Izbori za nacionalna vijeća u Srbiji – pokazatelj (ne)slobode i podjela manjina

Za predstojeće izbore za 19 vijeća nacionalnih manjina, koji će se u Srbiji održati u nedjelju, 13. novembra, potvrđeno je 50 izbornih lista. Ostale nacionalne manjine će svoje predstavnike dobiti kroz izbor elektora.

Zajednički stav predstavnika svih nacionalnih manjina je da je bilo potrebno prolongirati izbore dok se ne objave rezultati popisa i da se umjesto rezultatima popisa iz 2011. godine prema podacima iz novog popisa formiraju vijeća, koja predstavljaju najviša politička i predstavnička tijela nacionalnih manjina. Ovaj problem je posebno izražen kod albanske zajednice koja je u većoj mjeri bojkotovala popis 2011. godine i u bošnjačkoj koja je u manjoj mjeri bojkotovala isti popis.

Odnosi službenog Beograda sa manjinama i njihovim političkim predstavnicima su u uskoj vezi sa bilateralnim odnosima sa matičnim državama pojedinih manjina. To se posebno izraženo kod Albanca, Bošnjaka i Hrvata, dok je saradnja Aleksandra Vučića i Viktora Orban je spuštena i na nivo homogenog političkog organizovanja Mađara u Srbiji koji su najbrojnija manjina.

Pet listi u borbi za Bošnjačko nacionalno vijeće

Za Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) bori se pet lista. Sandžačka demokratska partija (SDP) i stranka pravde i pomirenja (SPP) ima svoje ministre u novoj Vladi Srbije što im predstavlja veliki resurs u nadmetanju za vođenje Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Da li je ovo pokazatelj demokratičnosti među Bošnjacima ili nečeg drugog, odlučit će birači.

SDP je politička opcija koja je prepoznatljiva po svom predsjedniku Rasimu Ljaljiću koja na ranijim izborima za BNV nije samostalno učestvovala.

Šta je razlog da na ovim izborima SDP ima svoju listu pitali smo Huseina Memića, višegodišnjeg direktora Centra za kulturu u Novom Pazaru i ministra turizma i mladih u novoj Vladi Srbije.

„Sandžačka demokratska partija nije do sada nikada samostalno učestvovala na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće, jer smo smatrali da u radu BNV treba da učestvuju isključivo stručnjaci iz oblasti kojima se bavi ova institucija. Mi smo zarad toga podržavali nezavisne liste intelektualaca, a druge političke opcije su direktno delegirale svoje ljude. Dešavalo se tako godinama da imamo nezavisne predstavnike u toj instituciji, a da u praksi nemamo mogućnost direktnog odlučivanja kada je rad ovoga tijela u pitanju. Zahvaljujući tome prošli saziv BNV je svoje djelovanje potpuno politizovao, a zanemario svoju pravu funkciju – rad u oblasti obrazovanja, informisanja, jezika i kulture. Zato smo mi odlučili da formiramo listu ‘SDP – Husein Memić’ i samostalno izađemo na izbore“, objašnjava Memić.

SDP je bio dio svih vlada Srbije nakon pada Miloševića, a karakter takve saradnje je 2015. godine opisao Milorad Dodik riječima: „Lako je vama, vi imate Rasima“ što postavlja pitanje da li je bliskost sa vlastima pozitivno ili negativno u kontekstu rada BNV-a.

„Istina je da je SDP bila u vlasti i dio svih vlada Srbije nakon pada Miloševića. To je pokazatelj naše snage i povjerenja građana Sandžaka i Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji. Da naša politika nije bila dobra mi ne bi svih ovih godina dobijali na svim izborima u općinama u Sandžaku i bili dio vlasti. Ljudi moraju shvatiti da je Bošnjačko nacionalno vijeće institucija koja je osnovana po Zakonu o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina i da je ona i finansirana od strane države. Po nekim neprovjerenim novinarskim informacijama, jer pravih informacija nema, BNV dobija godišnje 2,2 miliona eura za svoj rad. To nije organ koji je suprotstavljen državi i koji je politička organizacija. Ne postoji autonomija ili neautonomija BNV-a, postoji samo djelovanje u okviru nadležnosti i na dobrobit Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji“, ističe Memić.

Njihovi politički konkurenti zamjeraju da djeca kandidata na listi SDP-a nisu uključena na nastavu na bosanskom jeziku što je suštinsko pravo Bošnjaka i uspjeh u dosadašnjem radu BNV-a.

„Nastava na bosanskom jeziku je od samog početka politizovana i to tako što su sve u okviru ove nastave i odvijanja iste preuzeli pripadnici jedne političke opcije. Sa druge strane su ostali svi oni koji nisu bili pripadnici Stranke demokratske akcije (SDA). Tek uključivanjem ljudi iz SDP-a u rad ove institucije stvari su počele da se mijenjaju. Međutim, na prošlim izborima opet saziv BNV-a sve politizuje i dolazi do jednopartijskog djelovanja i rada. Rezultat toga i danas je što mnogi ne žele da učestvuju niti u radu BNV-a, niti u njegovim aktivnostima. Bošnjačko nacionalno vijeće se poistovjećuje sa Strankom demokratske akcije. Kada vam jedno dijete pohađa nastavu na bosanskome jeziku, a drugo ne, treba se zapitati šta je uzrok tome, a ne posljedica. Mi moramo učiniti da budući rad BNV-a bude zasnovan na planskom radu stručnih ljudi i saradnji sa državnim organima Republike Srbije i Bosne i Hercegovine“, poručuje Memić.

Optužbe za politizaciju BNV-a

Fuad Baćićanin je bio donedavno direktor Muzeja Ras u Novom Pazaru i nosilac je liste „Bošnjačko jedinstvo“ iza koje stoji SDA Sandžaka.

Njihovi konkurenti prigovaraju da je SDA Sandžaka prisvojila BNV i da ga oni žele osloboditi, dok iz SDA odgovaraju da je apsurdno pozivati na oslobađanje institucije od onih koji su je osnovali.

„Bošnjačko nacionalno vijeće je najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka osnovano 11. maja 1991. godine, u trenutku raspada SFRJ, a u cilju zaštite bošnjačkog naroda Sandžaka i rješavanja statusa Bošnjaka i Sandžaka. Sve do pada režima Slobodana Miloševića Vijeće je radilo na očuvanju mira u Sandžaku. Nakon ‘demokratskih promjena’ bavili smo se identitarnim pitanjima, ali i pitanjem priznavanja Vijeća od strane države. I u tome smo uspjeli. Na temeljima i principima organizacije Bošnjačkog nacionalnog vijeća usvojeni su zakonski okviri, pa danas u Srbiji postoje 23 nacionalna vijeća. Bošnjaci danas imaju svoj grb, zastavu, himnu, nacionalne blagdane, zaokružen je proces obrazovanja na bosanskom jeziku. Bošnjačko nacionalno vijeće je ostvarilo mnogo, u zaista nekada nemogućim uslovima, ali je ostalo još dosta da se uradi. To mogu uraditi samo oni koji su potpuno samostalni u radu i odlučivanju, bez političkih, vladinih, ili bilo kakvih drugih pritisaka ili ucjena“, smatra Baćićanin.

Ističe i da Bošnjačko nacionalno vijeće mora ostati slobodno i samostalno u radu i odlučivanju.

„Vijećem moraju upravljati Bošnjaci, nikako Vlada Republike Srbije ili neko sa strane. Lista ‘Bošnjačko jedinstvo’ je lista kontinuiteta i postignutih rezultata. Nastavit ćemo da štitimo i unaprjeđujemo prava Bošnjaka u Sandžaku, ukazivat ćemo na sve probleme i neriješena pitanja koja opterećuju Bošnjake, pozvat ćemo Vladu Republike Srbije da hitno riješi nagomilane probleme i da odustane od diskriminiranja Bošnjaka, da poštuje Ustav i zakone koje je Skupština usvojila, ali i da hitno usaglasi nacionalnu strukturu u svim državnim organima, policiji, sudstvu, tužilaštvu, kao i ostalim republičkim institucijama sa javnim ovlaštenjima. Pozvat ćemo sve naše građane da se uključe u rad Vijeća i sve liste da daju svoje najbolje kandidate, koji nisu opterećeni partijskim ili funkcijama u državnim strukturama režima, da radimo zajedno u cilju postizanja boljih rezultata“, ističe Baćićanin.

Obećava i da će nastaviti raditi na postizanju bošnjačkog jedinstva i da se Bošnjacima vrati ranije stečen status naroda, a Sandžak bude jedna od regija u budućoj decentralizovanoj Srbiji.

„Radit ćemo na potpunoj reformi zakonodavstva u oblasti prava i sloboda manjinskih naroda, kao i prenošenja osnivačkih prava ustanova od posebnog značaja za Bošnjake na Bošnjačko nacionalno vijeće, kao što su biblioteke, muzeji, arhivi, mediji, predškolske ustanove i osnovne škole. Insistirat ćemo na ukidanju diskriminirajuće obaveze dodatnog izjašnjavanja bošnjačke djece za obrazovanje na maternjem jeziku. Nastavit ćemo napore da Skupština Republike Srbije konačno usvoji Rezoluciju o genocidu nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, da se rasvijetle i procesuiraju svi ratni i drugi zločini počinjeni nad Bošnjacima u Sandžaku u periodu od 1990. do 2000. godine, da se odgovorni kazne i podigne dostojno spomen obilježja žrtvama državnog terora u Sandžaku. Insistirat ćemo, da se nastavi proces evropskih i NATO integracija Republike Srbije i da se donese Zakona o lustraciji. Ali zaista, samo Bošnjaci koji su slobodni i samostalni u odlučivanju mogu postići ovaj stepen rada“, zaključuje Baćićanin.

Iz dosadašnjeg rukovodstva BNV-a poručuju da su samo Bošnjaci i Albanci uspjeli očuvati samostalnost djelovanja od uticaja službenog Beograda. Postoje najave da se radi i na osnivanju nacionalnog vijeća Goranaca u Novom Pazaru, iako je njihova zajednica najbrojnija u Beogradu. Takva praksa podsjeća na pravljenje nove nacije Bunjevaca, čime je došlo do dijeljenja i slabljenja Hrvata u Vojvodini.

Podjele među Albancima dodatno slabe njihov položaj

Podjele među albanskim strankama iz Doline, kako oni nazivaju tromeđu Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije, odnosno općine Preševo, Bujanovac i Medveđa su rezultirale neulaskom albanskih zastupnika u Skupštinu Srbije na posljednjim izborima.

Prema stavovima dosadašnjeg predsjednika Nacionalnog savjeta Albanaca u Srbiji Ragmija Mustafija takav proces se nastavlja i na izborima za vijeće kroz pritiske i podršku pojedinim listama sklonim Beogradu.

„Očuvanje nacionalne supstance, ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava, kao i unapređenje položaja Albanaca u Preševskoj dolini imperativi su predstavnika albanske zajednice. Suočeni smo sa diskriminacijom Vlade u Beogradu kroz stalno odbijanje integracije, nedovoljni smo zastupljenošću u regionalnim i republičkim institucijama“, kaže Mustafi.

Ovaj popis je prošao uspješno među Albancima, ali prema njegovim rezultatima će se izbori za nacionalna vijeća održati tek za četiri godine. Pitanje je koliko će tada Albanaca i pripadnika drugih manjina manje živjeti u Srbiji.

„Ignorisanje i zanemarivanje političkog problema Preševske doline je neprihvatljivo koliko i odgađanje demokratizacije Srbije kroz suočavanje sa prošlošću. Albanci traže da budu ravnopravni i slobodni, a za što je prepreka nedostatak pravednog sistema,“ poručuje Mustafi.

Beogradu posebno smeta podrška koju daje Kosovo i njihov premijer pojedinim albanskim strankama.

Institucije Hrvata u Srbiji u najvećem dijelu se finansiraju iz Hrvatske

Od 88 pristiglih elektorskih prijava, 87 je sa liste „HRvati i dalje ZAjedno“ čiji je nositelj, kao i liste koja je odnijela pobjedu u aktualnom sazivu, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).

„Veći broj elektora na aktualnoj listi u odnosu na prethodne izbore potvrda je zajedničkim naporima koje Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) poduzima u suradnji sa svim bitnim hrvatskim institucijama i udrugama. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje mladih i zastupljenost svih područja na kojima žive Hrvati“, kaže Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a.

U proteklom, četvrtom sazivu učinjeni su brojni koraci na područjima obrazovanja i kulture, a najvidljiviji kapitalni projekti su izgradnja Hrvatske kuće u Subotici, budućeg sjedišta ključnih institucija, osiguravanje i obnova objekata za rad hrvatskih udruga u Monoštoru, Vajskoj, rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu i prostora u Beogradu.

„Za dva posljednja navedena mjesta zaslužna je najvećim dijelom Republika Srbija što cijenimo kao pozitivne pomake. Međutim, rad Vijeća još uvijek se u najvećoj mjeri oslanja na financijsku podršku matične države Hrvatske. Proračunska sredstva koja Srbija izdvaja su nedovoljna za bilo kakvu snažniju realizaciju programa. Tu su i drugi izazovi pitanje osnivanja Hrvatskog školskog centra, govor mržnje i slaba pozitivna vidljivost u medijskom prostoru, pitanje državnog intervencionizma u tzv. bunjevačkom pitanju“, dodaje Vojnić.

Razlaz zbog ministarske fotelje

Imenovanje predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova, sa kojim Vijeće ima plodonosnu saradnju, državnim ministrom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u HNV-u vide „kao pozitivno priznanje zajedničkim nastojanjima u realizaciji brojnih projekata hrvatske zajednice te priliku za relaksaciju odnosa susjednih država što će, nadamo se, pridonijeti većoj sigurnosti pripadnika naše zajednice, našoj pozitivnoj vidljivosti te rješavanju otvorenih izazova i pitanja“.

Sa druge strane, dosadašnji Žigmanovljev kolega u Koaliciji Vojvođani Aleksandar Olenik, koji dolazi iz rusinske zajednice, smatra da ona više ne postoji.

„Prihvatanjem ministarskog mjesta, Tomislav Žigmanov napustio je i koaliciju i ona više ne postoji“, izjavio je Olenik nakon imenovanja Žigmanova za ministra u novoj Vladi.

Smatra da će i nova vlada „nastaviti sa štetnom politikom Tadića sjedenja na dvije stolice i četiri stuba“ što je, po njegovom mišljenju „udaljavanje Srbije od EU“.

Izbori za Mađarsko nacionalno vijeće izgubili su demokratska obilježja jer se na izbore prijavila samo jedna lista, „Mađarska sloga“ iza koje stoji Savez vojvođanskih Mađara, sestrinska stranka vladajućeg Orbanovog Fidesza koji ima izuzetno dobru saradnju sa Vučićevom Srpskom naprednom strankom od 2014. godine.