Stranci u ruskoj vojsci kao ‘Trojanski konj’

Moskva je početkom novembra počela jesenju kampanju pozivanja na služenje vojnog roka u zemlji, koja bi trebala obuhvatiti 120.000 ljudi.

Ruski rezervisti u regrutnom centru u Rostovskoj oblasti (Reuters)

Piše: Fahim Sourani

Nepuna dva mjeseca od objave djelomične mobilizacije, donesen je novi dekret, koji je potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin, kako bi se proširio krug stranaca koji ostvaruju pravo na vojnu službu po ugovoru. U isto vrijeme građani s dvojnim državljanstvom podliježu obavezi služenja vojnog roka.

Dekret, koji je izdan pod nazivom “Odgovarajuće izmjene i dopune sistema vojne službe”, uslijedio je nakon što je Rusija pojednostavila postupak dodjele državljanstva strancima koji su potpisali ugovore o vojnoj službi, uključujući osobe bez državljanstva koje su sklopile ugovore za prijem u vojnu službu najmanje godinu dana te sudjelovanje u vojnim borbama u trajanju od najmanje šest mjeseci.

Prema izmjenama predviđenim predsjedničkim dekretom, strani državljani podliježu istim pravilima koja vrijede za Ruse koji žele služiti u oružanim snagama nakon potpisivanja ugovora.

Međutim, ove izmjene se neće odnositi na strance koji su pod istragom, koji su osuđivani ili imaju kazneni dosje, niti će se sklapati ugovori s onima kojima nije istekla administrativna kazna za kazneno djelo zloupotrebe droga.

Kremlj: Poziv nije povezan s ratom u Ukrajini

Predsjednički dekret navodi da oni koji žele služiti u vojsci moraju imati boravišnu dozvolu ili drugi dokument koji potvrđuje pravo na stalni boravak na teritoriji druge zemlje.

Zanimljivo je da se dekretom željelo naglasiti da je organizacija vojne službe za strance u ruskim oružanim snagama vezana uz mirnodopsko vrijeme.

Prema novoj verziji dokumenta, građani Ruske Federacije koji imaju drugo državljanstvo ili boravišnu dozvolu u inostranstvu također će moći pristupiti Oružanim snagama Ruske Federacije.

Rusija je početkom novembra počela jesenju kampanju pozivanja na služenje vojnog roka u zemlji, koja bi trebala obuhvatiti 120.000 ljudi.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je početkom oktobra da su konačni rokovi za pozive pomaknuti zbog gužve u uredima za vojnu registraciju i regrutaciju nakon proglašavanja djelomične mobilizacije, dok je Ministarstvo odbrane u saopćenju potvrdilo da poziv nije povezan s ratom u Ukrajini.

U tom kontekstu, pravni stručnjak Alexander Gavrishov objašnjava da, prema dekretu, građani – koji imaju strano državljanstvo, boravišnu dozvolu ili bilo koji drugi dokument koji potvrđuje pravo na stalni boravak na teritoriju Rusije – imaju pravo sklopiti ugovor o djelu s oružanim snagama, kao i da osobe bez državljanstva sada također imaju puno pravo sklopiti ugovor o služenju u redovima ruskih snaga ili služiti vojnu službu po pozivu na obaveznu regrutaciju.

Burne reakcije Ukrajinaca s ruskim pasošima

Gavrishov objašnjava da je izraz “građani Ruske Federacije” zamijenjena riječju “građani”, što omogućava, prema njegovim riječima, prijem u vojnu službu ne samo za građane Rusije, već i za bilo koje druge građane.

Osim toga, pravni stručnjak smatra da će dekret, koji je ranije potpisan i koji propisuje da stranci koji su sklopili ugovor s oružanim snagama dobivaju rusko državljanstvo po pojednostavljenom postupku, otvoriti put za dobivanje prava na državljanstvo na pojednostavljeni način i za djecu, roditelje i supružnike stranih državljana koji su potpisali ugovor o vojnoj službi u ruskim snagama.

Predsjednički dekret o regrutaciji državljana s dvojnim državljanstvom i bez državljanstva u vojsku izazvala je burne reakcije, posebno među Ukrajincima s ruskim pasošima.

Pojedini smatraju da i oni moraju ispuniti svoju dužnost prema Rusiji, dok se drugi, suprotno tome, protive da se ovim licima dopusti nošenje oružja.

Skeptici strahuju da bi to moglo biti poput, kako su to nazvali, ulaska ”Trojanskog konja” u ruske oružane snage.

Neki stručnjaci smatraju da jedan predsjednički dekret nije dovoljan da se ublaže napetosti u društvu i riješe popratni problemi, pozivajući da se pažljivo sagleda situacija, a zatim i na korekciju postojećeg zakonodavstva.

”Ako pogledate regije koje su se nedavno pridružile Rusiji, postoje ljudi koji su jučer bili Ukrajinci, a sada su postali ruski državljani i mogu se bez problema pozvati u vojnu službu”, rekao je politički analitičar Yuri Samuksin.

Što se tiče stanovnika drugih ukrajinskih regija, ”treba biti oprezniji, jer oni dolaze kod nas i dobivaju ruske pasoše, ali ne znamo što se događa u njihovim glavama”, smatra on.

Pola miliona Rusa ima drugo državljanstvo

“Ako se pristalice vlasti u Kijevu pridruže ruskim oružanim snagama, ne zna se šta će iz toga proizaći. Prema tome, ovo pitanje se mora riješiti na nivou stručnjaka i veterana, prije nego što se izda predsjednički dekret”, objašnjava.

Politički analitičar predlaže da se razmotri pitanje regrutiranja građana s dvojnim državljanstvom na nivou Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti, s obzirom na to da su vlasti Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana upozorile svoje građane da se mogu suočiti s kaznama u slučaju sudjelovanja u vojnim operacijama u Ukrajini, što bi moglo dovesti do poduzimanja sličnih mjera protiv novaka koji imaju dvojno državljanstvo.

Član 62. ruskog Ustava Rusije kaže da činjenica da državljanin Ruske Federacije ima državljanstvo druge države ne oslobađa ova lica od obaveza koje proizilaze iz ruskog državljanstva, a istovremeno ne umanjuje njihova prava i slobode.

Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova posljednji put je objavilo statistiku o dvojnim državljanstvima 2020. godine, a pokazalo se da 543.000 Rusa ima drugo državljanstvo.

Izvor: Al Jazeera