Ubistvo izbjeglice naglašava borbu Sirijaca u Turskoj

Dok se pogoršava turska ekonomska kriza, netrpeljivost prema izbjeglicama nastavlja rasti, a napetost prelazi u nasilje, posebno u prepunim radničkim okruzima u Istanbulu.

U ovim predjelima, kao što je Bagcilar na evropskoj strani Istanbula, živi veliki broj izbjeglica.

U Bagcilaru, drugom najvećem okrugu u gradu, živi 750.000 ljudi, i poznat je kao opasan kraj.

Smrt 22-godišnjeg Sirijca, koji je ustrijeljen i ubijen ispred svoje kuće, skrenula je pažnju na opasnosti s kojima se nosi velika sirijska zajednica (zvanično ih je 2020. bilo 79.000, ali vjerovatno ih je mnogo više).

Neki Turci su psovali Sherifu Khaledu al-Ahmadu i njegovim cimerima Sirijcima, nagovarajući ih da izađu na ulicu. Kada je Al-Ahmad izašao da se suoči s njima, ustrijeljen je i ubijen.

Tenzije i prije dolaska sirijskih izbjeglica

Pucnjevi nisu neuobičajeni u Bagcilaru.

Tokom nedavne novinarske posjete tom kraju, najmanje šest pucnjeva ispaljeno je u zrak iz vozila koje je brzo prošlo ulicom. Deseci ljudi brzo su se okupili na tom mjestu, neki Turci su odmah okrivili Sirijce.

Jedan očevidac je nagađao da su pucnjevi pokušaj da se zaprijeti vlasniku brijačnice u toj ulici.

Mještani kažu da su tenzije između različitih grupa postojale u siromašnim krajevima kao što je Bagcilar, mnogo prije nego što su došle sirijske izbjeglice.

„U područjima kao što je Bagcilar, gdje je simbol moći gruba sila, to sada direktno utječe na izbjeglice iz Sirije“, Al Jazeeri je kazao Gokay, dugogodišnji stanovnik Bagcilara.

„U prošlosti je slična situacija bila između Turaka i Kurda, onih iz ove i one srednje škole, ili onih iz bogate i siromašne četvrti“, kazao je Gokay o nekima od rivalskih frakcija o kojima je riječ.

Ubistvo u Bagcilaru samo je jedan u niza napada na izbjeglice u gradovima širom Turske u toku prošle godine. U Turskoj živi gotovo 3,7 miliona izbjeglica.

„Ekonomska kriza se produbljuje, ljudi su sve siromašniji svakim danom, nezaposlenost mladih je u porastu. Traže se krivci i ne iznenađuje da su izbjeglice i migranti lake mete. Turska je primila ogroman broj izbjeglica i migranata u proteklim godinama i prisutan je osjećaj da Vlada dopušta da se to desi“, Al Jazeeri je kazao Karabekir Akkoyunlu, predavač politike Bliskog istoka na Fakultetu orijentalnih i afričkih studija (SOAS), na Univerzitetu u Londonu.

„Društvene mreže dovode uzavreli bijes do tačke ključanja, zahvaljujući ogromnoj količini lažnih ili netačnih vijesti, i popularnih profila koje ih šire“, dodao je Akkoyunlu.

Nepotvrđeni dokazi ukazuju na to da objave na društvenim mrežama često preuveličavaju broj izbjeglica u Turskoj i pomoć koju dobijaju od Vlade.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan ranije je izjavio da tursku politiku prema sirijskim izbjeglicama pokreće želja da ih se zaštiti.

„Do kraja ćemo štititi ovu braću koja su pobjegla od rata i pronašla utočište u našoj državi“, izjavio je Erdogan. „Nikada ih nećemo protjerati iz ove zemlje […] Nastavit ćemo im ukazivati dobrodošlicu. Nećemo ih baciti u šake ubicama.“

Plaše se govoriti arapski

Dok šetate ulicama Bagcilara, čut ćete zvuk pegli na paru i šivaćih mašina koje se ore iz nebrojenih tekstilnih radionica u podrumima ovog okruga, gdje značajan postotak stanovnika radi po cijele dane za sitne novce.

Zbog rastućih troškova života, hiljade Sirijaca spremne su raditi za manje od skromne minimalne mjesečne plate od 5.500 turskih lira (297 dolara) u napornim i nesigurnim uslovima.

Turski državljani kažu da ne mogu naći posao zbog viška jeftine, neformalne radne snage.

Ali, izbjeglica koja živi u Turskoj duže od decenije, kaže da su se situacija pogoršala u proteklih nekoliko mjeseci: „Kada me neko zovne na arapskom, osvrnem se jer se brinem da će me ljudi čuti kako govorim arapski“.

Ali, aktivista u ime LGBTQ izbjeglica u Istanbulu, tražio je da ne koristimo njegovo pravo ime.

Dodao je da je njegov rođak, iako ima validnu tursku boravišnu dozvolu, u više navrata zaustavljan, i čak tvrdi da ga je pritvarala policija zbog  izgleda.

Ali se plaši napustiti svoje naselje i rizikovati probleme s policijom, jer bi trebao živjeti u drugoj pokrajini.

Turska vlada je uvela sankcije Sirijcima koji žive u Turskoj, između ostalog i u vezi mjesta prebivališta i kretanja.

Pojedini opozicioni političari su više puta pokušavali iskoristiti rastući antiizbjeglički sentiment u Turskoj.

Anketa koju je ranije ove godine proveo Institut Metropoll, otkrila da je 82 posto turskih ispitanika želi da se izbjeglice iz Sirije vrate odakle su došle.

Politička platforma zasnovana na istjerivanju izbjeglica

Najistaknutija ličnost koja predvodi naboj protiv izbjeglica je Umit Ozdag, osnivač ultradesničarske Stranke pobjede, koje je ostvarila značajan uspjeh za godinu dana sa platformom koja je u potpunosti zasnovana na istjerivanju izbjeglica.

Na Ozdagovom profilu na Twitteru stoji natpis: „U vladi Stranke pobjede, sve će se izbjeglice vratiti.“

Ovaj političar često na Twitteru objavljuje uzbunjivački sadržaj za svojih 1,8 miliona pratitelja, kao što su videa koja prikazuju navodna krivična djela koja su počinili Sirijci, i pozive na reakcije.

„Bez nasilnog pogroma pod pokroviteljstvom države, jednostavno nije moguće vratiti milione izbjeglica i imigranata u njihove domovine. Ozdag prodaje opasnu bajku simpatizerima, svjestan da neće morati ispuniti obećanje jer nema šanse da bude izabran. On je oportunista koji se igra s vatrom u državi sa historijom etničkog nasilja i provokacija koje predvodi država, pred iznimno napet izborni period“, kazao je Akkoyunlu, predavač na SOAS-u.

Erdogan je u više navrata izjavio da Turska neće slati sirijske izbjeglice nazad, već je objavio da turska Vlada planira gradnju više od 200.000 domova za Sirijce koji se dobrovoljno vrate.

„Podržavamo aktuelnu migracionu strategiju s projektima koji podstiču na dobrovoljne povratke“, kazao je Erdogan kada je najavljen ovaj projekat u maju.

Čini se nevjerovatnim da će Vlada vladajuće Stranke pravde i razvoja biti u stanju početi svoj program preseljenja prije predsjedničkih i općih izbora u junu 2023, a očekuje se da će njena izbjeglička politika imati utjecaj na izbore, s obzirom na trenutnu klimu.

Što se Bagcilara tiče, svi stanovnici, Turci i Sirijci, se nadaju da će ovaj kraj postati sigurniji.

Ovaj okrug je prošao kroz niz preobrazbi proteklih godina, od izgradnje modernih stambenih blokova do preuređenja glavnog trga i povećanja broja stanica podzemne željeznice. Ali siromaštvo, socijalni problemi i kriminal ostaju.

„Još je lošije bilo ranije, ali navike i stavovi nove generacije ovo su donekle promijenili“, kazao je Gokay. „Otvoreni su fini kafići, stambene zgrade, škole i društveni prostori, ali tenzije u unutrašnjim kvartovima još su visoke, nesuglasice oko najsitnijih stvari mogu eskalirati i pretvoriti se u svađe ili u nešto još gore.“