Zašto Moskva polaže nade da će novi komandant napraviti proboj u ratu?

Piše: Fahim Sourani

Moskva – Odluka ruskog Ministarstva odbrane da imenuje generala Sergeja Surovikina za komandanta ruskih snaga u Ukrajini naišla je na odobravanje među ruskim posmatračima općenito, a posebno u vojnim i političkim krugovima.

Surovikin uživa dobru reputaciju u ruskoj vojsci, pogotovo jer njegovo imenovanje dolazi u vrijeme kada ukrajinski rat ulazi u novu prekretnicu, kojoj su prethodili neuspjesi na linijama fronta, ponajviše u oblasti Harkova.

Do njegovog imenovanja je došlo nakon što je otpušten jedan broj vojnih lica. Rečeno je da je to uslijedilo zbog nezadovoljstva njihovim učinkom tokom bitaka u kojima su ukrajinske snage povratile kontrolu nad nekim područjima koja su ranije kontrolirale ruske snage.

Glavni pokazatelj oduševljenja ovakvim potezom jesu izjave čečenskog predsjednika Ramzana Kadirova, koji je ranije kritizirao ruske gubitke strateških područja u istočnoj Ukrajini. U svom komentaru je naglasio da će Surovikin “ispraviti greške vojne operacije”, te da su ruske snage sada u dobrim rukama.

Ovo je prvi put da je ministar odbrane imenovan za “komandanta snaga za specijalne operacije” u Ukrajini, nakon što je nosilac ove funkcije bio obavijen velom tajne.

Bogato iskustvo

Prije dolaska na novu funkciju, general Surovikin (55) bio je komandant ruskih južnih snaga u Ukrajini. Od kraja 2017. bio je na čelu Zračno-kosmičkih snaga Ruske Federacije.

Novi komandant je rodom iz Novosibirska, završio je Komandnu školu kombiniranog naoružanja u Omsku, Vojnu akademiju Frunze i Vojnu akademiju Generalštaba. Služio je u Afganistanu, Tadžikistanu i Čečeniji.

Od oktobra 2013. godine je komandant Istočnog vojnog okruga, a igrao je značajnu ulogu u uspostavljanju vojne infrastrukture na Kurilskim ostrvima i na Arktiku.

Od marta 2017. godine je na čelu ruskih snaga u Siriji. Ruski predsjednik Vladimir Putin mu je u augustu prošle godine dodijelio čin generala vojske.

Počeci

Surovikinova slava seže do puča u augustu 1991. protiv tadašnjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova, kada je on, kao vojni kapetan, učestvovao u pokušajima da se stavi pod kontrolu haos koji je zahvatio glavni grad Moskvu. Nakon neuspjelog pokušaja puča, uhapšen je i poslat u zatvor na pola godine. Na kraju su optužbe protiv njega odbačene na temelju toga da je izvršavao naređenja.

Prema memoarima učesnika u ovim događajima, tadašnji predsjednik Ruske Federacije Boris Jeljcin lično je izdao naredbu da se Surovikin oslobodi.

Svoju reputaciju čvrstog vojnog vođe stekao je i tokom Drugog čečenskog rata 2004. godine. Tokom službe tamo, njegovo javno obećanje da će “uništiti tri borca za svakog poginulog vojnika” naišlo je na širok odjek.

Mnogi ruski posmatrači smatraju da je imenovanje Surovikina početak nove strategije u ratu s Ukrajinom. Prema njihovim riječima, nema smisla mijenjati vojskovođe dok taktika borbe ostaje ista, posebno uz očekivanja da će rat ući u novu fazu, u kojoj će fokus biti usmjeren na gađanje ruske infrastrukture. Također, Washington je najavio da namjerava ići do maksimuma kada je u pitanju snabdijevanje ukrajinskih snaga naprednim oružjem.

‘Teško naslijeđe’

Vojni analitičar Pjotr Krasnov kaže da je prethodnik novom komandantu ruskih snaga ostavio “teško nasljeđe”. Ipak, Surovikin je, prema njegovom mišljenju, u stanju preuzeti stvari u svoje ruke zahvaljujući svom dugom vojnom iskustvu, vojničkoj strogoći i insistiranju na postizanju ciljeva koji su mu povjereni.

Krasnov se složio s riječima Jevgenija Prigožina, osnivača Wagner grupe (ruske paravojne organizacije koju neki smatraju plaćeničkom organizacijom), da je vojni general imenovan u teškom trenutku i krajnje složenom tajmingu.

Krasnov skreće pažnju na činjenicu da će se dolaskom Surovikina na novu funkciju i uz očekivano povećanje broja ruskih snaga u Ukrajini, nakon što se završi djelomična mobilizacija, situacija vjerovatno dramatično promijeniti u korist Rusije, budući da će se ukrajinska vojska suočiti s gotovo dvije armije.

General ‘Armagedon’

Štaviše, neki vojni posmatrači kažu da je trenutak imenovanja Surovkina označava prekretnicu; ranije se operacijama komandiralo iz Moskve, što je zahtijevalo dugotrajna odobrenja za mnoge odluke. Smatraju kako je to nesumnjivo utjecalo na tok borbi u Ukrajini.

Vojni ekspert Aleksej Leonkov objašnjava da Surovikin važi za jednog od najpouzdanijih komandanata u ruskoj vojsci, te da nije slučajno što ga u vojsci zovu “general Armagedon”, jer je snažna vojna ličnost koja zna kako uspostaviti red u jedinicama koje su mu povjerene. A “Armagedon” je hrišćanski religiozni termin koji označava rat pred kraj svijeta.

Vojni stručnjak je novog komandanta uporedio s “vatrogascem” koji je obavljao dužnost u najzapaljivijim regijama, poput Čečenije, Sirije i Ukrajine. Zahvaljujući isključivo njemu, prema riječima Leonkova, oružane snage Ukrajine nisu uspjele postići ozbiljan uspjeh u pravcu Herson-Zaporžje, uprkos nadmoći u ljudstvu.