Beširović: Visoki predstavnik je i tumač Ustava, ali ne može djelovati protivustavno

Ustavni sud je već prije u praksi bio iznad Visokog predstavnika i može poništiti njegove odluke, podsjeća Berina Beširović, viša asistentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Schmidtove intervencije mogu biti poništene zbog toga što sadrže odredbe koje je Ustavni sud BiH već jednom proglasio neustavnim, ukazuje sagovornica (Anadolija)

Berina Beširović je viša asistentica na Odsjeku za politologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i autorica knjige Uloga institucije Visokog predstavnika u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995-2006).

Berina Beširović je autorica knjige ‘Uloga institucije Visokog predstavnika u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995-2006)’

Sa njom razgovaramo o pozitivnoj i negativnoj ulozi u tumačenju i primjeni Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, o različitim percepcijama djelovanja Ureda visokog predstavnika (OHR), odlukama Ustavnog suda koje su suprotne od stavova OHR-a, koji će postojati sve dok Bosna i Hercegovina ne bude u mogućnosti da preuzme potpunu odgovornost za svoje poslove.

Međutim, nametnute izmjene Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine, koje se odnose na pojedine segmente izbornog procesa u bh. entitetu Federacija BiH, u izbornoj noći 2. oktobra su prouzrokovale nikad viđene reakcije onog dijela društva koje za sebe tvrdi da zastupa bosanskohercegovačke interese.

  • Kad govorimo o pozitivnom uticaju visokih predstavnika na primjenu i tumačenje Dejtonskog sporazuma te korištenje Bonskih ovlasti to je bilo uglavnom u cilju jačanja države Bosne i Hercegovine. Koji su najpoznatiji i najpozitivniji primjeri ovakvog djelovanja?

– Zasigurno je prepoznatljivo djelovanje Carlosa Westendorpa koji je u svom mandatu ostao zapamćen po usvajanju prijedloga za izgled zastave i grba Bosne i Hercegovine. Tu je također usvajanje himne sa muzikom, ali bez teksta. Podržao je afirmaciju Centralne banke BiH i uvođenje jedinstvene valute, doprinio je integraciji na državnom nivou usvajanjem i jedinstvenih registarskih tablica. Wolfgang Petritsch je ostao zapamćen po reformi školstva. Međutim, kada gledamo mandat cjelokupno, moram reći da je Paddy Ashdown definitivno najznačajniji Visoki predstavnik u kontekstu integracije i funkcionisanja države. Godine 2003. je usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja. Za vrijeme njegovog mandata došlo je do reforme policije. Usvajanjem Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu u junu 2004. godine nastaje prva policijska agencija koja svoju nadležnost ostvaruje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Naredne godine je formirano još jedno ministarstvo – Ministarstvo sigurnosti BiH u okviru kojeg djeluje SIPA. Za vrijeme njegovog mandata zakonski je riješen status do tada podijeljenog Mostara, ali u praksi ovaj grad i dalje ima probleme zasnovane na etničkoj podjeli. Važna odluka koju je donio je zabrana raspolaganja i prodaje državne imovine, a najpoznatiji je po smjeni dužnosnika na vlasti i to posebno iz Republike Srpske (u jednom danu je smijenio 59 dužnosnika iz tog entiteta).

  • Da li su navedene odluke bile najčešće u korist Bošnjaka kako žele to predstaviti službene politike iz zapadnog dijela Mostara i Banje Luke?

– Navedene odluke su bile u korist svih građana Bosne i Hercegovine jer su to sve pitanja funkcionalnosti države. Da li možemo zamisliti jednu državu bez zastave, grba ili himne na bilo kojoj kulturnoj ili sportskoj manifestaciji u svijetu? Ne možemo! Da li možemo zamisliti jednu funkcionalnu državu sa osobama presuđenim za ratne zločine na čelu? Ne možemo! Da li možemo zamisliti jednu funkcionalnu državu sa razjedinjenom vojskom i policijom itd. Sve su to pitanja državnog identiteta i demokratičnosti. Rekla bih da su pomenute odluke bile u korist onih koji Bosnu i Hercegovinu žele vidjeti kao građansku državu prava, integrisanu i funkcionalnu (a sve su to karakteristike koje ćemo kao društvo i država morati razviti da bismo mogli i sanjati o članstvu u Evropskoj uniji). Oni koji kao rješenje za Bosnu i Hercegovinu vide njenu podjelu, bilo entitetsku ili neku drugu, svakako su protiv institucije Visokog predstavnika kao takve, ali i protiv pomenutih odluka.

  • Nažalost, bilo je slučajeva kada su visoki predstavnici donosili odluke koje je dokidao Ustavni sud BiH ili otežavali stanje na terenu.

– Samo preispitivanje odluka Visokog predstavnika, a samim tim i dokidanje tih odluka od organa države Bosne i Hercegovine znači nepovjerenje u Visokog predstavnika, a to nepovjerenje svakako otežava i njegovo djelovanje na terenu. Imamo najviše primjera gdje su se dužnosnici pozivali na povredu osnovnih ljudskih prava u odlukama Visokog predstavnika da ih smijeni sa dužnosti. Ustavni sud je zauzeo jasan stav da je Bosna i Hercegovina bila u obavezi da preko Vijeća za implementaciju mira, odnosno Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, kao tijela koja predlažu i potvrđuju imenovanje Visokog predstavnika, ukaže na navodne povrede ustavnih prava i sloboda zbog nepostojanja prava na djelotvoran pravni lijek na zaštitu istih. Svakako je primarno poštivanje državnog Ustava kao najvišeg pravnog akta u jednoj državi, ali ne smijemo zaboraviti ključnu činjenicu, a to je da je Visoki predstavnik i konačni tumač Ustava i može djelovati nezavisno u tumačenju.

  • Šta očekujete oko stava Ustavnog suda o Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona na osnovu apelacije Željka Komšića?

– Kao što sam naglasila, Ustavni sud je već prije u praksi bio iznad Visokog predstavnika i može poništiti njegove odluke. Po svemu sudeći intervencije Visokog predstavnika u Ustav entiteta Federacije BiH i Izborni zakon Bosne i Hercegovine će biti poništene zbog toga što te intervencije sadrže odredbe koje je Ustavni sud BiH već jednom proglasio neustavnim.

  • Već se mogu čuti negativni stavovi europarlamentaraca i nekih drugih diplomata o Schmidtovom djelovanju. Znači li to da međunarodna zajednica nema jedinstven stav o budućnosti Bosne i Hercegovine?

– Formulisala bih to otprilike na način da međunarodna zajednica, a u konkretnom primjeru Evropska unija, ne voli nestabilnosti i političke napetosti na svojim granicama. Sukob mišljenja i protest protiv odluka Visokog predstavnika svakako jeste jedna vrsta političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Evropska unija posebno insistira na dijalogu i konsenzusu, a još je to više u fokusu kada su u pitanju države koje otvoreno pretenduju na status kandidata (kao što je to kod nas slučaj). Diplomatija traži rješenje putem dijaloga i saradnje, međutim u našem kontekstu to još uvijek nije moguće i sasvim je normalno za očekivati da će Visoki predstavnik nekad donijeti odluke koje neće biti podržane od svih etničkih grupa u Bosni i Hercegovini. Zadatak Visokog predstavnika nije da zadovolji međunarodnu zajednicu, nego pomogne Bosni i Hercegovini da bude funkcionalna država dok mi kao društvo (to jeste naši politički predstavnici) to ne budemo u stanju sami.

Izvor: Al Jazeera