Iranski dronovi kao ruska zavjera da se Teheran uvuče u rat

Piše: Rasul Al Haij

Uprkos tome što Teheran konstantno naglašava da ne podržava vojne operacije u Ukrajini te poriče da opskrbljuje Rusiju bespilotnim letjelicama, to nije bilo dovoljno da zaustavi raspravu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda o ovim letjelicama u srijedu navečer.

To je navelo iransko Ministarstvo vanjskih poslova da od Kijeva zahtijeva da predoči dokumente kojima će potkrijepiti ovakve optužbe.

Ukrajina i njeni zapadni saveznici optužuju Teheran da je snabdio Rusiju bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje kako bi ih ta država koristila u ratu.

U međuvremenu je podsekretarka UN-a za politička pitanja Rosemary DiCarlo naglasila je da bi bilo kakvo prebacivanje bespilotnih letjelica iz Irana bez prethodnog odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a predstavljalo kršenje Rezolucije 2231, kojom se podržava Zajednički sveobuhvatni plan akcije o nuklearnom programu Irana iz 2015. godine.

‘Rusi prvi objavili da je Moskva kupila iranske letjelice’

Osim toga što pristižu zapadni obavještajni izvještaji o tome da je Teheran poslao određeni broj svojih vojnih snaga na Krim kako bi obučili rusku vojsku za korištenje iranskih bespilotnih letjelica, tendencija Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da nametnu sankcije iranskim pojedincima i institucijama dovela je do pojave različitih stavova i mišljenja u Iranu u vezi s pitanjem dronova.

Uprkos tvrdnjama Dmitrija Poljanskog, zamjenika ruskog ambasadora pri Vijeću sigurnosti UN-a, da su “dronovi koje koristi ruska vojska u Ukrajini napravljeni u Rusiji i da nemaju nikakve veze s Iranom”, jedan dio Iranaca posmatra ovo pitanje kao rusku zavjeru s ciljem da se Teheran uvuče u rat koji ta država vodi protiv Ukrajine.

U međuvremenu je bivši šef Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku iranskog parlamenta Heshmatullah Falatpisheh rekao da su Rusi prvi objavili vijest da je Moskva kupila iranske bespilotne letjelice i da ih koristi u ratu protiv Ukrajine.

Govoreći za Al Jazeeru, bivši iranski zastupnik je kritizirao rusku politiku u odnosima s Teheranom, budući da se iranski dronovi opisuju kao letjelice koje nemaju neophodan kvalitet i željene specifikacije.

Optužio je Moskvu da “radi na tome da uvuče njegovu zemlju u zamku u Ukrajini”.

Smatra da tendencija zapadnih zemalja da nametnu sankcije Iranu raduje Ruse, jer na taj način uspijevaju pronaći partnera Moskvi u ratu protiv Kijeva i u zapadnim sankcijama koje su joj uvedene zbog napada na Ukrajinu.

Sjedinjene Američke Države su 9. septembra uvele sankcije iranskoj kompaniji koju su optužile za koordinaciju vojnih letova za prevoz iranskih bespilotnih letjelica u Rusiju, kao i protiv tri iranske kompanije pod izgovorom da su umiješane u proizvodnju ove vrste letjelica.

‘Dvostruki standardi SAD-a i Evropske unije’

Jedan dio Iranaca vjeruje da nijedna strana nema pravo ograničavati vanjske odnose Teherana.

Bez obzira na to jesu li istinite glasine o tome da Iran prodaje Rusiji dronove ili ne, smatraju da je Iran nezavisna država i da će nastaviti saradnju s regionalnim i međunarodnih stranama u skladu sa svojim nacionalnim interesima.

U tom kontekstu, bivši vođa Revolucionarne garde i nekadašnji savjetnik predsjedništva iranskog parlamenta Mansour Haqiqatpour podsjetio je na povijest vojnih odnosa između Teherana i Moskve, koji datiraju još iz vremena monarhije.

Haqiqatpour je, u razgovoru za Al Jazeeru, opisao zapadne izvještaje o iranskim dronovima kao priznanje razvoja iranske vojne industrije, unatoč zapadnom embargu koji je nametnut zemlji tokom protekla četiri desetljeća.

Bivši iranski dužnosnik je govorio o “dvostrukim standardima” SAD-a i EU-a, dodajući da stotine osoba koje su ranjene u Iransko-iračkom ratu (1980-88) i danas pate zbog ”smrtonosnog oružja” kojim su zapadne sile opskrbljivale režim Saddama Husseina.

Na pitanje krši li se iranskom isporukom bespilotnih letjelica Rusiji Rezolucija UN-a 2231, koja je podržala nuklearni sporazum između Irana i svjetskih sila iz 2015. godine, Haqiqatpour je rekao da je Washington prvi prekršio UN-ovu rezoluciju jednostranim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma.

Evropska strana nije ispunila nijednu od svojih obaveza prema ovom sporazumu, pa nema pravo optuživati Teheran za njegovo kršenje, kazao je.

Haqiqatpour je zaključio da su sva ograničenja nametnuta na isporuku raznih vrsta oružja u i iz Irana ukinuta 2020. godine prema nuklearnom sporazumu te kako njegovoj zemlji više nije potrebna nikakva odluka ili izjava da iskoristi svoje pravo na kupovinu i prodaju oružja.

‘Opasni i prijete globalnoj sigurnosti i miru’

Prema nuklearnom sporazumu, Iran će moći kupovati i prodavati konvencionalno oružje nakon što prođe pet godina od potpisivanja sporazuma, odnosno 18. oktobra 2020. godine, dok će embargo na iranske projektile i programe biti ukinut osam godina nakon sporazuma, odnosno 2023. godine.

Mohammad Salih Sedghian, predsjednik Arapskog centra za iranske studije, smatra da iranska prodaja oružja Rusiji i njegova upotreba u Ukrajini nije u suprotnosti s Rezolucijom 2231 koju je izdalo Vijeće sigurnosti UN-a te da se mehanizam za vraćanje sankcija tiče nuklearnog sporazuma, a ne rezolucije UN-a.

U nizu objava na Twitteru, Sedghian je napisao: “Tržište iranskih dronova je ovih dana počelo cvjetati, od Vijeća sigurnosti UN-a do EU-a. Opisivali su ih kao ‘izmišljene slike’, međutim, danas su opasni i prijete globalnoj sigurnosti i miru!”