Zaboravljena djeca rata prekidaju komfor ratnih silovatelja

Dok su žene bile mete tokom rata u Bosni i Hercegovini, njihova djeca, bez ikakvih prava, zapadaju u probleme u vrijeme mira, poručeno je sa izložbe ‘Breaking free’ u Beogradu.

Lica djece i njihovih majki prikazane na fotografijama u beogradskom Endžio habu, dok iz njihovih figura izbija svjetlo, podsjetnik je da nada nikada ne treba umrijeti (Anadolija)

Beogradska izložba kojom se potiču prava za djecu rođena kao posljedica ratnog silovanja u Bosni i Hercegovini devedesetih godina “Breaking free” privukla je brojne posjetitelje i prva je izložba takve vrste u Srbiji, u vrijeme dok susjedne zemlje još uvijek opterećuju pitanja iz krvave prošlosti.

Srbija, naprimjer, među rijetkim zemljama u svijetu ne priznaje genocid što su ga snage bosanskih Srba počinile nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka 1995. u Srebrenici na istoku Bosne.

„Temelj uspostave mira mora biti prihvatanje istine, a mi smo još jednu istinu odnijeli tamo [u Beograd]“, rekla je Al Jazeeri Ajna Jusić, koautorka izložbe i predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata”.

Premijerno otvorena u aprilu 2019. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, izložba je imala prikazivanje u više gradova širom zemlje. Postavka je prikazana i u Italiji.

Silovanje kao ratni zločin

Domaće i međunarodne organizacije procjenjuju da je tokom rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine silovano između 20 i 50 hiljada ljudi, uključujući i žene i muškarce.

Prema Sabini Subašić-Galijatović, naučnom saradniku Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava sa sjedištem u Sarajevu, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utemeljio je potpuno novi koncept odgovornosti u međunarodnom pravu, upravo na primjerima iz Bosne i Hercegovine. Od 127 osoba koje je Haški tribunal procesuirao za zločine počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine, čak 75 ih je procesuirano za zločine seksualnog zlostavljanja, pored drugih oblika zločina.

“Iako su se zločini seksualnog zlostavljanja dešavali u svim historijskim okvirima, njihov pravni tretman bio je apsolutno neadekvatan. Prije uspostavljanja MKSJ, međunarodno pravo je bilo nerazvijeno u odnosu na tretman ovih zločina”, rekla je Subašić-Galijatović ranije za Al Jazeeru.

Dvije i po decenije nakon rata, neprofitna organizacija “Zaboravljena djeca rata”, prva takve vrste u svijetu, bori se osigurati prava za djecu rođenu kao posljedica zločina ratnog silovanja, kao i njihove majke. Dok su žene bile mete tokom rata u Bosni i Hercegovini, njihova djeca zapadaju u probleme u vrijeme mira, bez ikakvih prava.

Zahtjevi aktivista uključuju besplatnu pravnu i psihološku pomoć za tu populaciju, mjesečne novčane reparacije, besplatno školovanje i pravo na stipendije, pomoć pri zapošljavanju i pomoć kod stambenog zbrinjavanja, kao i neka druga prava koja imaju druge ugrožene grupe, poput ratnih vojnih invalida.

Zaboravljena djeca

„Pričamo priče djece koja su do izložbe provela 25 godina potpuno nevidljiva, potpuno nepriznata“, rekla je Jusić, dodajući da projekt uključuje i djecu čiji su očevi bili pripadnici mirovnih snaga ili humanitarnih organizacija tokom rata u Bosni i Hercegovini. Premda nisu smjeli stvarati nikakvu vezu s lokalnim stanovništvom, pogotovo ne seksualni odnos, ipak su kršili međunarodne i protokole vlastitih zemalja.

Beogradska izložba o djeci rođena kao posljedica ratnog silovanja u Bosni i Hercegovini ‘Breaking free’ privukla je brojne posjetitelje (Anadolija)

Ne postoje precizni podaci o broju djece rođene iz čina ratnog silovanja ili onih čiji su očevi bili pripadnici međunarodnih organizacija u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Aktivisti iz Udruženja “Zaboravljena djeca rata” uspjeli su do sada prikupiti podatke za nešto više od 50 slučajeva.

Lica djece i njihovih majki prikazane na fotografijama u beogradskom Endžio habu, dok iz njihovih figura izbija svjetlo, podsjetnik je da nada nikada ne treba umrijeti.

„Došlo je vrijeme da prekinemo komfor u kojem žive ratni silovatelji“, rekla je Jusić. „Dok mi šutimo, njima je dobro“.

Izvor: Al Jazeera