Rad nedjeljom je više političko nego ekonomsko pitanje

Godinama unazad svako malo u Hrvatskoj se pokrene priča o zabrani rada nedjeljom koja su do sada uvijek završavala nekim obećanjima i raznim stranačkim i drugim prepucavanjima. Rezultat svega je da najveći dio prodavaonica i trgovačkih centara, što i jeste glavni predmet rasprave, i dalje normalno radi nedjeljom.

Ovih dana se iz vrha vlasti ponovno mogu čuti najave o zabrani rada nedjeljom kao i donošenja zakonskih promjena. Prema tom prijedlogu, većina trgovina bi nedjeljom trebala biti zatvorena, ali bi zbog sezonskih razloga bilo dopušteno 16 radnih nedjelja i to po izboru poslodavca.

„Cilj zakona je da se nađe dobar balans između rada i obiteljskog života. Napravit ćemo određene iznimke, a broj nedjelja koji bi bio radan je 16 od 52, uz nekoliko iznimki za službe koje uobičajeno rade nedjeljom. Svi koji rade nedjeljom biti će adekvatno plaćeni, a oni koji ne žele pak raditi nedjeljom ne smiju dobiti otkaz“, rekao je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković govoreći na ovu temu.

U predloženim zakonskim izmjenama govori se o ukupnom broju radnih sati, radnom vremenu, ali i navode neke iznimke, pa bi tako nedjeljom mogli raditi kiosci koji prodaju tisak, kao i pekare. Isto tako nedjeljom bi mogle raditi i prodavaonice u sklopu prometnih cjelina (kolodvori, zračne i trajektne luke), benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te zaštićenih područja prirode. Predloženo ograničenje ne zahvaća ni trgovce na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, onu putem automata i prodaju na daljinu.

Pozivaju se na anketu iz 2019. godine

Iz Vlade su iznijeli i rezultate analize javnog mijenja agencije Hendal iz 2019. godine po kojoj 80 posto ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Isto istraživanje pokazalo je i da za 61,1 posto radnika u trgovini prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a za 40,2 posto radnika prekovremeni rad nije bio ni evidentiran ni plaćen. Agencija Ipsos je u svome istraživanju, provedenom u prosincu 2020. godine, došla do podataka da relativno mali broj potrošača zapravo obavlja kupnju nedjeljom. Ovo istraživanje pokazalo je da 57 posto građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima.

U međuvremenu se oglasio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, rekavši da se izmjenama Zakona o trgovini pokušava uspostaviti balans između privatnog i poslovnog života.

„Nedjelja treba biti slobodan dan, posebno za one koji rade u trgovinama“, smatra Filipović. Podsjetio je i kako u pola članica EU-a trgovine ne rade nedjeljom.

„Stavili smo prijedlog zakona u javno savjetovanje, uzet ćemo u obzir sve prijedloge i vjerujem da će ovaj puta zakon biti uspješno usvojen u Saboru i da ćemo doći do toga da se regulira rad nedjeljom na način da se 16 nedjelja u godini može raditi, a da ostale nedjelje ljudi mogu provesti sa obitelji“, istaknuo je Filipović.

O još jednoj najavi zabrane rada nedjeljom govorio je i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Marko Budimir, inače predstavnik malih trgovaca, napominjući kako su slične inicijative već dva puta pale na Ustavnom sudu.

„Ustavni sud srušio je 2009. godine Vladin prijedlog zakona uz obrazloženje da je predloženo rješenje imalo previše iznimaka koje su trgovce međusobno dovodile u neravnopravan položaj. Ako postoji puno pozitivne diskriminacije, onda zakon gubi svoj smisao. Zato je i pao na Ustavnom sudu. Može se pretpostaviti da će biti isto ako se donese u ovakvom obliku i da će biti ustavnih tužbi. Opredijelili smo se za tržišnu ekonomiju. Tržište je jedino koje može odrediti tko može raditi, a tko ne“, rekao je Budimir.

Primjer iz jedne slavonske općine

I dok Vlada i dalje govori o zakonskim promjenama, izuzecima i slično u Općini Ivankovo, nedaleko od Vinkovaca, već više od četiri godine niti jedna trgovina, pekara, mesara i sličan trgovački objekt ne rade nedjeljom. Rezultat je to uredbe načelnika Općine Ivankovo Marka Miličevića koja je došla poslije njegove analize rezultate poslovanja i potom razgovora s vlasnicima trgovina, pekara, mesnica… Sve to rezultiralo je donošenjem uredbe od 1. rujna 2018. godine o neradu nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima prema kojoj od tada nedjeljom na području te općine rade samo ugostiteljski objekti.

„Poslije više od četiri godine, koliko je uredba na snazi, zadovoljni su svi: i vlasnici objekata, i mještani, ali i mi u općini. Uvođenjem uredbe dobio sam na desetine poziva i poruka od strane zaposlenih koji su mi zahvaljivali na toj odluci“, rekao je Miličević.

Kaže i kako je tijekom uvida u poslovanje uvidio kako su zapravo troškovi prodavaonica nedjeljom, kao što su struja, grijanje, zaposleni i slično, puno veći od prometa koji se ostvarivao toga dana. Naime, događalo im se da nedjeljom u prodavaonicu tijekom cijeloga dana uđu dvije-tri osobe, pa je tako jedini razlog njihovog rada bio to što rade drugi. Uredbom je to riješeno tako da se više od četiri godine nedjeljom ne radi, a te uredbe se pridržavaju i svi drugi koji dolaze poslovati u Ivankovo.

„U Općini Ivankovo s time više nemamo nikakvih problema. Svi su se navikli i svi znaju da se u Općini Ivankovo ne radi nedjeljom. Ne znam zašto i okolne općine i gradovi ne donosu istu uredbu. Mislim da je zapravo ključ problema u lokalnoj samoupravi jer netko to treba iskoordinirati i onda se sve riješi brzo. Ne vidim i zašto je problem tako nešto primijeniti i u cijeloj državi i ne znam zašto država nema hrabrosti za tako nešto što bi svi građani, ili velika većina, pozdravila. Hrvati su čudan narod. Govorimo kako smo veliki katolici, a u isto vrijeme radimo za Uskrs i Božić“, rekao je Miličević.

Napominje i kako su sada obitelji nedjeljom zajedno, mogu se odmoriti, negdje otputovati ili otići, družiti se s prijateljima… Smatra i kako bi jedna takva odluka doprinijela i boljoj demografskoj slici Hrvatske.

Evropski primjeri

Govoreći na ovu temu profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Damir Novotny kaže kako je zabrana rada nedjeljom zapravo više političko nego ekonomsko pitanje u Hrvatskoj. Napominje i kako je najveći zagovaratelj ove inicijative Katolička crkva. Prema njegovim riječima, kada se govori o zabrani rada nedjeljom u Hrvatskoj to se, na žalost, najvećim dijelom odnosi na trgovine, ali ne i neke druge djelatnosti koje također rade nedjeljom. Podsjeća i na niz država Europe koje su ovo pitanje uspješno riješile na različite načine tako da više nitko i ne postavlja pitanja (ne)rada nedjeljom. Tako u nekim europskim državama postoje zakoni koji to uređuju s više izuzetaka što reguliraju lokalne vlasti. Neke države su taj problem riješile i na način da su benzinske crpke opskrbljene kao mali mini marketi u kojima je moguće kupiti gotovo sve. Uz to, u sve više država Europe pojavljuju se i automatizirane prodavaonice u kojima nema zaposlenih.

„Načelno sam protiv velike intervencije države u tržište rada. Smatram da bi i u Hrvatskoj lokalna samouprava bila ta koja bi određivala tko i koliko može raditi nedjeljom. Mora se voditi računa o tome da je Hrvatska izrazito turistička zemlja tako da se mora voditi računa o potrebama gradova i općina na Jadranskom moru tijekom sezone u odnosu na neka druga područja Hrvatske“, rekao je Novotny.

Podsjetio je i na istraživanje koje je provodio ekonomist Vuk Vuković prema čijim procjenama bi radi zabrane rada nedjeljom bilo izgubljeno oko 7.000 radnih mjesta. Rađene su i analize bi li se promet od nedjelje, ako bi došlo do zabrane rada, raspodijelio na druge dane, ali se ispostavilo da ne bi. Isto tako treba voditi i računa da je u Hrvatskoj trgovački lobi prilično jak te da bi zabrana rada nedjeljom dovela i do zatvaranja brojnih shopping centara toga dana. Dodatni problem u Hrvatskoj je plaćanje rada nedjeljom koje je vrlo često na razini svakoga drugoga radnoga dana.

Veće plaće

„Godinama radim u trgovini i rad barem dvije nedjelje u mjesecu mi je postao gotovo normalan. Činjenica je da toga dana imamo prometa, ali i da je on osjetno manji nego radnim danima. Najviše me smeta što mi je radna nedjelja gotovo isto plaćena kao i bilo koji drugi radni dan. To nije normalno. Da je radna nedjelja plaćena 100 posto više vjerujem da nitko od zaposlenih ne bi pravio problem što se radi nedjeljom jer bi uvijek bilo onih koji žele zaraditi više“, kaže jedna od trgovkinja iz Vukovara.

Kako god, najnovije najave o mogućoj zabrani rada nedjeljom potakle su neke, uz one rijetke koji već ne rade nedjeljom, da toga dana neće raditi. Iz trgovačkog lanca Pevex su najavili kako od 1. studenoga 2022. godine 11 njihovih prodajnih centara neće raditi nedjeljom te da je to rezultat zajedničke odluke zaposlenika i Uprave čime kompanija nastoji s jedne strane imati zadovoljne zaposlenike, a s druge pratiti tržišna kretanja.

„Kontinuirano radimo na zadovoljstvu naših djelatnika i osim što im povećavamo materijalna prava važno nam je njihovo zadovoljstvo i mišljenje. Tako smo i ovu odluku donijeli zajednički jer želimo imati zadovoljne kupce, ali i motivirane djelatnike“, rekao je Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevexa.