Litvanci ostaju mirni, ali se spremaju za mogući sukob

Al Jazeerine reporterke posjetile su granicu s Kaljiningradskom oblasti, važnom ruskom vojnom eksklavom između Poljske i Litvanije u kojoj Moskva navodno drži nuklearno oružje.

Bodljikava žica u Vištitisu, koji odvaja Litvaniju od ruske eksklave Kaljiningrad [Al Jazeera]

Pišu: Natasha Bowler i Priyanka Shankar

U Vištitisu, na sjeverozapadu Litvanije, atmosfera je mirna. Ipak, taj mali uspavani grad, dom zelenih livada, jezera i neobičnih koliba, našao se u središtu geopolitike ove godine, nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara.

Vištitis se nalazi na granici s Kaljiningradskom oblasti, važnom ruskom vojnom eksklavom koja graniči s Poljskom i Litvanijom i u kojoj Moskva navodno drži nuklearno oružje. Stanovnici ovog grada iz svojih kuća vide ruske graničare.

„Kupamo se u jezeru udaljenom desetak metara od bodljikave žice. Ponekad čujemo graničare na ruskoj strani kako sviraju muziku. Kada se to dogodi, potpalimo roštilj i plešemo uz muziku“, Al Jazeeri je kazala Irina Skučas, radnica u tvornici.

Irina Skučas s mužem Gediminasom blizu jezera Vištitis, na granici s Kaljiningradom [Al Jazeera]

Život pored granice

Ona i muž Gediminas mirno žive s ruskim komšijama već 20 godina.

„Rusi nam nikada nisu učinili ništa nažao“, kaže ona. „Ali kada su zatvorili granicu za Rusiju, mnogo jeftinog građevinskog materijala prestalo je dolaziti s ruske strane. Tako, naprimjer, ekseri koje zakucavamo u zidove ili na koje kačimo produžne kablove sada koštaju triput više jer dolaze iz nekog dijela Evrope, a ne iz Rusije.“

Vištitis se nalazi na sjeverozapadnom vrhu prevlake Suvalki, 100 kilometara dugog, strateški važnog uskog pojasa duž granice između Litvanije i Poljske, koji Bjelorusiju spaja s Kaljiningradskom oblasti. Stručnjaci su ga nazvali „najopasnijim mjestom na Zemlji“. No mještani, od kojih se mnogi dobro sjećaju sovjetskih vremena, takve tvrdnje smatraju smiješnim.

„Na svim stranama koriste jezik zastrašivanja. Jednostavni ljudi poput nas drugačije gledaju na stvar“, Al Jazeeri je kazao bračni par Gediminad. „Kažu da smo sada u ratu, ali to nije realnost koju vidimo ovdje.“

Nakon što je Moskva napala Ukrajinu, Litvanija joj je nametnula sankcije i zatvorila granice prema Rusiji. Njena vojska se priprema za potencijalni ruski napad.

„Moramo početi razmišljati kao da smo u ratu“, rekao je Arvidas Anušauskas, litvanski ministar odbrane ovih dana reporterima u gradiću Rukli.

Litvanske snage za brze reakcije, jedinica osnovana 2014. godine, u stanju su pripravnosti otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu.

Uprkos tome, 24-godišnja Neringa Kilmelite, stanovnica južnog vrha prevlake Suvałki na situaciju gleda slično kao i bračni par Skučas. Kilmelite živi u selu Kapčiamiestis koje se nalazi odmah do granice Litvanije i Bjelorusije. To se mjesto našlo usred migrantske krize koja je izbila na litvansko-bjeloruskoj granici.

“Ovdje živite iz dana u dan, bez planiranja. To je litvanski mentalitet. U Alitosu, mjestu gdje sam živjela prije, svakog sam dana viđala oklopna vozila. Bila su dio naše svakodnevice”, kazala je Kilmelite, koja se u Kapčiamiestis vratila kako bi rodila sina Jorisa.

Pridruživanje vojsci

Mnogi od njenih prijatelja zbog rata u Ukrajini pridružili su se vojsci ili milicijama kao što je Litvanski savez strijelaca.

Iz Saveza tvrde da su ove godine primili više hiljada zahtjeva za prijem. Jedan volonter je rekao Al Jazeeri da se na prijem u Savez čeka dvije i po godine.

U 2015, u Litvaniji je, nakon ruskog pripajanja Krima godinu ranije, ponovo uvedena regrutacija.

Regruti trenutno u Rukli prolaze obuku sa novoformljenom borbenom jedinicom koju predvodi Njemačka.

Ta je brigada osnovna nakon NATO samita u Madridu, na kojem su se baltičke zemlje dogovorile da će se pripremiti za momentalno odvraćanje bilo kakvog napada.

„Jedno je sigurno. Trenutna situacija znači da trebamo uraditi više zajedno“, kazala je njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht novinarima na otvorenju stalnog njemačkog komandnog centra u Rukli.

Znak u litvanskom mjestu Kapčiamiestisu demarkira graničnu zaštitnu zonu između Litvanije i Bjelorusije [Al Jazeera]

U glavnom gradu Litvanije Vilniusu, Vaidotas Urbelis, direktor politike u Ministarstvu odbrane, kazao je Al Jazeeri da ta država regrutuje 4.000 novih regruta godišnje.

„Najgori scenarij je širi rat u Evropi, a ima naznaka da bi do tog moglo doći. Niko ne može predvidjeti šta će Putin uraditi. Moramo se pobrinuti da je vojska spremna. To znači više vojnika i rezervista“, kazao je Urbelis. „Mi u vojnom smislu ne pravimo razliku između bjeloruske i ruske vojske. Lukašensko nema kontrolu nad svojom vojskom, to je samo produžetak Putina i Rusije. Iz rimskih vremena potječe izreka koja kaže da se, ako želite mir, trebate spremati za rat.“

Osim odbrambenih taktika, kako bi pomoglo civilima, ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo mapu sa skloništima i sigurnim zgradama, za slučaj nužde. Neki civili su otišli korak dalje.

Vitas, bivši vojnik u 40-im, obnovio je napušteni bunker iz Drugog svjetskog rata. Ukoliko Litvaniju napadnu, za što su male šanse, tamo će on ići.

Vitas, bivši vojnik u 40-im, obnovio je napušteni bunker iz Drugog svjetskog rata blizu litvanskog mjesta Kapčiamiestisa na granici s Bjelorusijom [Al Jazeera]

„Ovo me neće zaštiti od modernih bombi. Oružje je danas isuviše sofisticirano“, kazao je Al Jazeeri. „Ipak, debeli zidovi bunkera pružili bi izvjesnu zaštitu od radijacije, iako vjerovatno ne bi ukoliko bi nuklearna bojeva glava pala u blizini. Mislim da u tom slučaju ne biste bili sigurni.“

Ostali, kao što je 33-godišnji Pawel Andrul, su usvojili relativno mirniji stav.

„Negdje u DNK Evropljana je to da se ne treba plašiti“, Al Jazeeri je kazao Andrul koji živi u poljskom gradu Suvalkiju, na koridoru Suvalki. „U poljskom društvu je sve vrijeme prisutna zabrinutost zbog ruskog agresora“.

Suvalki, poznat po pitoresknim pejzažima, sinagogama i crkvama, predstavlja multikulturalno mjesto. Ali sporna historija Poljske sa Sovjetskim savezom urezana je u umove stanovnika Suvalkija.

„Ovdašnji Poljaci ne vole Ruse. Nisu zaboravili masakre kao što je onaj u Katinu“, dodao je Andrul.

Masakr u Katinu iz 1940-ih desio se kada je Poljska bila pod svojetskom vladavinom i uključivao je masovno pogubljenje više hiljada poljskih vojnika.

Andrul je naglasio da bi se, ukoliko bi Rusija napala bilo koga od susjeda Poljske i gađala gradove na prevlaci Suvalki, Varšava uključila da pomogne.

„Posao Poljske je da to uradi“, kazao je.

Neringa je podijelila sličan sentiment.

Neringa Kilmelite i njen sin Joris stoje ispred svoje kuće u litvanskom mjestu Kapčiamiestisu na granici s Bjelorusijom [Al Jazeera]

„Sigurna sam da će druge države pomoći ako Rusi dođu ovdje. Nemojmo se pretvarati da se Litvanija može odbraniti u slučaju invazije“, kazala je Al Jazeeri.

Nedaleko od Neringine kuće, 70-godišnji Jonas Sukditis i njegova 68-godišnja supruga Vida prate rat u Ukrajini na televiziji.

Komentarišući posljednje prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina Ukrajini i članicama NATO-a, Jonas je rekao Al Jazeeri: „Mi smo figurice. Šahovske figure. Za veće sile da vode ratove.“

Naglasio je da im je „rat u krvi“ i da su on i supruga spremni za bilo kakvu vanrednu situaciju.

Jonas i Vida Sukditis unutar svog podzemnog skloništa sa zalihama hrane u litvanskom mjestu Kapčiamiestisu na granici s Bjelorusijom [Al Jazeera]

„Toliko toga smo vidjeli kroz historiju da imamo podrum u koji bismo mogli otići ako na nas bace bombe. Podrum je pun hrane i drugih korisnih potrepština“, kazao je Jonas.

Strah od rata je daleka i prizemna briga – kakva je dugi niz godina – za stanovništvo koje živi u bivšem SSSR-u.

Za mnoge poput Irine, veća briga je da politička retorika i ratno huškanje uzmu maha, a percepcija postane stvarnost.

“Toliko smo ove neizvjesnosti iskusili kroz historiju”, kazala je Irina. „I zašto se brinuti? Ako rat počne, počne.”

Izvor: Al Jazeera