Suše, požari i podizanje mora očekuje regiju u narednim godinama

Posljednjih godina obaraju se toplotni rekordi širom svijeta, a takav trend je primjetan i u regiji. Početkom novembra, kada se na području kontinentalnog dijela nekadašnje Jugoslavije tradicionalno nosi deblja, toplija odjeća, nije bilo rijetkost sresti nekog u majici kratkih rukava ili čak u šorcu. Duga vrela ljeta, s malim padavinama, već su postala redovna pojava zbog kojih poljoprivrednici ne mogu spavati dok gledaju kako im urodi iz godine u godinu propadaju, a vatrogasci svake sezone vode velike bitke sa šumskim požarima.

Porastom zagađenja zraka zbog masovne industrijalizacije širom svijeta i uslijed efekta staklene bašte Zemlja se ubrzano zagrijava, što dovodi do topljenja masivnih ledenjaka i podizanja mora, što direktno pogađa svakog stanovnika naše planete. A posljedice osjeća i regija.

Od posljednjih dekada 20. stoljeća do danas, nivo mora se povećao za 25 centimetara, a čak osam centimetara u posljednjih 25 godina, navodi Goran Pejanović iz Nacionalnog klimatskog centra Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, koji navodi da posljedice ne zaobilaze naše područje.

“Evropa je kontinent koji se brže zagreva od svih drugih i to u proseku pola stepena na deset godina što važi i za leto i zimu u našoj regiji.”

A budućnost nije nimalo svijetla.

Više geografske širine se brže zagrijevaju pa je područje Grenlanda najugroženije, a procjenjuje se da će se otopiti 3,3 posto ukupne mase tamošnjih lednika što će doprinijeti daljem povećanju nivoa svjetskog mora za 25 centimetara do 2100. godine, dodaje.

Primorska područja, a naročito ušća rijeka u mora će biti ugrožena zbog topljenja ledenjaka, ali se ne očekuje će da ostali kontinentalni dijelovi u našoj regiji imati nekih problema zbog takvog razvoja događaja.

Direktni utjecaji

Promjene klime već uveliko utječu na živote milijardi ljudi, a naredne decenije bi mogle biti još gore.

Po izvještaju Svjetske meteorološke organizacija vremenski i klimatski događaji su samo u 2021. direktno utjecali na živote pola miliona ljudi u Evropi, izazvali više od 100 smrtnih slučajeva i napravili ekonomsku štetu od više od 50 milijardi dolara u Evropskoj uniji, dodaje Pejanović, koji navodi da su u 85 posto slučajeva poplave i vremenske oluje bile razlog ovim problemima.

“U našoj regiji, zbog sve toplijih leta i nepovoljne raspodele padavina, dešavaju se sve češći, duži i jači toplotni talasi koji direktno utiču na zdravlje ljudi, ali i na češću pojavu suše tokom vegetacionog perioda, te takođe i na šumske i ostale požare. U periodu 1991-2020. na području Republike Srbije desilo se sedam velikih suša, dakle jedna u tri-četiri godine, što je dva puta više nego u periodu 1961-1990. Suša 2012. je poljoprivredu Srbije koštala dve milijardi dolara, dakle više nego katastrofalne poplave 2014. Ove promene će se događati i u narednom periodu”, dodaje.

Mirjana Ivanov, načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore kaže da za aktuelne temperaturne rekorde i klimatske promjene postoje uzroci globalnog i lokalnog karaktera.

Promjene klime na globalnom nivou su nastale zbog promjene koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, pojašnjava.

“Pri tome treba imati u vidu da je doprinos CO2 zagrijevanju staklene baste najveći u odnosu na ostale antropogeno proizvedene GHG gasove. Ima ga najviše u atmosferi i zadržava se dugo i to 40 posto ostaje u atmosferi 100 godina, 20 posto ostaje 1.000 godina, te 10 posto ostaje 10.000 godina.”

S druge strane, lokalne promjene klime nastale su zbog prenamjene zemljišta i krčenja šuma.

Rast temperature

Kako pojašnjava, prekomjerna gradnja dovodi do stvaranja “otoka toplote” što u kombinaciji sa toplotnim valovima nikako nije povoljno za ljude koji žive okruženi u takvom ambijentu.

Zbog efekta staklene bašte i klimatskih promjena u narednim godinama možemo očekivati dalji trend rasta temperature zraka, porast površinske temperature mora i srednjeg nivoa mora, promjene ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja prvenstveno jakih kiša koje dovode do poplava, češćih i dužih suša praćenih toplotnim valovima i šumske požare kojima takvi uvjeti pogoduju. Hladnih valova biće manje, a također i mraznih dana, što je već registrirano.

Ovakve prilike će naročito utjecati na poljoprivredu, šumarstvo, zdravlje i hidrologiju, a preko hidrologije na ekonomiju, ističe Ivanov.

Pomjeranje vegetacionog perioda ka početku godine pored dobre strane koja se odnosi na razvoj biljaka, može imati i lošu stranu zbog mogućih mrazeva zbog kojih može doći do naglog zaustavljanja vegetacije i gubitka roda.

Smanjenje broja dana sa jakim padavinama i povećanje količine padavina u tim danima, naročito u centralnim i južnim oblastima Crne Gore, ukazuje na veći intenzitet padavina u budućnosti, što može dovesti do primjera radi poplava i klizišta.

“Prema scenariju promjene klime RCP8.5, koji pretpostavlja kontinuirani porast koncentracije CO2 u atmosferi tokom ovog vijeka, u Crnoj Gori se u periodu od 2011-2040. može očekivati odstupanje srednjih godišnjih temperatura u odnosu na referentni period 1971-2000. u opsegu od 1,5 do dva stepena. U toku zime odstupanja su nešto veća i za veći dio teritorije projekcije temperature su od dva do 2,5 stepena, dok su odstupanja za ljetnu sezonu za cijelu teritoriju u prosjeku oko dva stepena”, navodi Ivanov.

Za period 2011-2040. može se očekivati pozitivno odstupanje srednjih godišnjih padavina na sjeveru Crne Gore u odnosu na referentni period do plus pet posto i negativno u južnom dijelu zemlje do minus pet posto. U toku zime prostorna raspodjela odstupanja je slična promjeni godišnjih padavina sa nešto izraženijom pozitivnom promjenom na sjeveru, dok odstupanje za ljetnu sezonu ima nešto izraženiju negativnu promjenu na jugoistoku Crne Gore.

Podizanje mora

Projektirani porast srednje maksimalne brzine vjetra naročito na primorju mogao bi da bude pokazatelj intenzivnijih lokalnih ljetnih nepogoda praćenih olujnim vjetrovima i jakim kratkotrajnim padavinama, a to ukazuje na visok stepen ranjivosti primorja, naročito njegovog južnog dijela zbog šteta izazvanih olujnim vjetrovima i jakim kišama, kaže Ivanov.

Veliki problem stvara topljenje ledenjaka, što dovodi do podizanja mora, čime su gradovi na obali Jadrana ugroženi.

Načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore govori da se može se očekivati dalji rast temperature površine mora i nivoa mora.

“Južni dio primorja Crne Gore prepoznat je kao jedna od najranjivijih oblasti na plavljenje zbog podizanja nivoa mora i uticaja oluja, u okviru projekta CAMP (Program integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore). Uz Veliku plažu i Adu Bojanu, kao ranjive oblasti prepoznate su i ušće Sutorine, Tivatska solila, plaža Jaz i dio Mrčevog polja, Buljarica i Čanj.”

Povećanje temperature površine mora utjecat će na morske ekosisteme, ribe i akvakulturu, štetno cvjetanje algi i povećanje rizika po ljudsko zdravlje zbog epidemioloških bakterija.

Stručnjaci navode da se slične posljedice promjene klime može očekivati i u drugim dijelovima regije.

Dobra vijest je što još imamo dovoljno vremena da promijenimo tok klimatskih promjena.

Veći broj zemalja u Evropi je veoma uspješan u naporima smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, kaže Goran Pejanović, koji dodaje da se 2020. emitiralo za 31 procent manje gasova nego 1990, a očekuje se da već 2030. ovo smanjenje iznosi 55 posto.

“Saradnja među državama u oblasti adaptacija na klimatske promene je poboljšana naročito u transnacionalnim rečnim slivovima. Sve izraženiji razvoj sistema rane najave i upozorenja na vremenske i klimatske događaje trenutno štiti 75 odsto ljudi u Evropi, što je daleko više nego u svetu”, ističe stručnjak Nacionalnog klimatskog centra Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srbije.