Postoje li u Hrvatskoj paravojne grupe spremne nasilno rušiti vlast

Važno je da shvatimo da u našem društvu postoje ljudi koji su spremni pomoću sile rušiti demokratsku vlast, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.  

Nedavni protest ispred HDZ-a je prošao više-manje mirno, ali uz nekoliko incidenata tako da je bilo i uhapšenih (Pixsell)

Posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatsku svako malo potresaju nove afere i skandali što je rezultiralo i prosvjedom građana ispred središnjice vladajućeg HDZ-a u Zagrebu. Taj prosvjed je prošao više-manje mirno, ali uz nekoliko incidenata tako da je bilo i uhićenih, dok je kod jednoga mladića pronađen „Molotovljev koktel“. Ubrzo poslije toga uslijedile su riječi predsjednika hrvatske Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića koje su protresle cijelu državu kada je rekao da u Hrvatskoj postoje paramilitarne skupine koje rade na rušenju vlasti.

„Važno je da shvatimo da u našem društvu postoje ljudi koji su spremni pomoću sile rušiti demokratsku vlast. Neka mlada osoba to ne može sama. Tu se radi o radikalizaciji i kontinuiranom zasipanju mladih, nezrelih i problematičnih informacijama. O ovom se problemu moraju očitovati i policija i sigurnosno-obavještajni segment. Mržnja mora imati neke granice”, rekao je Plenković.

Dodaje kako u Hrvatskoj postoje ljudi koji su organizirani, naoružavaju se i na silu žele promijeniti vlast. Prema riječima premijera, Hrvatska je demokratska zemlja i ljudi su svjesni toga kao i toga da u državi institucije funkcioniraju.

I predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković govorio je na tu temu podsjećajući i na napad na Markovom trgu 2020. godine kada je teško ranjen policajac koji je osiguravao zgradu Vlade, te na slučaj 17-godišnjaka koji je na nedavnom prosvjedu ispred središnjice HDZ-a uhvaćen s Molotovljevim koktelima i drugim oružjem.

Da u Hrvatskoj postoje paramilitarne skupine smatra i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji tvrdi kako ta skupina ljudi želi rušiti vlast.

“To bih nazvao fenomenom koji nije isključivo nacionalni i koji ima jednu širu dimenziju. Postoji sve veći broj skupina koje na različite načine radikaliziraju prije svega mlade ljude, a postoje i izmjene u obrascu rada terorističkih skupina. U posljednjih nekoliko godina nema terorističke skupine koja je preuzela odgovornost za neki teroristički akt u Europi, ali ima dosta radikaliziranih pojedinaca koji su u kontaktu, bilo izravno ili preko društvenih mreža i posebnih platformi, a koje prihvaćaju određenu ideologiju i nasilje kao oblik rješavanja problema”, rekao je Božinović.

Koordinirano djelovanje

Dodao je i kako se s time nose hrvatska policija kao i druge policije te da na tragu toga službe u Europi koordiniraju svoje aktivnosti u sklopu priprema ili radikalizacije koja može dovesti do akcija. Pojasnio je kako postoje različite vrste ekstremizama i terorizama, odnosno njihovih motiva i da oni mogu biti religijski, civilizacijski, anarhistički. Prema njegovim riječima, posljednjih godina je evidentirana migracija QAnon ideologije iz SAD-a na područje Europe koja okuplja platforme, koje nisu ove koje koristimo svakodnevno, pa je tu EU čak donijela određena pravila i direktive o uklanjanju terorističkog sadržaja.

“U svemu tome žrtve su, osim građana, i pojedinci koji potpadaju pod utjecaj tih skupina i osobe koje najčešće imaju određene socijalne ili druge probleme. Na njih se može utjecati i možda im se učini da je to način kako riješiti svoje probleme ili riješiti probleme svijeta. Nitko neće reći egzaktnu brojku ali takvih skupina nema u tolikoj mjeri da se s njima ne možemo nositi”, rekao je Božinović.

Vezano za ovu temo interesantno je i mišljenje Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) koja je i zadužena za ovakva pitanja koji upućuju na prošlogodišnje svoje izvješće u kojem su se dotakli i teme ekstremizma u Hrvatskoj.

“Ekstremizam u Hrvatskoj nema veliki broj sljedbenika, ali jača u vrijeme pandemije COVID-19 koja je postala izvor teorija zavjere i radikalizacije. Pritom najveći rizik za radikalizaciju predstavljaju psihički nestabilne osobe koje se, opsjednute ekstremističkim stavovima, mogu odlučiti i na teroristički čin”, stoji u tome izvješću SOA-e.

Skretanje fokusa sa afera

Riječi predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o paramilitarnim skupinama koje su spremne rušiti vlast poklopile su se s aferom o nezakonitoj prodaji plina preko INA-e u što su bili umiješani i neki od čelnika ove hrvatske strateške kompanije. Upravo radi toga oporba u ovim riječima Plenkovića vidi i pokušaj da se pažnja javnosti skrene s afere INA što je počelo činiti veliku štetu i Vladi ali i vladajućem HDZ-u kojemu je počeo padati ranking kod birača.

“Za prekriti aferu tešku milijarde zaista je potrebna velika dimna bomba. Premijer poseže za radikalizacijom svaki puta kada postoji radikalno jasna, radikalno nedvojbena i radikalno velika politička odgovornost HDZ-a za još jednu pljačku državnog vlasništva”, rekla je saborska zastupnica iz stranke Možemo! Sandra Benčić.

Komentirajući tvrdnje premijera i najviših dužnosnika HDZ-a, hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako ne vidi paramilitarne skupine u Hrvatskoj ali da ih on, kao običan građanin, i ne treba vidjeti te da je posao SOA-e i drugih agencija da znaju postoje li one, tko su njihovi članovi kao i koji su im planovi. Prema njegovim riječima, ako one i postoje upravo bi sigurnosne službe trebale donijeti odluku, u zavisnosti od njihove sigurnosne procjene, hoće li ih odmah uhititi ili ih pak držati pod kontrolom.

„Ovo što je rekao Plenković svakako nije ispravno. Možda to i jeste skretanje s afere INA-a i drugih afera u kojima su članovi HDZ-a osumnjičeni. Meni se čini kako je Plenković iskreno uplašen i da se boji da desne stranke krenu u nekakvu oružanu aktivnost, odnosno da se organiziraju u desno političko krilo neke desno orijentirane političke stranke“, kazao je Puhovski.

Marginalne skupine

Govoreći o pokušajima stvaranja nekakvih paramilitarnih skupina Puhovski je podsjetio na postrojavanje Slavonske sokolske straže u okviru HDSSB-a Branimira Glavaša. Radilo se o mladim osobama odjevenim u crne uniforme koje su bile i službeno postrojene. Tu je, po riječima Puhovskog, i skupina ljudi okupljenih oko Dražena Keleminca i Marka Skeje.

„Oni su nekakvi pokušaji stvaranja paramilitarnih skupina. Imaju uniforme, postrojili su se, ali nitko ne reagira na to. Vjerujem da ih SOA i policija drže pod nadzorom“, rekao je Puhovski.

Na ovu temu razgovarali smo i sa političkim analitičarem Davorom Gjenerom koji kaže kako, osim informacija koje su već objavljene u medijima, nema drugih informacija o djelovanju paramilitarnih skupina u Hrvatskoj. Ipak, upozorio je da postoje skupine ljudi koje komuniciraju preko društvenih mreža i zastupaju neka radikalna politička rješenja kao i da u isto vrijeme postoje i političke stranke u Hrvatskoj koje ne spadaju u nekakav zadani ustavni luk.

„Na sreću sve su to skupine ljudi kao i same stranke koje su u dubokoj margini“, rekao je Gjenero.

Dodaje i kako Hrvatska, kao država, ulazi u razdoblje tijekom kojega će se suočavati s niskom političkom kulturom, nefunkcionalnim stranačkim sustavom gdje nema ozbiljnog političkog obrazovanja pri čemu se, kako je rekao, svašta može početi događati. Gjenero ne smatra kako se radi o pokušaju skretanja fokusa sa afere INA, podsjećajući kako je i ranije Plenković upozoravao na ovu pojavu.

“Za sada nema nečega što bi predstavljalo relevantnu prijetnju ali ako se ne počne raditi na socijalizaciji, na razvoju demokratske političke kulture, i ne dođe do ekonomske konsolidacije te represivnim mjerama počne sprečavati bilo kakvo formiranje partijskih ili para partijskih skupina koje imaju i drugačije ambicije situacija može postati kritična. Ne smije se pri tome po strani ostaviti niti interes paraobavještajnog podzemlja. Sve se to događa jer političke stranke ne rade svoj posao, a tu su i problem sa školskim sustavom”, zaključio je Gjenero.

Izvor: Al Jazeera