BiH povlači malo sredstava iz EU fondova što se loše odražava na ekonomiju

Evropskoj uniji šaljemo poruku da smo neozbiljni, neodgovorni i da nismo partner kojeg bi oni ubuduće iole ozbiljno uvažavali.

Postavlja se pitanje kako promijeniti svijest državnih i nevladinih organizacija kada su u pitanju IPA fondovi i projekti kojima treba ići ka njima (Reuters)

Instrument pristupne pomoći (IPA) sredstvo je putem kojeg Evropska unija podržava reforme u zemljama koje proširenja u smislu finansijske i tehničke pomoći. Dok se vlasti u Bosni i Hercegovini bave trošenjem i dijeljenjem budžetskih sredstava, već godinama značajni iznosi bespovratnih sredstava iz evropskih fondova ostaju neiskorišteni.

Razlozi ovakvog stanja leže u nedovoljnim apliciranjima i nekvalitetno pripremljenim projektima što sa sobom nosi ogromne posljedice u različitim sektorima, a rezultat svega je nedovoljan privredni rast, smatraju sagovornici.

Posljedice po privredu

“Posljedice nekvalitetnog pristupa ovom izvoru povoljnih sredstava vidljive su u ekonomskom, socijalnom i uopšte politčkom domenu, jer BiH nema zadovoljavajuće stope privrednog rasta usljed nedovoljnih sredstava za ulaganja u produktivne projekte, socijalno stanje u zemlji sve je lošije, a politička situacija sve je turbulentnija. I umjesto da povlači veliki dio i grantovskih sredstava, politika BiH usmjerila se na povećanje fiskaliteta, zaduživanja po osnovu javnog duga i rasprodaju preostale javne imovine, a sve s ciljem dominantnog finansiranja ogromne neproduktivne javne potrošnje budžetlija, kao sigurne izborne baze”, kaže Husein Muratović, doktor ekonomskih nauka.

Na osnovu navedenog, dodaje, jasno je da ozbiljna makroekonomska politika u BiH u pravom smislu riječi ne postoji.

“Mi Evropskoj uniji šaljemo poruku da smo neozbiljni, neodgovorni i da nismo partner kojeg bi oni ubuduće iole ozbiljno uvažavali. Ovo navodim stoga jer dobivanjem kandidatskog statusa, Bosni i Hercegovini će potencijalno biti na raspolaganju neuporedivo više sredstava i za više namjena, ali će se ona moći povući isključivo na osnovu kvalitetno urađenih projekata. A da bi projekti bili pravovremeno i kvalitetno urađeni, svi nivoi javno-pravnih kolektiviteta trebaju organizovati timove za izradu ovih projekata. Ako toga ne bude, onda ćemo propustiti i ovaj povoljan izvor priliva sredstava”, pojašnjava dr. Muratović.

Prema riječima dr. Jasmina Hasića, vanrednog profesora međunarodnih odnosa na SSST Univerzitetu u Sarajevu, teza da su sredstva nedovoljno iskorištena objektivno je provjerljiva i uporediva. Ali ovo, smatra on, nije problem koji je jedinstven za BiH.

“Fondove Evropske unije nedovoljno koriste i druge zemlje, a i u historijskom kontekstu. Situacija je bila slična i u prethodnim krugovima proširenja. Ova komparativna perspektiva svakako ne opravdava nizak stepen djelotvornosti i apsorpcije, ali daje nam određen uvid u rad cjelokupnog sistema, a ne samo određenog performansa XY aktera unutar sistema”, ističe Hasić

Nedostatak znanja

Dodaje kako ne postoje zvanični objedinjeni i sistematizirani podaci o iskorištenosti fondova u BiH, te da postoje samo procjene koje vrše nadležni organi i izvještaji o isplatama koje vrše EU organi preko svojih zvaničnih tijela ili preko organizacija koji raspolažu tzv. IPA sredstvima kroz IPA projekte, a koji često nisu finansirani samo od strane EU-a, već i od drugih donatora, najčešće zemalja Evropske unije.

“Prosto, nedostaje nam sistema, znanja, metodologije i provjerljivih, objedinjenih informacija o realiziranim projektima, ali i o budućim mogućnostima za trošenja novca iz EU fondova. Ako za primjer uzmemo Hrvatsku u periodu prije ulaska u EU, procenat iskorištenosti je bio ispod 50 posto. Razlozi, slično kao i u BiH danas, su bili birokracija, kašnjenje u osnivanju centralne agencije za finansiranje i upravljanje fondovima, nije postojala dovoljno razvijena svijest o mogućnostima finansiranja i projektima koji se mogu kandidovati za podršku, nije postojao dovoljno razvijen sistem edukacije za sve poduzetnike ili javne institucije, već je sve teklo paralelno s drugim procesima i slično”, pojašnjava Hasić

Kada je ova tematika u pitanju, ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da se nepovlačenjem sredstva iz pristupnih fondova Evropske unije propušta prilika za jačanje kapaciteta državnih institucija za što se obično i daju ta sredstva, dok s druge strane dolazi do troška po osnovu smanjivanja potencijala fondova za ubuduće.

“Politika različitih fondova, uključujući i IPA fondove, funkcioniše na način da ukoliko povlačite više sredstava stvara se prilika da se ta masa sredstava širi, povećava i da se povećavaju kapaciteti fonda za specifičnu zemlju. Međutim, ukoliko to ne radite i ukoliko godinama ne pokazujete interes, onda nema ni smisla da se radi na jačanju kapaciteta fonda za namjene koje se odnose na datu zemlju. Prava je šteta za BiH što agilinije ne radi na tome, jer mi smo ipak mala ekonomija, relativno nerazvijena u odnosu na evropske prosjeke, što znači da nemamo raspoloživih kapaciteta da radimo neke dugoročne projekte i zbog toga se okrećemo Evropskoj uniji”, kaže Čavalić

Pritisak javnosti

Profesor Muratović smatra da se imperativno na nivou svakog kantona moraju organizovati timovi interdisciplinarnog karaktera, sposobni da urade određene projekte, kako po dobijanju kandidatskog statusa ne bi propustili priliku za ovaj povoljan izvor priliva sredstava čiji kapaciteti će tada biti daleko veći.

“Organizaciju ovoga posla morala bi preuzeti vlada svakog kantona, gdje bi uključila udruženja poslodavaca, akademsku zajednicu i ljude verifikovane za izradu i evaluaciju investicionih projekata. Nažalost, bojim se da ćemo Evropskoj uniji još jednom pokazati da nećemo ili ne znamo zasukati rukave i uraditi ono što je u javnom interesu, a ne samo pričati uobičajene fraze, koje su obilježile skoro završenu predizbornu kampanju. Uostalom, u fokusu svoga programa budućih aktivnosti, nijedna stranka nije imala ni riječi o povlačenju sredstava iz evropskih fondova nakon dobivanja kandidatskog statusa, što sve govori”, ističe Muratović.

O ovoj temi, kaže, ne treba samo govoriti, već i “grmiti” u javnom prostoru, budući da IPA fond sadrži pet specijalizovanih komponenti: pomoć u procesu tranzicije i izgradnje institucija, pomoć za regionalnu i prekograničnu saradnju, pomoć za regionalni razvoj, pomoć za razvoj ljudskih resursa i pomoć za razvoj sela i poljoprivrede.

“Do dobijanja kandidatskog statusa zemlji su dostupne prve dvije komponente, a zemlji kandidatu sve komponente. Finansijski okvir za IPA za period 2007. – 2013. godina iznosio je 10 milijardi eura, a nakon toga on je narastao na više od 14 milijardi eura”, pojašnjava profesor Muratović.

Postavlja se pitanje kako promijeniti svijest državnih i nevladinih organizacija kada su u pitanju ovi fondovi i projekti kojima treba ići ka njima.

“Tako što će se ograničiti povećanje fiskaliteta na privredu i građanima, rezati neproduktivnu potrošnju za 20 posto, višak administracije preusmjeriti u poljoprivredu, a redukovati silne nevladine organizacije, koje postaju svrha same sebi”, kaže profesor Muratović.

Na pitanje kako to učiniti, odgovara da se plaši da u bh. okolnostima to može biti samo Lenjinov tip revolucije.

“Jer, očekivati da će to uraditi stranke na vlasti koje imaju samo PIN za povlačenje budžetskih sredstava, ali ne i interes, a većina njih nema ni znanja da uradi kvalitetne projekte, iluzorno je. Dakle, začešljani budžetski šminkeri moraju se na aktivnost natjerati silom. Bojim se da je sve ostalo samo iluzija”, jasan je Muratović.

Sličnog mišljenja je i dr. Jasmin Hasić, koji smatra da je u BiH nužno uspostaviti i dosljedno primjenjivati sofisticiranije modele finansiranja investicijskih projekata sa primarnim fokusom na iskorištenost sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a.

Učešće privatnog sektora

“Važno je i jačanje učešća privatnog sektora kroz javno-privatno partnerstvo ili na drugi način, kao i jačanje tržišnih mehanizama u infrastrukturalnim projektima od izgradnje do upravljanja. Treba razmisliti o mogućnostima uspostavljanja centralizovanog implementacijskog sistema korištenja fondova za cijelu BiH, te o mjerama za pojednostavljenje sistema apliciranja sa projektima kao u primjeru Slovenije, koja ja tim potezima povećala apsorpciju sredstava”, pojašnjava Hasić.

Pored dobro napisanih projekata i dobrog menadžment tima, za sve ovo potrebno je, kaže Hasić, imati odlično obučene i dobro informirane uposlenike, koji znaju voditi projekte u skladu sa EU procedurama:

“Uposlenicima je potrebno osigurati visoke naknade, kako bi se efektivno spriječila administrativna fluktuacija kadrova ili njihov odlazak iz zemlje. Istovremeno, njihovo zaposlenje ne može biti osigurano ugovorima na neodređeno vrijeme, jer se na taj način ne može osigurati kontinuitet u vlastitom napredovanju niti konkurentnost unutar sistema koji nužno vapi za mlađim kadrovima.”

Dodaje kako mala i djelotvorna državna uprava sa jakom institucionalnom memorijom i konstantnim prilivom svježe krvi može imati ključnu ulogu u definiranju budućih strategija i politika razvoja i povlačenja fondova EU.

“Ako se ne uspostavi takav sistem, najizglednije je da će najveći broj projekata i novca iz EU fondova za BiH ili WB6 završiti u rukama međunarodnih konzorcija koji će upravljati projektima i nadzirati njihovu implementaciju.”

Vrlo važno je govoriti o ovoj temi, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić, jer se na taj način, kaže, pravi određeni javni pritisak na donosioce odluka u cilju da budu aktivniji i ozbiljni po tom pitanju.

“Bilo kakva tema koja otvara dato pitanja i alarmira javnost, daje određeni doprisno jer generalno, tako se rješavaju društvene promjene. Ukoliko apsolutno počnemo ignorirati navedeno, to znači da smo se pomirili sa postojećom situacijom da nikada u budućnosti nećemo koristiti te fondove”, kaže Čavalić.

Rješenje postoji

Slično mišljenje dijeli dr. Jasmin Hasić koji kaže da je važno govoriti o ovoj temi, ali samo na adekvatan i jasno definisan način, kako bi se kontinuirano vršio utjecaj na osnovnu psihološku dimenziju bespovratnosti sredstava kod aplikanata.

“Potrebno je povezati naučne i stručne spoznaje o iskustvima zemlja EU sa poduzećima i osobama koje se bave poduzetništvom u domenu kreiranja inovativnih rješenja i poslova koje generiraju veliki broj pratećih investicija. Sprega između akademski-stručno osposobljenih lica i poduzetnika mora biti u upravljačkom domenu države ili njenih jedinica samouprave, a ne sistema tržišnog kapitala kojim upravljaju novac i interesi moćnih i imućnih”, kaže Hasić.

Dodaje i to da se u BiH mora generirati i velika zaliha kvalitetnih projekata i osnažiti sistem lobiranja za alokaciju sredstava unutar poslovne zajednice i organa državne uprave, a posebno u onim granama koja su u primarnom interesu djelovanja EU-a i drugih partnera iz EU, a čime se efektivno može i zaobići konkurentsko nadmetanje u regiji.

Izvor: Al Jazeera