izbore ukoliko se unutar šestostranačkog saveza ne postigne dogovor o zajedničkom kandidatu. Ovakve izjave protumačene su kao otvaranje vrata za mogućnost da se Babacan kandidira kao Erdoganov protukandidat na izborima.

Davutoglu

Ahmet Davutoglu (63) započeo je svoju političku karijeru kao akademski radnik specijaliziran za političke nauke, prije nego što se pridružio AKP-u. Nakon toga je obavljao najviše dužnosti u državi, poput ministra vanjskih poslova i premijera. Davutoglu je poznat svojoj politici “nula problema”.

Ostavku na premijersku dužnost podnio je 2016. godine zbog sve većeg neslaganja  s predsjednikom Republike, a stranku AKP je zvanično napustio 2019. godine. Iste te godine je osnovao Stranku budućnosti.

Davutoglu predstavlja sebe kao snažnog protukandidata Erdoganu, ali još nije otvoreno iznio želju da bude konsenzusni kandidat ispred opozicionih stranaka. Njegovo ime ostaje jedna od opcija uz Babacana, budući da obojica pripadaju konzervativnoj struji, zbog čega imaju veće šanse da poraze Erdogana ili da ga barem primoraju na drugi krug izbora, za razliku od kandidata sekularne CHP.

Koje su karakteristike kandidata sposobnog da parira Erdoganu?

Profesor Ahmet Uysal, direktor Centra za bliskoistočne studije (ORSAM), kaže da se opozicija suočava s velikim izazovom da osvoji većinu. Tursko društvo je uglavnom konzervativno, dok je većina opozicije sekularna. Smatra da ”opozicioni kandidat mora biti konzervativan” da bi imao ikakve šanse za pobjedu na izborima.

Uysal za Al Jazeeru dodaje da je Kilicdaroglu dva puta pokušao popuniti ovu “prazninu” u prošlosti, podsjetivši na kandidaturu Ekmeleddina Ihsanoglua protiv Erdogana 2014. godine. Drugi put je Kilicdaroglu pokrenuo “stratešku kampanju za privlačenje konzervativne javnosti” kroz svoj pomirljivi govor, prema riječima direktora Centra ORSAM.

Osim toga da treba biti konzervativan, Dilara Aslan, šefica dopisništva lista Daily Sabah u Ankari, smatra da konsenzualni opozicioni kandidat treba biti i ličnost kojoj su “prioritet nacionalni interesi, jer je turski narod vrlo nacionalistički nastrojen”.

Aslan je dodala za Al Jazeeru da “opozicioni kandidat ne bi trebao biti osoba koja kaže ‘uredu’ na sve što kaže Zapad, već treba biti sposoban uspostaviti odnose s drugim dijelovima svijeta”.

Druga mogućnost ako potraje neslaganje

Govoreći o razlozima dosadašnjeg neuspjeha opozicionih stranaka u sastavu koalicije “Šestorka za stolom” da predlože zajedničkog kandidata, turska novinarka to pripisuje činjenici da “ne postoje jake ideološke ili intelektualne veze koje drže te stranke na okupu.”

Prema Aslan, najjača stranka u koaliciji je nesumnjivo CHP, ali čak i većina njenih birača smatra da Kilicdaroglu nema dovoljno potrebnih karakteristika da bude kandidat, što opet dovodi do poteškoća u imenovanju kandidata.

S obzirom na to da se opozicija nije uspjela dogovoriti oko zajedničkog kandidata, nameće se još jedna mogućnost koja može biti krajnja opcija. Uysal smatra kako postoji mogućnost da će se opozicija odlučiti za opciju da svaka stranka predstavi svog nezavisnog kandidata, a da se onda u drugom krugu postigne dogovor o kandidatu koji zadovoljava kriterije.

Uysal je dodao da opasnost ove opcije počiva u činjenici da bi Erdogan mogao pobijediti u prvom krugu, kao rezultat nedavnih vladinih kampanja za pružanje podrške porodicama i njenih postignuća ostvarenih unutar države i inostranstvu, posebno u pogledu rata u Ukrajini.

“Psihološki, u krizama i ratovima, mase se obično drže jakih vođa”, zaključio je na kraju.

Izvor: Al Jazeera

Vaša dnevna doza vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada