I hljeb bi uskoro mogao postati luksuz

Mlinari u Republici Srpskoj najavili su poskupljenje brašna do kraja godine, što bi vjerovatno izazvalo i poskupljenje u Federaciji BiH, a posljedično i poskupljenje svih proizvoda od brašna.

Mlinari smatraju bi se dodatno poskupljenje brašna moglo spriječiti ukoliko bi došlo do ukidanja akciza na naftu ili do njihovog smanjenja (Reuters)

Udruženje mlinara bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska najavili su nova povećanja cijena brašna koja su uzrokovana poskupljenjima nafte i naftnih derivata, što bi u konačnici izazvalo lančanu reakciju i poskupljenja pekarskih proizvoda koja je za sad stabilna. Bosna i Hercegovina je u velikoj mjeri okrenuta ka uvozu žitarica i sve što se dešava na globalnom nivou kada se radi o cijenama pšenice, automatski se odražava na domaće tržište.

Prema riječima Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore Republike Srpske, kada je u pitanju uvoz pšenice, Bosna i Hercegovina dominantno uvozi iz Mađarske i Srbije, te je posljednjih dana primjetan blagi rast cijena, ali to i dalje nije u tolikoj mjeri da bi mogao izazvati značajnija poskupljenja na domaćem tržištu. Cijene brašna se trenutno kreću od 28 do 32 konvertibilnih maraka (14 do 16 eura) za pakovanje od 25 kilograma u zavisnosti od tipa brašna.

„U suštini nije zabilježen drastičan rast cijena koji bi prouzrokovao neki drastičan rast cijena brašna, ali jeste cijena nafte koja se koristi za sjetvu i žetvu što može biti uzrok povećanja cijena. U ovom trenutku je nezahvalno bilo šta prognozirati jer smo do sada u pandemiji imali niz prognoza koje se nisu obistinile iz razloga što se situacija na dnevnom nivou mijenja kada je globalno tržište u pitanju, a sve se to odražava i na domaće tržište.“

Nema robnih rezervi

Dodaje da mlinari ukazuju na to da bi se spriječilo dodatno poskupljenje za njih bi ključno bilo da dođe ili do ukidanje akciza na naftu ili do njihovog smanjenja.

„To je jedini način koji oni vide da se to može spriječiti“, kaže Blagojević.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Demokratija – organizovanje – napredak” (DON) iz Prijedora smatra da ovo nije pravo vrijeme za poskupljenje cijena brašna iz više razloga, a jedan od njih je svakako i taj što domaći mlinari još uvijek koriste uvoz prošlogodišnje pšenice. Mišljenja je da su poskupljenja rezultat internog dogovora različitih udruženja proizvođača.

„Nekako idu inercijom poskupjelo je sve, pa što ne bismo i mi digli cijene svojih proizvoda. Ovo što zahtijevaju nerealno je zbog toga što kroz ova poskupljenja brašno dostići cijenu i do 40 konvertibilnih maraka (20 eura). To je ogroman udar na ionako tanke džepove potrošača iz razloga što je došlo do devalviranja novca i primanja koja imamo, posebno kod penzionera koje će ova poskupljenja najviše pogoditi“, ističe Marić.

Poražavajuća je činjenica da u Bosni i Hercegovini ne postoje robne rezervne, posebno u Republici Srpskoj, dodaje Marić, gdje u rezervama nemaju niti zrna pšenice da mogu odreagovati kada dođe do kriza kakve smo gledali u posljednjih godinu dana, niti se o tome uopšte razgovara.

„Ni robne rezerve koje ima Federacija BiH nisu bogzna šta. Definitivno građani u Bosni i Hercegovini nisu ničim zaštićeni, niti se priča o ulaganjima u proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, niti štitimo ovo proizvodnje što imamo. Nije bilo regresirane nafte, niti je bilo podsticaja za poljoprivredu i ova količina žita koja je proizvedena u našoj zemlji, danas će zasigurno biti znatno skuplja kada se bude otkupljivala ili će to proizvođači zadržati za sebe, pa makar da obezbijede brašno za svoje porodice ili neki širi krug.“

Trgovci imaju slobodno formiranje cijena i ono uzima danak kojeg plaćaju potrošači, a niko ne staje iza njih i građana. Izostaje i reakcija potrošača na sva poskupljenja koja su se dogodila i koja planiraju da se dese, što je poražavajuće, smatra Marić.

„Trebali bismo, kao građani, da zahtijevamo da imamo zaliha u robnim rezervama, da se sad zasiju što veće površine umjesto da ih uništavamo i pretvaramo u parkinge ili dajemo u bescijenje našu zemlju. Mislim da je ovo jedna ogromna obmana potrošača širom zemlje i danas je potrošač, odnosno građanin naše zemlje, prepušten sam sebi, i ukoliko zna i umije, tako će se snalaziti da preživi sve ovo. A da će biti nekih mjera, ne očekujemo ih u narednom periodu jer očigledno da se mi bavimo nekim sasvim drugim temama a ne ovim što život znači građanima u našoj zemlji“, konstatuje Marić.

Svjetsko tržište diktira tempo

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banje Luke, kaže da je sasvim normalno da dođe do poskupljenja jer cijene svega što u većoj mjeri uvozimo ovise o cijenama na svjetskom tržištu, a one se mijenjaju shodno datim situacijama.

„U momentu kada je nastao problem sa Ukrajinom, zaustavljena je isporuka žitarica što je izazvalo poremećaje na svjetskoj pijaci i izazvalo dodatni rast cijena koji je nastavljen i nakon pandemije korona virusa. U Semberiji su proizvedene određene količine pšenice i proizvođači su zbog cijena koje su aktuelne, tražili da im se po kilogramu prizna 0,70 konvertibilnih maraka, što je neznatno više u odnosu na svjetsku cijenu. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske je razvlačilo, otezalo i pravilo probleme za odobravanje subvenicije koja bi iznosila dodatnih 0,05 konvertibilnih maraka po kilogramu“, objasnio je Pavlović i dodao kako je upravo to nagnalo mlinare da počnu razmišljati o podizanju cijena brašna.

Domaća proizvodnja je u potpunosti zanemarena a kada ne otkupite domaću proizvodnju, onda zavisite od uvoza, pojašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović i dodaje da kada neka zemlja ovisi od uvoza određene sirovine i robe, onda je njena cijena uslovljena kretanjima na globalnom nivou.

„Ono što se mora razumjeti je to da hrana postaje toliko značajna koliko energija i energentni, tako da svako ulaganje uz domaću proizvodnju treba podržati.“

Kaže kako je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini da raste cijena dizel goriva kod rafinerija, a ne raste cijena sirove nafte na svijetskoj pijaci. Kao razlog navodi to što je najavljeno da će zemlje iz OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) smanjiti proizvodnju, te je američki predsjednik intervenisao da se isporuči robna rezerva koju Sjedinjenje Američke Države imaju u svojoj robnoj rezervi, a to je 15 miliona barela sirove nafte.

„Hoću da kažem kako očekivanja i psihoza utiču na konačnu cijenu i to je nešto što treba apsolutno razumjeti. A kada govorimo o tome kako ćemo preživjeti situaciju sa porastom cijena i inflacijom, onda je rješenje u domaćoj proizvodnji. Mi, umjesto da ljude stimulišemo da se bave proizvodnjom žitarica koje nam trebaju, učinili smo sve da ih destimulišemo i ono proizvođača što je bilo prije dvije godine, danas ih ima pola, a onda to znači da zavisimo od hirova na svjetskom tržištu“, podvlači Pavlović.

Rješenje je u subvencijama

Bosna i Hercegovina nije iskoristila skladišne kapacitete i otkupila određene količine goriva kada je sirova nafta, zbog pandemije, bila praktično davana budzašto.

„Naše vlasti nisu u stanju da prate situaciju i razmišljaju o tome kako će građanima Bosne i Hercegovine učiniti život lakšim. Prikupljena sredstava od PDV-a za devet mjeseci iznosila su milijardu i 200 miliona konvertibilnih maraka (oko 600 miliona eura), a raspoređena su na entitete. Vlast da želi nešto učiniti, obavila bi konsultacije sa mlinarima i interesovala se kolika je mjesečna proizvodnja i koliko treba da poskupi brašno, te im dala subvencije kako oni ne bi poskupjeli maloprodajnu cijenu, a da ne budu na gubitku. To su subvencije koje država daje u situaciji kada želi da kontroliše konačnu maloprodajnu cijenu robe koja treba za građanstvo“, pojasnio je Pavlović.

Međutim, to su zahtjevi za savremene i moderne ekonomije i politike gdje ne sjede ljudi koje uopšte ne interesuje ništa što se dešava izvan zgrade u kojoj rade.

„Dakle, mi smo zaista u situaciji da o građanima niko ne vodi računa i ne interesuje ih. Vidjeli ste od marta kada je SDP pokrenuo inicijativu da se usvoji privremeno ukidanje naplate akciza kako bi se stabilizovala cijena goriva i smanjili inputi svim proizvođačima i transporterima, to se nije uradilo i sve su to formalni razlozi kojima se izbjegava bilo šta da se uradi jer vlade sada dobivaju ekstra novac koji nisu planirale“, kaže Pavlović.

Ono što građani mogu da očekuju, smatra, jeste da će poskupljenje na svjetskoj pijaci biti preneseno na mlinare, a sa mlinara na kupce u mlaoprodaji i tu se ne može puno uraditi jer u inflaciji i situacijama koje su turbulentne i nestabilne, svako hoće da na neki način osigura, ako ne ekstra profit, onda bar da ne izgubi na novoj kupovini.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada