Mediacentar: Poziv vlastima da istraži govor mržnje i huškanje protiv novinara

Do aprila ove godine, Jasmin Mulahusić je pisao uvrede i raspirivao govor mržnje na svom blogu protiv 28 novinarki i novinara, piše Mediacentar, a onda je sve to nastavio na ličnom profilu.

Zbog objava Jasmina Mulahusića na društvenim mrežama reagirali su Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, te Udruženje/Udruga BH novinari (Mediacentar)

Na svom privatnom Facebook profilu Jasmin Mulahusić, državljanin Bosne i Hercegovine i Luksemburga, već duže vrijeme u svojim objavama targetira i vrijeđa desetine bosanskohercegovačkih novinarki i novinara te redakcija, huškajući svoje pratitelje na njih, a da za to ne snosi odgovornost, piše u analizi Mediacentar Online.

Samo u posljednjih mjesec dana na meti su mu zaposlenici Al Jazeere Balkans, Televizije N1, Face TV-a, Radija Slobodna Evropa te freelance novinari, čije se izvještavanje Mulahusiću ne sviđa, jer ili kritički govore o Stranci demokratske akcije (SDA) ili izvještavaju o političkim strankama opozicije. Do aprila ove godine, Mulahusić je pisao uvrede i raspirivao govor mržnje na svom blogu protiv 28 novinarki i novinara, piše Mediacentar, a onda je sve to nastavio na ličnom profilu, gdje je moguće pronaći objave u kojima vrijeđa i proziva desetine novinar/ki i redakcija, javnih ličnosti, a nakon izbora i predstavnike opozicije u bh. entitetu Federacija BiH.

Detaljno su i navedene neke od objava Mulahusića u kojima targetira medijske radnike u Bosni i Hercegovini.

Protiv Mulahusića Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine duže od godinu vodi istragu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Svojedobno je, po naredbi Tužiteljstva, bio i uhapšen prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu, ali mu Sud Bosne i Hercegovine nije odredio pritvor. Prema odluci Suda, „sloboda govora i nešto oštrije mišljenje o pojedincima nisu dovoljna osnova za određivanje pritvora“.

Osude Misije OSCE-a i BH Novinara

Posljednji koji su se našli na meti su voditeljica Al Jazeere Dalija Hasanbegović-Konaković i novinar Slađan Tomić, koje često proziva i na ličnoj osnovi, ali im u negativnom kontekstu spominje i porodicu, zbog čega su reagirali, osudili takvo ponašanje i pozvali na akciju i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, i Udruženje/Udruga BH novinari.

„Ovakve objave generišu druge neprijateljske komentare i potiču rizik da nasilje izađe izvan online okvira. Pozivamo vlasti da u najskorije vrijeme istraže slučaj i obezbijede sigurnost novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini“, navela je Misija OSCE-a.

„Huškačka retorika i širenje mržnje prema Daliji Hasanbegović-Konaković i članovima njene porodice je krivično djelo, ali i nedopustivo uplitanje u njen lični i porodični život, uključujući i članove njene porodice, koji nisu javne osobe i čija privatnost je zaštićena članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama“, naglasili su BH novinari.

Zbog toga je to udruženje pozvalo Tužiteljstvo BiH da „hitno reaguje na širenje vjerske i nacionalne mržnje Jasmina Mulahusića i njegovih pratilaca na društvenoj mreži Facebook prema novinarima/kama u Bosni i Hercegovini“.

Ponuđena i besplatna pravna pomoć

Osim prijava nadležnim policijskim i pravosudnim institucijama po službenoj dužnosti, i nekoliko novinara je samo prijavilo Mulahusića te se obratilo OSCE-u i stranim ambasadama.

„Svi podnesci koje od građana, udruga ili NVO zaprimi Tužiteljstvo BiH, ukoliko se radi o materiji iz nadležnosti Tužiteljstva BiH, šalju se u dalju proceduru“, potvrdili su tužitelji.

Prozvanim novinarkama i novinarima besplatnu pravnu pomoć ponudili su i iz Udruženja „Vaša prava“. Njihov nekadašnji pravni savjetnik, Peđa Đurasović objašnjava kako u skladu sa zakonodavstvom novinari na raspolaganju imaju nekoliko pravnih mehanizama koje mogu koristiti kako bi se zaštitili od napada koji u sebi sadrže govor mržnje, odnosno govor koji očito poziva ili potiče na nasilje ili diskriminaciju.

Osim kaznenih zakona, koji su na snazi na razini države, entiteta i Brčko distrikta, imaju mogućnost pokrenuti i građanski postupak u skladu sa zakonima o zaštiti od klevete, kao i zahtjev za naknadu štete u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije ako su izloženi uznemiravanju, odnosno povrijeđeno im je dostojanstvo i stvoreno zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće i uvredljivo okruženje.

Može li Facebook pomoći?

Na kraju, moguće je obratiti se i Facebooku, jer bi ta društvena mreža, u skladu sa pravilima korišćenja, trebala štititi privatnost korisnika jer je, između ostalog, zabranjen sadržaj kojim se prijeti osobama i ima cilj da zastraši, isključi ili ućutka druge.

Pojedinci koji su ugroženi mogu po pravilima Facebooka, ističe Nevena Krivokapić iz Share fondacije, organizacije koja teži da unaprijedi ljudska prava i slobode u online sferi, mogu prijavljivati neprimjerene sadržaje, ali da mogu koristiti i pravna sredstva u okviru nacionalnog pravnog sistema da zatraže pravnu zaštitu. Međutim, tu nastaju problemi jer Meta, kao vlasnica Facebooka, teško da se „želi baviti uređivanjem sadržaja na području Balkana, imajući u vidu da do sada to nije činila u značajnoj mjeri“.

Facebook na prijave reagira samo pod velikim pritiscima, dodaje Krivokapić, a kada je riječ o novinarima, jedan od načina za ostvarenje neke vrste institucionalizirane zaštite pred Facebookom i drugim velikim platformama jeste regionalno povezivanje novinarskih udruženja, organizacija civilnog društva i drugih aktera koji djeluju u javnom interesu.

Mediacentar na kraju podsjeća da je u istraživanju „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara BiH“, koje provodi Udruženje BH novinari u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja Zapadnog Balkana Safe Journalists i uz podršku Evropske unije, povećan broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarkama i novinarima. Linija za pomoć novinarima prošle godine je zabilježila 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera i agencije