Skretanje udesno: Danska kakvu smo poznavali postaje prošlost

Stranke koje njeguju danski nacionalizam, žestoki euroskepticizam, antiimigracijsku i antiislamsku politiku dobile su veliku podršku građana.

Pia Kjaersgaard je postala ikona nacionalističke desnice u Danskoj (EPA)

Stranke lijevog centra (Crveni blok) okupljene oko Socijaldemokratske partije osvojile su najveći broj glasova i zastupničkih mandata u Parlamentu Kraljevine Danske (Folketing) na nedavno održanim parlamentarnim izborima.

Socijaldemokrate predvođene aktuelnom premijerkom Mette Frederiksen ostvarile su najbolji izborni rezultat u posljednje tri decenije. Oni su osvojili 27,5 posto glasova ili 50 zastupničkih mjesta, što im zajedno s drugim strankama lijevog centra daje potrebnih 90 mandata, koliko je tačno i potrebno, za sastavljanje vlade.

Međutim, pregovori oko sastavljanja vlade još uvijek traju, jer Frederiksen pregovara oko sastavljanja široke koalicije sa značajnijom podrškom od ove manjinske, ali se tome protive neke stranke iz crvenog bloka koje su podržavale premijerku u prethodnom mandatu.

Služili kao primjer integracije

Najznačajnija stvar koja se, ipak, dogodila u ovoj skandinavskoj zemlji u odnosu na prethodne godine jeste značajno skretanje danske politike udesno. Zemlje evropskog sjevera, u prvom redu Švedska i Danska, godinama su slovile kao zemlje najotvorenije za prihvatanje stranaca i služile su kao najbolji primjer integracije i zajedničkog života ljudi sa svih strana svijeta. Posljednjih godina to se polako mijenja. Možda i najliberalnija evropska zemlja – Švedska – nedavno je dobila desnu vladu s izrazitom antiimigrantskom politikom. S druge strane, to se u Danskoj nije (još uvijek) desilo, ali se politički spektar značajno pomjerio prema desnici.

Tri stranke krajnje desnice na izborima održanim prije dvije sedmice ostvarile su napredak u odnosu na prethodne izbore. Najveći dobitnik izbora jeste stranka krajnje desnice – Danske demokrate (Danmarksdemokraterne), koja je osvojila 286.796 glasova (8,12 posto) što joj je donijelo 14 mandata u parlamentu, čime je postala peta najjača politička partija u zemlji.

Partija je prije samo pet mjeseci osnovala bivša ministrica za imigracije u mandatu 2015-2019. Inge Stojberg. Ona je u februaru 2021. godine izbačena iz liberalne Venstre partije zbog toga što je kao ministrica donijela odluku da razdvoji porodice u azilantskim centrima, prije svega bračne parove gdje su jedan ili oba partnera bili mlađi od 18 godina.

Parlamentarna komisija je presudila da je Stojberg prekršila Konvenciju o pravima djeteta i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Danski parlament je 21. decembra prošle godine većinom glasova odlučio da ona ne zaslužuje sjediti u parlamentu, te joj je oduzet zastupnički mandat. Nakon toga je i osuđena na 60 dana zatvora.

Uprkos zatvorskoj kazni i svim kontroverzama, ona je u vrlom kratkom periodu uspjela registrovati partiju, skupiti dovoljan broj potpisa za izbore i ostvariti nevjerovatan izborni rezultat. Pored nje, još jedna kontroverzna ličnost danske politike Pernille Vermund ostvarila je rezultatski iskorak u odnosu na prošle izbore.

Snažna podrška novim desnim strankama

Njena stranka, Nova desnica (Nye Borgerlige), osnovana je u oktobru 2015. godine, nakon što su Pernille Vermund i Peter Seier Christensen napustili Konzervativnu stranku. Vermund je kao razlog napuštanja konzervativaca i osnivanje nove partije navela “premekanu politiku” konzervativaca po pitanju imigracija i EU politike. Ideologija partije je danski nacionalizam, žestoki euroskepticizam, antiimigracijska i antiislamska politika. Zalažu se za izlazak Danske iz Evropske unije. Prevod imena stranke “Nye Borgelige” s danskog na naš jezik bio bi “Nova buržoazija”, što Vermund izbjegava kada je danski mediji tako opisuju.

Na izborima 2019. godine stranka je osvojila 83.228 glasova (2,4 posto) što joj je donijelo četiri zastupnička mjesta u parlamentu, a na nedavno održanim izborima osvojili su gotovo 130.000 glasova i šest mjesta u parlamentu. Prema zvaničnim podacima iz 2021. godine ova stranka ima 18.000 registrovanih članova, te su treća najbrojnija danska partija iza Socijaldemokrata i Venstre partije.

I treća nacionalistička partija u Danskoj nastala je tako što je određeni broj pojedinaca nezadovoljan prethodnom strankom odlučio osnovati novu. Danska narodna partija (DF) osnovana je 1995. godine nakon što su četiri člana napustila tadašnju desničarsku Naprednu stranku. Pia Kjaersgaard je izabrana za liderku partije i ubrzo je postala ikona nacionalističke desnice u Danskoj.

Ona je tada izjavila kako ne želi vidjeti Dansku kao multietničko i multikulturalno društvo.

„Multietnička Danska predstavljala bi katastrofu“, kazala je Kjaersgaard tada.

Partija se javno zalaže za zatvaranje danskih granica za strance izvan zapadnoevropskih država. Žestoki su protivnici širenja EU-a, ne žele ni čuti za ulazak Turske u Uniju, protive se danskom priznanju Kosova koje, prema njihovom mišljenju, podriva teritorijalni integritet Srbije. Također, ova partija se zalaže za premještanje ambasade Danske u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalem, te se snažno protivi osnivanju države Palestine.

Podrška karikaturama poslanika Muhammeda

Već na prvim izborima, dvije godine nakon osnivanja, partija je osvojila sedam posto glasova. Podrška je rasla iz godine u godinu, da bi 2001. godine postala treća politička snaga u danskom parlamentu.

Kada je danski kontroverzni list Jyllands Posten 2007. godine objavio karikature poslanika Muhammeda, ova partija je snažno podržala takav čin i optužila sve protivnike za „uskraćivanje slobode govora“. Pod sloganima „Sloboda govora je Danska, cenzura nije“ i „Stojimo čvrsto uz danske vrijednosti“ na izborima iste godine osvajaju 13,9 posto glasova, a na izborima za Evropski parlament dvije godine kasnije kandidat ove partije Morten Messerschmidt osvaja nevjerovatnih 284.500 glasova, što je bio apsolutni rekord među svim partijama i kandidatima.

Na parlamentarnim izborima 2015. godine DF ostvaruje najbolji izborni rezultat ikada. Osvojili su 21,8 posto glasova i 37 mjesta u parlamentu. Nakon toga došlo je do raskola unutar partije što je dovelo i do pada podrške birača. Na izborima 2019. su osvojili 8,7 posto glasova, a na nedavnim izborima samo 2,6 posto i pet mjesta u parlamentu.

Dakle, dvije desničarske stranke, Danska narodna partija i Nova desnica, zajedno su osvojile na izborima 2019. godine 20 mandata, dok su ove dvije stranke s novoosnovanim Danskim demokratama na izborima 1. novembra osvojile 26 mandata. Gledajući statistički, rast od šest mandata i nije nešto posebno, ali zabrinjava činjenica da se cjelokupan politički spektar Danske pomjerio udesno.

Snažno kontrolisana imigraciona politika

Pod snažnim pritiskom ovih stranaka promijenila se politika lijevih i liberalnih stranaka. U strahu od gubitka glasova dvije najveće danske partije Socijaldemokratska i Venstre (liberali) potpuno su promijenili imigracionu politiku. Ove dvije partije, koje su donedavno, vodile politiku otvorenih vrata za sve, danas se zalažu za snažno kontrolisanu imigracionu politiku.

Dvije krajnje lijeve partije, Radikalna ljevica i Jedinstvena lista (Enhedlisten, zeleno-crvena alijansa), koje se zalažu za Dansku otvorenih granica za strance doživjele su značajan pad podrške. Ove dvije partije su u odnosu na prethodne izbore izgubile 13 mandata.

Politika otvorenih vrata za sve kada su u pitanju skandinavske zemlje postala je prošlost.

Izvor: Al Jazeera