Pred Dan sjećanja na žrtvu Vukovara: Hoće li ponovo biti dvije kolone?

Obilježavanje Dana sjećanja dolazi u vrijeme brojnih političkih prepucavanja tako da se sve češće mogu čuti i strahovi o vraćanju scena iz 2013. godine i dvije kolone u Vukovaru.

Dani sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine počeli su 11. novembra i traju deset dana (Pixsell)

I ove godine 18. studenoga cijela Hrvatska prisjećat će se žrtve Vukovara 1991. godine i svega što su preživjeli i doživjeli civili i branitelji Vukovara.

Dani sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine počeli su 11. i traju do 20. studenoga. Tijekom tih deset dana organizirano je niz predavanja, izložbi, stručnih skupova i drugih prigodnih događanja kojima je cilj podsjetiti na žrtvu Vukovara i ne dozvoliti da se zaborave događanja iz 1991. godine.

Ipak, središnji događaj Dana sjećanja je 18. studeni kada se u krugu bolnice organizira prigodni program, a onda Kolona sjećanja koju će činiti preživjeli branitelji i civili, ali i brojni posjetitelji iz Hrvatske i inozemstva kreće gradskim ulicama sve do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje će biti položeni vijenci i služena sveta misa.

Velika stradanja

O tome što su preživjeli Vukovarci govori i činjenica da je opsada grada trajala punih 87 dana. Tijekom nepuna tri mjeseca grad je razrušen u toj mjeri da je veoma mali broj objekata ostao bez oštećenja. O stradanjima grada govori i podatak da je smrtno stradalo 2.717 građana, kao i da se i danas na popisu nestalih nalazi 383 Vukovaraca. Najveći dio njih ubijen je poslije sloma obrane grada, a prema službenim podacima oko 7.000 građana završilo je po logorima u Srbiji. Dnevno je prosječno na grad padalo 700 granata različitog kalibra, a grad je od strane tadašnje JNA i pobunjenih Srba napadan s kopna, iz zraka i s Dunava.

Grad je branilo gotovo 2.500 branitelja iz Vukovara, ali i cijele Hrvatske. Među braniteljima je bilo i dragovoljaca iz inozemstva. Vukovar je poznat i po nekim od najstrašnijih zločina koji su počinjeni 1991. godine među kojima se posebno ističe zločin na Ovčari gdje je 20. studenoga 1991. godine ubijeno 200 branitelja i civila koji su odvezeni tamo iz vukovarske bolnice.

Pročelnica ureda gradonačelnika Ivana Mujkić kazala je kako je program Dana sjećanja usvojen još 21. listopada te da su ga kreirale udruge i institucije koje djeluju na području grada. Najavila je kako se poslije dvije pandemijske godine prigodni program ponovno vraća u krug bolnice odakle će i krenuti Kolona sjećanja. Za razliku od prethodne dvije godine tijekom ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na snazi neće biti nikakve protuepidemijske mjere. Kolonu sjećanja će ove godine, uz hrvatske branitelje i članove obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja predvoditi i oni koji su kao djeca pretrpjeli ratna razaranja Vukovara.

„Još od 1997. godine uvriježen je stav da su objavom programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara pozvani svi koji mu žele iskazati pijetet za podnesenu žrtvu 1991. godine. Drugim riječima nikoga posebno ne zovemo i svi su dobrodošli“, rekao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

Poziv SDSS-u

Međutim, posebno je dodatno uputio poziv čelnicima SDSS-a kao i građanima Vukovara srpske nacionalnosti za koje je rekao kako izbjegavaju Kolonu sjećanja i „prave se da se 1991. godina nije dogodila i da grad nije bio sravnjen sa zemljom“. To se zapravo iz godine u godinu ponavlja tako da je do sada u Koloni sjećanja, u nekoliko navrata, bio predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ali svih ovih godina nitko iz vukovarskog SDSS-a. U posljednjih nekoliko godina Pupovac u Vukovar dolazi dan ranije, što će učiniti i ove godine, kada položi vijenac u Dunav i na Ovčari u spomen na sve ubijene i nestale civile u Vukovaru.

Međutim, ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja dolazi u vrijeme brojnih političkih prepucavanja tako da se sve češće mogu čuti i strahovi o dvije kolone u Vukovaru. Podsjećaju na 18. studeni 2013. godine kada je, poslije postavljanja dvojezičnih natpisnih ploča i događanja koja su uslijedila, organizirana druga kolona i kada je na cesti zaustavljen državni vrh. Te godine je premijer, a danas predsjednik države, Zoran Milanović žurno, u pratnji osiguranja, napuštao Memorijalno groblje. Mediji su tada pisali kako je to bio pokušaj blagoga državnog udara.

„Ni ove godine ne dvojim da će Kolona sjećanja Vukovarom proći dostojanstveno te da će ona biti masovna. Smatram kako su oni koji u medijima potiču napise da će u Vukovaru biti dvije kolone, na zadatku destrukcije Vukovara i Hrvatske te pronošenja vijesti da je takva problematika u Vukovaru redovita i uobičajena. Jasna je činjenica da svake godine deseci, a nekada i stotine tisuća ljudi dođe u Vukovar na 18. studeni te da sve prođe u najboljem mogućem redu i bez ijednog incidenta“, rekao je Penava.

O mogućnosti da se u Vukovaru ponovno dogode dvije kolone predsjednik Savjeta za branitelje gradonačelnika Vukovara Tomislav Josić rekao je kako nema nikakvih naznaka niti najava da bi 18. studenoga u Vukovaru moglo doći do bilo kakvih incidenata. Napomenuo je kako se svakako toga dana u Vukovaru očekuje gotovo cijeli državni vrh s tim da će Milanović u Vukovar doći dan ranije kada se otkriva spomenik Kati Šoljić i njezinim sinovima, koji su poginuli u obrani grada.

„Ako bude nekih zvižduka to je demokracija. Uostalom, oni niti prošle godine nisu bili naš nešto toplo pozdravljeni. Mišljenja sam kako ne može svatko da se svima sviđa tako da je normalno da bude i zvižduka. Međutim, volio bih da taj dan u Vukovaru i Hrvatskoj prođe bez politike i da se toga i tih dana svi prisjećamo onih koji su dali svoje živote za stvaranje neovisne i slobodne Hrvatske. U više navrata sam rekao kako bi bilo interesantno vidjeti koliko bi njih došlo toga dana u Vukovar da ne moraju i da im se ne plaćaju dnevnice“, kazao je Josić.

Nestali gorući problem

I vukovarski branitelj Franjo Šoljić, koji je bio jedan od istaknutih članova Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, kaže kako ne očekuje nikakve probleme niti incidente u Vukovaru tijekom obilježavanja Dana sjećanja.

„Toga dana u Vukovaru ne treba biti politike i nadam se da će se političari toga pridržavati. Neka se tih dana suzdrže, a onda opet počnu politički prepucavati od 21. studenoga. Kada je riječ o dvije kolone nije ih bilo niti 2013. godine. I te godine je bila jedna kolona, a to što tada Milanović, ministri i drugi nisu htjeli prekoračiti svijeće na cesti to je njihov problem“, rekao je Šoljić.

Sve to događa se i ubrzo pošto su objavljeni rezultati popisa stanovništva, koji je proveden tijekom 2021. godine, prema kojemu Vukovar broji 23.915, odnosno 13 posto manje 2011. godine. Prema rezultatima prošlogodišnjeg popisa u Vukovaru živi 63,02 posto Hrvata te 29,73 posto Srba tako da građani srpske nacionalnosti, sukladno zakonu, gube pravo na dvojezičnost. Na Gradskom vijeću Vukovara taj postupak je i službeno pokrenut tako da bi uskoro na pročeljima zgrada, u kojima su smještene državne institucije, mogle biti ponovno postavljene natpisne ploče s nazivima institucija kojih uopće nema već godinama.

I dalje se bilježe problemi s nedostatkom posla i to prije svega radi činjenice da izostaju značajnija ulaganja u proizvodne djelatnosti. Uz nedovoljno oporavljeno gospodarstvo, problem nestalih i dalje je jedan od gorućih problema Vukovara. Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljilja Alvir kaže kako se u odnosu na ranije godine u posljednje vrijeme na području Vukovara, Vukovarsko – srijemske županije kao i cijele Hrvatske radi puno, a sve sa ciljem da se pronađu nestale osobe. Kaže kako se pri tome koristi najmodernija tehnologija kako u pronalaženju potencijalnih grobnica tako i kod identifikacije posmrtnih ostataka.

„Ključ rješenja nestalih osoba je u Srbiji gdje postoje brojne informacije koje mi ne dobivamo i to sve otežava ovaj proces. Imali smo susret i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem od kojega smo dobili brojna obećanja, ali bez ikakvih rezultata. S informacijama sa druge strane vjerujem da bi riješili pitanje dobrog dijela nestalih osoba kako bi brojne obitelji mogle pokopati svoje najmilije i imati gdje otići i položiti vijenac. Na žalost, tih informacija nema, a vidjet ćemo hoće li ih ikada biti. U isto vrijeme sve je manje među živima roditelja i članova obitelji koji traže svoje najmilije jer vrijeme čini svoje. Roditelji umiru, a da nisu saznali istinu o smrti svoje djece niti su imali gdje da im zapale svijeće i polože cvijet“, zaključila je Alvir.

Izvor: Al Jazeera