Jesu li Bjelorusija i Moldavija naredni frontovi ukrajinskog rata

Piše: Eugene Chausovsky

Kako je rusko-ukrajinski rat eskalirao nakon bombardovanja ključnog mosta na Krimu i ruskih uzvratnih udara na gradove širom Ukrajine, izgleda da ovaj sukob uvlači i susjedne države. Desetog oktobra je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko najavio formiranje „zajedničke vojne grupe“ s Rusijom nakon njegovih tvrdnji da se Ukrajina sprema za napad na Bjelorusiju. Taj isti dan, zamjenik premijera Moldavije Nicu Popescu izjavio je da su ruske rakete prošle kroz zračni prostor Moldavije na putu za Ukrajinu. Predsjednica Moldavije Maja Sandu nakon toga je pozvala na proširenje policijskih ovlasti za obračunavanje sa proruskim uličnim protestima u toj državi.

Ovakav razvoj događaja navodi na zaključak da bi eskalacija ruskog rata u Ukrajini mogla poprimiti dvije značajne dimenzije. Jedna se odnosi na obim ovog sukoba, s Kremljem koji naređuje mobilizaciju vojske i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji prijeti da će upotrijebiti još destruktivnije oružje, uključujući i nuklearno. Druga dimenzija je obim rata, koji bi mogao uvući druge države direktno u sukob. Ukrajinski susjedi Bjelorusija i Moldavija su dva kandidata sa najvećim izgledima za uvlačenje u rat.

Bez sumnje, povezanost Bjelorusije sa ratom u Ukrajini nije nova. Bjelorusija je poslužila kao glavna lansirna platforma za ruske snage koje su napadale Kijev na početku invazije i sve vrijeme ugošćava ruske čete i sredstva na svojoj teritoriji. Lukašenko, međutim, nije poslao bjeloruske snage direktno u Ukrajinu, velikim dijelom zato što bi takav potez bio nepopularan u Bjelorusiji, a ovaj dugogodišnji lider već se suočio sa velikim protestima protiv svoje vladavine.

Međutim, Lukašenkov proračun u vezi direktnog uključivanja Bjelorusije u Ukrajini možda se mijenja. Uspjeh Ukrajine u vraćanju teritorije kao dio nedavnih kontraofanziva i napada na Krimski most izazvao je zabrinutost u Minsku u vezi kijevskog potencijala za vojnu aktivnost protiv ove države, a Lukašenko je izjavio da „o napadima na teritoriju Bjelorusije ne samo da se govori u Ukrajini danas, već se oni planiraju“. Lukašenko je ovo iskoristio kao opravdanje za raspoređivanje većeg broja bjeloruskih vojnika na granicu s Ukrajinom i formiranje zajedničke vojne grupe s Rusijom, iako su zvaničnici nazvali ove mjere „defanzivnim“ u prirodi.

Povezanost Bjelorusije i Moldavije s ratom u Ukrajini

Iako Lukašenko bez sumnje ima razloga da ostane oprezan kada je u pitanju slanje bjeloruskih vojnika u Ukrajinu, razvoj ovog sukoba mogao bi ga natjerati da preispita svoj stav. Ruska mobilizacija sugeriše da Kremlj traži dodatne snage kako bi obuzdao ukrajinske kontraofanzive, a Putin bi mogao povećati pritisak na Lukašenka da upotrijebi bjeloruske snage kako bi ponovo otvorio sjeverni vektor ovog sukoba.  Ako mjesta u Bjelorusiji blizu ukrajinske granice budu napadnuta, to bi moglo poslužiti kao prethodnica direktnom bjeloruskom uključivanju. U najmanju ruku, Bjelorusija je već povećala isporuku oružja i druge vojne opreme Rusiji, dok je Lukašenko pojačao zapaljivu retoriku protiv Ukrajine.

I Moldavija je već povezana sa sukobom u Ukrajini. Moldavija, kao i Bjelorusija, ima kontingent ruskih trupa na svojoj teritoriji, iako su u ovom slučaju smještene u otcijepljenoj regiji Pridnjestrovlju i stacionirane su tamo decenijama. Iako je sukob u Pridnjestrovlju zamrznut od 1990-ih i ruske trupe tamo još se nisu aktivno uključile u sukob u Ukrajini, one ipak predstavljaju sigurnosni razlog za zabrinutost za moldavsku vladu. Rusija ne krije da želi prekinuti ukrajinski pristup Crnom moru. To se može postići samo ako se povežu ruske snage u Hersonu sa onima u Pridnjestrovlju preko luke u Odesi.

Stoga, geografska blizina Moldavije Crnom moru, u kombinaciji s već postojećim ruskim vojnim prisustvom u Pridnjestrovlju i prozapadnjačkim i proukrajinskim stavovm vlade Maje Sandu, čine je glavnim kandidatom za direktno uvlačenje u rusko-ukrajinski rat u slučaju eskalacije. Narušavanje moldavskog zračnog prostora od strane ruskih raketa vjerovatno nije bila slučajnost i može biti interpretirano kao poruka Moskve Kišinjevu da nije izolovan od sukoba. U međuvremenu, protesti protiv Sandu i njihove veze s proruskim oligarsima demonstriraju prijetnju domaćem položaju Vlade.

Geografsko širenje rata u Ukrajini

Ovakav razvoj događaja ne znači nužno da je ruska vojna invazija na Moldaviju neizbježna – Rusija sigurno ima pune ruke posla u Ukrajini i otvaranje novog fronta u Moldaviji bi samo stavilo veći pritisak na prenapregnute ruske snage. Ali Moldavija je podložna nizu taktika hibridnog ratovanja od strane Moskve, uključujući raspirivanje protesta i ciljanje energetske infrastrukture, a nedavni raketni udari u Ukrajini prisilili su tu državu da smanji isporuku struje Moldaviji za 30 posto. A s unaprijed postavljenim ruskim vojnim prisustvom u Pridnjestrovlju, ne može se isključiti povećano učešće u Ukrajini ili pritisak na Sanduinu vladu.

Geografsko širenje rata u Ukrajini nije neizbježno, ali dok Putin razmatra opcije odgovora na nedavna ukrajinska teritorijalna osvajanja, eskalacija obima sukoba ima jasne nedostatke. Upotreba taktičkog ili hemijskog oružja mogla bi osnažiti podršku Zapada Ukrajini, dok rizikuje podršku, ili barem neutralnost, nezapadnih država kao što su Kina i Indija.

Putin bi, s druge strane, mogao smatrati uvlačenje drugih država kao što su Bjelorusija i Moldavija direktno u rat određenim prednostima za odabir eskalacije s manjim rizikom od odgovora Zapada. Naprimjer, širenje sukoba u Bjelorusiju i Moldaviju moglo bi izazvati veći priliv izbjeglica u Evropu, što bi moglo potkopati koheziju država članica Evropske unije koje podržavaju Ukrajinu. Takvo širenje bi također moglo dodatno poremetiti ekonomsku i energetsku infrastrukturu na kontinentu, čineći rat bolnijim i skupljim za Zapad.

Dok širenje rata u druge države predstavlja izazove i ograničenja za Moskvu, Rusija je dokazala da i dalje preferira upotrebu asimetričnog ratovanja kada ima posla sa Zapadom. To je posebno očito kada Moskva trpi neuspjehe poput onih koje trenutno doživljava na bojnom polju u Ukrajini. U ovom pogledu, ruski postupci u Bjelorusiji i Moldaviji, kao i odgovori vlada i društava u ovim državama, služit će kao važan vjetrokaz rata u Ukrajini i moskovskog šireg sukoba sa Zapadom dok ulazi u dinamičniju i nepredvidljiviju fazu.