Dronovi su opasni, ali u regiji svima dostupni

Muzički festivali, nogometne utakmice, razne priredbe… gotovo su nezamislivi bez upotreba ove vrste letjelica.

Bespilotne letjelice svima su dostupne na tržištu, ali se moraju poštivati odluke resornih tijela (Reuters)

Razvojem tehnologije i, prije svega, ulaganjima u lakše baterije većih kapaciteta te snižavanjem cijena, male bespilotne letjelice – dronovi postali su gotovo svakodnevnica širom svijeta, a sve rjeđe neki događaj u regiji prođe bez upotrebe ovih letećih “zujalica”.

Muzički festivali, nogometne utakmice, razne priredbe… gotovo su nezamislivi bez upotreba dronova. Čak nije rijetkost i duboko u šumama i na udaljenim planinama čuti zujanje propelera ovih letjelica, koje se uobičajeno koriste za snimanje spektakularnih kadrova na način na koji to prije nije bilo moguće, bez ogromnih finansijskih troškova.

Iako se najčešće koriste za vlastite potrebe i zabavu, kao i u komercijalne svrhe, ovakvi uređaji se sve češće pojavljuju kao glavne zvijezde vijesti.

Svojevrsni heroji rata u Ukrajini

Posljednji slučaj dolazi iz Srbije, gdje je Vojska Srbije početkom novembra, navode službene vlasti, srušila dron u oblasti Kopaonika, a zbog nadlijetanja bespilotnih letjelica je podignuta borbena gotovost u toj zemlji.

Dron je bio i “zvijezda” incidenta tokom nogometnog susreta između Srbije i Albanije 2014. godine, kada je iznad stadiona Partizana u Beogradu bespilotna letjelica doletjela noseći zastavu “vlike Albanije”. Susret je prekinut i nije nastavljen.

Također su mali, komercijalni dronovi svojevrsni heroji rata u Ukrajini, gdje se koriste za nadgledanje i prikupljanje informacija sa ratišta. Veliki, borbeni dronovi su posebna priča.

Iako za mnoge dronovi služe za zabavu, važno je podsjetiti da oni mogu biti i potencijalna opasnost. Širom svijeta je zabilježeno više od 12.500 incidenata u kojim su bile uključene bespilotne letjelice, a u najmanje 20 slučajeva je došlo do direktnog sudara s drugim letjelicama, pokazuju podaci Mreže za sigurnost avijacije (ASN).

Neadekvatno korištenje ovakvih letjelica dovodi do sigurnosnih rizika, poput ugrožavanja života, zdravlja i imovine ljudi na zemlji, ali i ugrožavanja zračnog saobraćaja, upozoravaju iz regionalnih nadležnih zračnih agencija, zbog čega je nužno da budu zadovoljeni određeni uvjeti.

Sigurnost ljudi na tlu i korisnicika zračnog prostora

Iako prosječni entuzijast za gadgetima i letjelicama misli da je dovoljno imati samo novac potreban za kupovinu drona, ipak postoje pravila koje vlasnici u regiji moraju ispoštovati kako bi mogli koristiti svoje dronove. Bespilotne letjelice svima su dostupne na tržištu, to je grana avijacije koja se najbrže razvija, navode iz Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (CCAA).

“Da bi se tijekom operacija bespilotnim zrakoplovima zajamčila sigurnost ljudi na tlu i drugim korisnicima zračnog prostora, potrebno je utvrditi zahtjeve povezane s plovidbenošću, organizacijama, osobama uključenima u rad bespilotnih zrakoplova i operacijama bespilotnih zrakoplova. Sigurnost se jamči kroz zakonski okvir provedbe operacija sustavima bespilotnih zrakoplova, a u Hrvatskoj to je primjenom europskih uredba”, navode iz ove organizacije.

Svaka operacija sistemom bespilotne letjelice u kojoj se primjenjuje dron mase veće od 250 grama, ili koji prilikom udara u prepreku može razviti kinetičku energiju veću od 80 J, ili koji je opremljen senzorima za prikupljanje ličnih podataka (kamera, mikrofon…) iziskuje od pravne ili fizičke osobe koja obavlja ili namjerava obavljati navedenu aktivnost, registraciju u smislu operatora sistema bespilotnih letjelica, navodi iz CCAA.

Za bespilotne letjelice koji su deklarirani kao igračke nema obaveze registracije operatora sistema bespilotnih letjelica, kao ni obaveze osposobljenosti udaljenog pilota.

Slična pravila važe i u Bosni i Hercegovini, navodi Direkcija za civilnu avijaciju ove zemlje (BHDCA).

Definirani uvjeti te obaveze i odgovornost operatera

Pravo da koristi dron u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, u zavisnosti od kategorije operacija koju izvode, mogu imati osobe s minimalno navršenih 14 godina starosti, ali pod nadzorom punoljetne osobe. Tako osobe koje imaju 14 godina mogu izvoditi isključivo nekomercijalne operacije dronom na maksimalnoj visini do 20 metara iznad terena i čija težina iznosi između 249 grama i jednog kilograma uz nadzor punoljetne osobe.

Osobe koje imaju 16 godina (također uz prisustvo punoljetne osobe) mogu izvoditi isključivo nekomercijalne operacije dronom do 30 metara iznad terena i čija težina pri polijetanju iznosi između jednog i dva kilograma. Za izvođenje svih ostalih operacija (nekomercijalne, komercijalne i radovi iz zraka) ostalim kategorijama drona (definirane Pravilnikom o uvjetima za izvođenje letačkih operacija drononovima prema težini drona) operator mora biti punoljetan.

Navedenim pravilnikom propisano je da vlasnik, odnosno operator drona čija masa prije polijetanja iznosi od 249 grama do 25 kilograma, ima obavezu upisa drona u evidenciju BHDCA.

Propisom koji se može naći na stranici ove agencije definirani su uvjeti, odnosno obaveze i odgovornost kojih se operator mora pridržavati kako prije izvođenja operacija, tako i prilikom izvođenja samih operacija dronom u pogledu maksimalnih visina, horizontalne udaljenosti i zabrana. Što se tiče posebnih odobrenja, BHDCA izdaje posebna odobrenja za izvođenje letačkih operacija dronom  u slučajevima da operator drona namjerava odstupati od bilo kog ograničenja propisanog Pravilnikom, gdje je operator drona odgovoran za sigurno letenje dronom.

Stroga ograničenja u blizini aerodroma

Izvođenje operacija, osim sa navedenim pravilnikom i tehničkom dokumentacijom drona, mora biti usklađeno i s drugim propisima koji se odnose na sigurnost, privatnost, zaštitu podataka, materijalnu odgovornost i zaštitu životne sredine. Također, ukoliko se operacije dronom obavljaju u zoni aerodroma, potrebna je, osim odobrenja BHDCA, i saglasnost nadležne jedinice kontrole zračnog saobraćaja.

U susjednoj Srbiji uvjeti za korisnike dronova su slični kao i u ostatku regije, s tim da su kategorije dronova nešto drugačije, a četiri kategorije bespilotnih letjelica se dijele na osnovu njihove težine (do 0,9 kilograma, od 0,9 do četiri kilograma, od četiri do 25 kilograma i od 25 do 150 kilograma).

Iz Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije navode da Pravilnik o bespilotnim letjelicama nije restriktivne prirode i svi korisnici mogu bilo gdje letjeti, ali uz ispunjenje određenih uvjeta. Ograničenja se, kao i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnose na blizinu aerodroma, gdje bespilotna letjelica može, bez obzira na svoju veličinu i visinu leta, ugroziti letjelice koji slijeću i polijeću, kao i na visinu leta, gdje se za letove više od 100 metara iznad tla mora obavezno tražiti alokacija zračnog prostora kod kontrole letenja, a nakon dobijanja odobrenja za let od Direktorata.

Za određene dijelove zračnog prostora gdje se nalaze značajni infrastrukturni objekti također se mora dobiti odobrenje Direktorata. Rejoni u kojima bespilotni mogu letjeti su po Pravilniku podijeljeni na kategorije, a geografske karakteristike i stepen urbanizacije diktiraju pravila na koji način i ko može letjeti. Sve tri agencije redovno ažuriraju podatke na svojim stranicama, kako piloti – operatori dronova tačno znaju gdje, kada i na koji način koristiti svoje letjelice.

Odakle je stigao dron srušen iznad Kopaonika?

S obzirom na rastuće mogućnosti dronova, sve češće se uz njih veže i pitanje sigurnosti i prikupljanja podataka, prije svega strana u sporu. Tako je, primjera radi, dron srušen iznad Kopaonika navodno stigao iz pravca Kosova.

Iz Hrvatske agencija za civilno zrakoplovstvo, Direkcije za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine i Direktorata civilnog vazduhoplovstva Srbije navode da i strani državljani mogu koristiti bespilotne letjelice u državama pod njihovom nadležnošću, uz uvjete koje moraju zadovoljiti i domaći operateri, odnosno uz adekvatne registracije, osiguranja za potencijalnu štetu koju dron može prouzročiti i sve ostale uvjete koji su definirani pravilnicima ovih agencija i koji se redovno ažuriraju na stranicama ovih tijela.

Izvor: Al Jazeera