Građani u parlamente mogu, ali ne baš tako lako

Nedavno je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, u jeku najburnijeg dijela zasjedanja – aktualnog prijepodneva kada zastupnici “rešetaju” pitanjima premijera i članove Vlade – nakratko prekinuo sjednicu da bi pozdravio učenike Katoličke škole iz Požege. Oni su tog dana bili gosti Sabora i sjednicu su pratili s galerije u velikoj dvorani.

Nedavno su, pak, u Beogradu, pred Narodnom skupštinom Srbije, Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije i profesor beogradskog Fizičkog fakulteta Vladimir Đurđević održali konferenciju za novinare želeći upozoriti na zagađenje zraka. Konferenciju su prvotno namjeravali održati u zgradi Skupštine, ali im – kako su prenijeli srbijanski mediji – predsjednik parlamenta Vladimir Orlić to nije dozvolio.

Pozvao se na Poslovnik Skupštine koji u članku 261. stavku 2. kaže da “konferenciju za novinare u Narodnoj skupštini može da održi narodni poslanik, a drugo lice samo po odobrenju predsjednika Narodne skupštine”. Drugim riječima, predsjedniku Poslovnik daje diskrecijsko pravo da odredi koga će pustiti u Skupštinu Srbije, a koga neće. Tamošnja opozicija zamjera Orliću, članu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), kako mu nije prvi put da u Skupštinu ne pušta građane koje oni pozovu. Iz inicijative Otvoreni parlament, koja kontinuirano prati rad Narodne skupštine Srbije, upozoravaju na takvu “zabrinjavajuću praksu” koja se provodi bez nekih posebnih objašnjenja.

“Skupština pripada građanima i oni bi trebalo da imaju pravo da nekakve svoje probleme iznesu svojim izabranih predstavnicima”, kazao je tim povodom Miša Bojović iz inicijative Otvoreni parlament.

Učenici i penzioneri naprijed, ostali – stop!

Nije onaj uvodni primjer iz Hrvatskog sabora istaknut da bi se naglasila razlika u demokratskim standardima i praksama između, recimo, hrvatskog i srbijanskog parlamenta, već radi naglašavanja notorne činjenice da oni koji vode parlamente i čine većinu u njima više vole ondje vidjeti učenike i umirovljenike u organiziranom edukativno-turističkom obilasku, nego razne “zapitkivače” i aktiviste bliske opoziciji koji ondje žele raspitivati se o vrućim temama.

No, uzmemo li u obzir i možda najekstremniji primjer, nitko ne bi volio u parlamentu vidjeti niti prizore kakvi su bili viđeni 6. siječnja prošle godine u Washingtonu na tamošnjem Capitolu, gdje je živopisna, bijesna i dobrim dijelom ratoborna gomila pristaša dotadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa provalila u američki Kongres nastojeći spriječiti proglašenje izborne pobjede Josepha Bidena. U neredima je poginulo petero ljudi, a deseci su bili ranjeni.

Da ne bude zabune, Narodna skupština Srbije dozvoljava grupne posjete svakim radnim danom, a individualne posjete svake prve subote u mjesecu kada su za javnost, kako je navedeno na internet stranici Narodne skupštine Srbije, otvorena zdanja institucija države – Dom Narodne skupštine i Novi dvor, gdje je sjedište predsjednika Republike. Ta se turističko-edukativna ekskurzija naziva “Približimo institucije građanima”, a cilj joj je da se “građani Srbije neposredno upoznaju sa načinom donošenja odluka u zemlji, nauče da prate šta ‘radi’ njihov glas i da im se omogući da bolje razumeju funkcionisanje sistema”.

U Hrvatskoj slična stvar. I Hrvatski sabor ima svoj Edukativni centar koji obavlja poslove izravnih kontakata s građanima, a sa ciljem “afirmiranja otvorenosti i dostupnosti Sabora građanima”. Edukativni centar, kažu u Hrvatskom saboru, organizira posjete građana radi razgledavanja Sabora i upoznavanja s njegovim radom uz mogućnost prisustvovanja sjednici Sabora. Organiziraju također i edukativne posjete učenika i studenata: sa školama surađuju u provedbi nastavnih kurikuluma, a s visokim učilištima u sustavu visokog obrazovanja surađuju u provedbi studijskih programa.

U Sabor u razgledavanje ili volontiranje

I u Hrvatskom saboru mogući su organizirani posjeti građana svakim radnim danom od devet do 16:00 sati.

“Posjetitelji prolaze kroz predvorje saborske zgrade i dio protokolarnih prostora, a s galerije za posjetitelje u Sabornici mogu prisustvovati sjednici Sabora”, ističu.

Služba za građane Hrvatskoga sabora organizira i dva programa za čije sadržaje, kažu, postoji veliko zanimanje: Dan otvorenih vrata Hrvatskoga sabora i program “Volontiram u Hrvatskome saboru”. Prvi je namijenjen svim građanima i provodi se nekoliko puta godišnje, obično u dane državnih praznika i spomendana poput Dana državnosti i Dana Hrvatskoga sabora. Drugi program namijenjen je studentima koje se upućuje na volontiranje kod pojedinih zastupnika.

U Pravilniku o javnosti rada Sabora i radnih tijela stoji da predstavnici udruga građana, nevladinih organizacija te građani mogu pratiti tijek sjednica Sabora sa sjeverne galerije u Sabornici. Građani mogu osobno ili pisanim putem zatražiti dopuštenje za nazočnost sjednici, najkasnije tri dana prije namjeravanog praćenja sjednice. Što se tiče grupnih posjeta sa ciljem razgledavanja i upoznavanja s poviješću i radom Sabora, u grupi može biti najviše 50 osoba, a posjet se mora najaviti najkasnije pet dana prije željenog dolaska.

Do početka maja ove godine u Saboru su na snazi bile epidemiološke mjere zbog COVID-a 19 pa posjete iz preventivnih razloga nisu bile moguće. No od tada pa do kraja lipnja – noviji statistički podaci još nisu ažurirani – Hrvatski sabor su posjetile 874 osobe u 39 organiziranih skupina, a 533 osoba prisustvovalo je i nekoj od plenarnih sjednica s galerija u Sabornici. Najviše je bilo učenika osnovnih škola, njih 542, slijede učenici srednjih škola (160) te studenti (79). Predstavnika udruga te pojedinaca koji su Sabor posjetili kao gosti zastupnika, klubova zastupnika i saborskih radnih tijela bilo je 61, dok su 32 osobe posjetile hrvatski parlament u sklopu raznih službenih izaslanstava.

Stotinjak metara dalje od Hrvatskog sabora na zagrebačkom Gornjem gradu nalazi se i Skupština Grada Zagreba smještena u zgradi poznatoj kao Stara gradska vijećnica. Tamo sa žaljenjem kažu da za pojedinačne posjete građana i obilaske vijećnice nema uvjeta, ali da se uvijek odazivaju zamolbama škola i fakulteta te za njih organiziraju skupne posjete. Osim toga, ističu kako predsjednik Gradske skupštine Zagreba Joško Klisović prima zainteresirane građane, u pravilu srijedom između 14 i 15 sati. Dakako, uz prethodnu najavu. Osim toga, građani i do tri predstavnika zainteresiranih pravnih osoba imaju pravo prisustvovati sjednicama Gradske skupštine i njezinih radnih tijela, s tim da najkasnije tri dana prije moraju to najaviti.

Projekt ‘Otvoreni parlament’ u BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, najviši zakonodavni organ je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PS BiH) u koju građani kao pojedinci mogu ući uz prethodnu najavu stručnoj službi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, odnosno stručnoj službi Doma naroda, ovisno o kojoj sjednici domova parlamenta je riječ.

“Kada je riječ o dozvoli ulaska na skup ili neku važnu temu od javnog interesa, ako je organizator Parlamentarna skupština, najava se upućuje Sekretarijatu PS BiH ili radnom tijelu PS BiH koji je domaćin događaja. Međutim, ukoliko organizator (domaćin) nije Parlamentarna skupština BiH, onda se najava dolaska upućuje organizatoru skupa”, pojašnjeno je iz press službe Parlamentarne skupštine BiH.

Dodaju da je posjeta Parlamentarnoj skupštini BiH moguća i preko projekta “Otvoreni parlament”, koji se provodi od 2005. godine kao prvi osmišljeni projekt jedne institucije na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini zahvaljujući kojem se ugošćuju organizirane grupe posjetilaca. Sličnu praksu provodi i najviše zakonodavno tijelo bh. entiteta Federacije BiH – Parlament Federacije BiH.

“Najave posjeta koje zaprimi Parlament Federacije BiH, posjete građana, udruga ili skupina, a posebice zbog javnog interesa, odobravaju se po zaprimljenom zahtjevu od strane tajnika Domova, nakon čega se obavijest dostavlja Službi za zajedničke poslove organa i tijela Vlade Federacije BiH koja je zadužena za sigurnost”, navode iz ove institucije.

“Glede rada samog Zastupničkog  doma, sjednice Doma ili radnog tijela, građani i zainteresirana javnost imaju pravo nazočiti, temeljem najave i odobrenja rukovodstva sukladno prostornim kapacitetima, mogućnosti održavanja reda i sigurnosti sudionika a sve sukladno Poslovniku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH”, dodaju.

U bh. entitetu Republika Srpska, ulazak i boravak svih osoba u zgradu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), najvišeg zakonodavnog tijela u tom bh. entitetu, definiran je Pravilnikom o poslovima obezbjeđenja lica i imovina.

“Po odredbama ovog Pravilnika, prostorije u zgradi Narodne skupštine mogu koristiti političke stranke koje u Narodnoj skupštini imaju poslanike prilikom održavanja sjednica izvršnih ili glavnih odbora, a u naročito opravdanim slučajevima i drugi organi i organizacije. Zahtjev za korišćenje prostora u Narodnoj skupštini upućuje se u pisanoj formi generalnom sekretaru najkasnije sedam dana prije održavanja aktivnosti”, pojasnili su iz ove institucije.

Također dodaju da građani, predstavnici NVO, obrazovnih institucija, političkih partija i drugi mogu ući u Narodnu skupštinu Republike Srpske u okviru projekta “Dani otvorenih vrata” ili uz odobrenje generalnog sekretara da koriste prostorije Narodne skupštine za održavanje skupa.