Rekordne cijene nekretnina u Hrvatskoj, ali se proda sve što se oglasi

Pandemija korona virusa, a onda i rat u Ukrajini te energetska kriza kojoj svjedočimo svi zajedno, zaustavili su puno toga u Hrvatskoj ali ne i tržište nekretnina.

Naprotiv, danas je tržište nekretnina u Hrvatskoj ne samo aktivno nego su i cijene nekretnina otišle u nebo te se prodaje sve što završi u oglasima. Prodaju se i one nekretnine koje su godinama ostajale neprodane jer nije bilo zainteresiranih kupaca. Drugim riječima bilježe se rekordne cijene nekretnina.

Upravo o tome je bilo riječi na stručnom skupu “Tržište nekretnina u Republici Hrvatskoj”, koji je održan u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, gdje je rečeno kako je u Hrvatskoj tijekom 2021. godine ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila oko osam milijardi eura (nešto preko 60 milijardi kuna). U istoj godini ostvareno je 133.977 kupoprodaja, što je u odnosu na 2020. godinu rast od 30 posto.

Na istom skupu rečeno je kako se najviše trgovalo poljoprivrednim zemljištem gdje je ostvareno 43.846 transakcija, što čini 32,7 posto ukupnog broja kupoprodaja. Transakcija stanovima i apartmanima bilo je 29.609, odnosno 22,1 posto od ukupnog broja, građevinskim zemljištem 23.633 (17,6 posto ukupnog broja) te obiteljskim kućama 16.876, odnosno 12,6 posto ukupnog broja kupoprodaja na tržištu nekretnina 2021. godine.

Cijene nekretnina najviše na Jadranu

Dalji podaci kažu kako su najznačajniji udio u vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina u 2021. godini imali stanovi na koje se odnosi 38,6 posto vrijednosti ugovorenih kupoprodaja. Poslije stanova slijede građevinska zemljišta s udjelom od 22,7 posto te obiteljske kuće s udjelom od 21,1 posto. Očekivano se prema broju kupoprodaja izdvaja Grad Zagreb iza kojeg se nalaze regionalna središta na Jadranskom moru – Zadar, Split i Rijeka dok se u kontinentalnom dijelu zemlje isto tako očekivano ističe Osijek.

I cijene nekretnina očekivamo su najveće u priobalju čemu svakako doprinosi turizam i prihod od turizma koji se ostvaruje. Tako najviše medijalne cijene po četvronom metru ostvaruju se u Vrsaru gdje su one dosegnule oko 1.900 eura (14.709 kuna). Na Visu je cijena četvornog metra oko 1.660 eura (12.503 kuna), a u Tisnom oko 1.480 eura (11.124 kuna).

Medijalne cijene kvadrata u kontinentalnom dijelu Hrvatske su osjetno niže i tu se prije svih izdvaja Zagreb koji je središte svega što se događa u Hrvatskoj. Kolike su razlike u cijenama govori i podatak da se za jedan četvorni metar obiteljske kuće u Šibensko-kninskoj županiji moglo kupiti čak 19 kvadrata na području Zagreba.

Ako bi se uzele neke sredine u Slavoniji, ili pak ruralnim dijelovima Sisačko-moslavačke županije ta razlika bi bila još i veća. Naime, tijekom proteklih godina, prije posljednjeg rasta cijena, u nekim selima u Slavoniji kuće sa okućnicama su se mogle kupiti za nekoliko tisuća eura.

Sve je povezano

“Ako gledamo tradiciju, uvijek je dobra sezona na moru značila dobru sezonu nekretnina u Zagrebu. Dobra sezona znači veću potražnju i više cijene, a one su, kad je riječ o nekretninama, već su u rekordnom porastu – 20 posto u odnosu na lani. Kvadrat novogradnje u Hrvatskoj je prosječno 2.140 eura, u srpnju i kolovozu agencije su prosječno prodavale i za 500-600 eura više”, kaže Boro Vujović, direktor agencije Opereta nekretnine.

Stručnjaci za nekretnine smatraju i kako su na prosječne plaće kao i ukupni standard u Hrvatskoj cijene nekretnine došle do točke koju ne bi smjele prelaziti, ali i napominju da god je veća potražnja nego ponuda ekonomski je zakon da cijena ide gore. Međutim, tu se sada, kako kaže Vujović, pojavio i problem energije tako da će, smatra, cijene nekretnina i dalje rasti ukoliko budu rasle cijene energije.

Kada je riječ o rekordnim cijenama, stručnjaci za nekretnine ukazuju i na sve veći broj stranaca kojima su unatoč rekordnim cijenama kvadrata u Hrvatskoj te cijene, u odnosu na one u razvijenim državama Europe, više nego prihvatljve. Dodatno sve to pospješuje činjenica da je Hrvatska članica EU te da stranci kupuju nekretnine diljem države.

Reakcija na krizu

Govoreći na ovu temu bivši ministar gospodarstva u Vladi Hrvatske, a sada profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Ljubo Jurčić kaže kako se ovakav rast cijena nekretnina događa sa svakom novom krizom te da to nije ništa novo. Pojašnjava kako je tržište nekretnina “živi organizam” koji reagira na sve što se događa u svijetu, državi pa čak i u nekoj regiji države.

“U par godina dogodila nam se pandemija korona virusa, a onda rat u Ukrajini i sada energetska kriza tako da ljudi poučeni krizom iz 2008. i 2009. godine reagiraju na način da svoje novce ulažu u nekretnine. Kupuju se stanovi, kuće, vikendice, poljoprivredna i građevinska zemljišta… Kupuje se sve. Sve to dovodi do velikog porasta potražnje što onda uzrokuje i rast cijena nekretnina kojemu svjedočimo danas kada su te cijene postale rekordne, barem kada je riječ o Hrvatskoj. Zapravo se radi o ‘bijegu’ iz papira u čvrstu imovinu. Međutim, treba znati i da sve ovo što se sada događa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj nema veze s realnom potražnjom za stanovima i obiteljskim kućama”, pojašnjava Jurčić.

Dodaje i kako su mnogi svjesni da će možda i nešto od uloženoga novca i izgubiti kada se jednom to tržište stabilizira, ali da svi oni razmišljaju na način da neće izgubiti sve. Jurčić kaže i kako se nada da ovakvo tržište nekretnina, s prenapuhanim cijenama, ide prema svome kraju i da bi se situacija trebala početi polako smirivati što če onda značiti i normalizaciju cijena.

“Ne treba očekivati da će se cijene vratiti na razinu od prije krize. Uostalom nisu se vratile niti nakon krize 2008. i 2009. godine, pa neće niti sada. Sada su cijene u nekim gradovima i za neke nekretnine prešle 3.000 eura po kvadratu. Kada se situacija smiri ta će cijena pasti ali ne previse i toga su svjesni svi”, pojašnjava Jurčić.

U ovolikoj potražnji za nekretninama, a najviše za stanovima, često se spominje i pokušaj pranja novca. I Jurčić kaže kako vjerojatno ima i takvih slučajeva napominjući kako je uz kockarnice tržište nekretnina najveća praonica novca na svijetu te da je tu prirkrivanje vrlo efikasno.

“Danas postoje tehnologije da se takvi pokušaji pranja novca spriječe, ali kako god se razvija tehnologija razvijaju se i načini. Toga je bilo, ima ga i sada i moramo biti svijesni da će toga uvijek biti”, zaključuje Jurčić.