Uz švedske savjete i iskustva do zdravijeg okoliša

Bosna i Hercegovina poznata je po svojim prirodnim ljepotama, gustim šumama, modrim rijekama i zelenim jezerima. Gotovo je nemoguće naći dio zemlje koji svojom ljepotom putnike ne ostavlja bez daha. Ali isto tako, pogotovo nakon ratnih dešavanja devedesetih godina prošlog stoljeća, Bosna i Hercegovina postaje poznata po lošem odnosu prema svom okolišu. Gradovi Bosne i Hercegovine svake godine su u vrhu crnih svjetskih lista najzagađenijih mjesta, rijeke su prepune smeća, a guste šume neselektivno i nelegalno se sijeku svakodnevno.

Dodatni problem za očuvanje okoliša u državi predstavlja i kompleksan, složen sistem vlasti, gdje se gube granice šta je u čijoj nadležnosti i miješaju se interesi lokalnih, entitetskih i državnih zakonodavaca i svih onih koji se nalaze u obimnom političkom aparatu.

Kako bi se problem riješio, a smanjila se preplitanja ovlasti, zatražena je pomoć Ambasade Švedske u Bosni i Hercegovini u razvoju Strategije zaštite okoliša i Akcionog plana za cijelu BiH, za sva četiri nivoa vlasti. Pomoć su zatražili nadležni organi na nivou Bosne i Hercegovine, ali i entiteta Federacije BiH i Republike Srpske, te Distrikta Brčko, što ukazuje na veličinu gorućeg problema kada je u pitanju očuvanje okoliša u zemlji.

Tako je pokrenut projekt BiH ESAP 2030+, koji će omogućiti da Bosna i Hercegovina prvi put na državnom nivou dobije strategiju zaštite okoliša, a predvodi ga Štokholmski institut za okoliš (SEI), kaže projektni menadžer ovog poduhvata Bernardas Padegimas.

Kako kaže, BiH ESAP 2030+ će biti ključno sredstvo za relevantne vlasti u Bosni i Hercegovini za poboljšanja okoliša, ali i zdravlja i dobrobiti građana zemlje. SEI je međunarodna nezavisna istraživačka organizacija, zbog čega joj se Ambasada Švedske obratila kako bi pružili tehničku podršku za razvoj ove strategije i akcijskog plana.

SEI povezuje nauku i procese donošenja odluka kako bi se razvila rješenja za održivu budućnost za sve, a njihovo područje djelovanja pokriva pitanje klime, vode i korištenje zemljišta, upravljanje, ekonomiju, te rodna pitanja i pitanja zdravlja, a angažman dionika je u središtu napora za izgradnju kapaciteta, jačanje institucija i opremanje partnera za dugoročne promjene, navodi Padegimas.

Konačna verzija BiH ESAP 2030+ strategije će biti gotova u proljeće 2022, kada će proći kroz službene procedure usvajanja u Bosni i Hercegovini, a provedba bi trebala započeti odmah nakon usvajanja, kaže Padegimas te ističe da se neki dijelovi strategije već provode jer su neki njeni sadržaji oslanjaju na i priznaju mnoge različite postojeće planske dokumente u Bosni i Hercegovini iz različitih sektora društva.

Uz svu želju za razvojem i primjenom ovakve sveobuhvatne strategije, učesnici su svjesni da su suočeni s brojnim izazovima, prije svega administrativnom i upravljačkom složenosti u Bosni i Hercegovini, koja zahtjevan projekt čini još kompliciranijim. Ono što je dobra vijest i što Padegimas ističe jeste da projekt ima jasnu predanost i čvrstu podršku svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, iako je svjestan da administrativni sistem četiri nivoa nadležnosti (državna vlast, entiteti Federacija BiH i Republika Srpska, te Distrikt Brčko) i dalje otežava cijeli proces izrade, usvajanja i provedbe strategije i akcijskog plana.

Ono na šta su građani Bosne i Hercegovine navikli od izabranih predstavnika vlasti jeste puno obećanja uz malo stvarnih rezultata, a to se posebno odnosi na problematiku zaštite okoliša, što je polje koje je uglavnom strano bh. političarima i što izaziva određenu dozu rezerve kada je povjerenje u realizaciju dogovorenih strategija u pitanju.

Projektni menadžer BiH ESAP 2030+ kaže da ipak u projektu vide veliki interes i predanost vlasti.

“Jedan od glavnih razloga dosadašnjeg sporog razvoja zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini je složena struktura između nadležnosti. No, BiH ESAP je krenuo prije svega nakon zahtjeva nadležnih Ambasadi Švedske da pruži podršku u njegovim pripremama. Bosna i Hercegovina će slijediti preporuke i mjere u strategiji jer su je osmislili mnogi sudionici, gdje svi učesnici osjećaju vlasništvo nad njom. Uloga SEI-a bila je isključivo podrška i pružanje tehničke stručnosti”, kaže Padegimas.

Ono što je isto važno istaknuti, dodaje, jeste da će BiH ESAP zemlji pružiti mnoge ekološke, ekonomske i socijalne koristi, a ujedno će pružiti mapu puta za nužno lokalno i međunarodno finansiranje.

Na kraju, budući da će BiH ESAP proći cijeli postupak usvajanja, dokument će postati službeni vladin dokument, kaže projektni menadžer.

Ipak, i uz svu deklarativnu podršku razvoju i provedbi strategije, postoji mogućnost da do njene realizacije ne dođe zbog raznih političkih igara, koji stanovnicima zemlje decenijama otežavaju već težak život, što bi imalo ozbiljne posljedice.

Ukoliko se mjere definirane u strategiji zaštite okoliša i akcijskom planu ne provedu, to bi prije svega ugrozilo dobrobit građana Bosne i Hercegovine, kaže Padegimas.

“To bi potaknulo još više ljudi mlađih generacija da napuste zemlju, te bi dodatno ugrozilo djecu koja svakodnevno pate od zagađenja zraka”.

Bh. vlasti, barem veliki dio njih, deklarativno se zalaže za ulazak u Evropsku uniju, a odnos prema provedbi ove strategije bi mogao imati posljedice za ulazak Bosne i Hercegovine u evropsku porodicu.

Proces pristupanja Evropskoj uniji je dugotrajan i vrlo složen, kaže Padegimas.

“Ali usvajanje ESAP-a BiH moćna je demonstracija Evropskoj uniji: pokazuje opredijeljenost Bosne i Hercegovine da postane članica EU-a i također može pomoći Bosni i Hercegovini da pristupi određenim tokovima finansiranja EU-a”.

Osim složenog sistema vlasti u Bosni i Hercegovini, dodatni problem u razvoju strategije je izazvala pandemija, kaže Padegimas.

Projekt je započeo prije izbijanja pandemije COVID-a 19 i osmišljen je za lično sudjelovanje.

“Projekt se temelji na participativnom pristupu, što znači da se svi zainteresirani mogu angažirati od samog početka. I doista, projekt je od samog početka privukao interes mnogih različitih sudionika u Bosni i Hercegovini. Da navedemo neke od tipova sudionika: imamo 97 različitih državnih institucija, 37 privatnih kompanija, 27 općina i 13 organizacija civilnog društva uključenih u proces. Oni sudjeluju kroz naše radne grupe koje se redovito sastaju”.

A organiziranje rada i učešća tolikog broja strana u vrijeme kada je zbog pandemije bilo ograničeno kretanje je bio veliki izazov.

“S jedne strane, ovaj pristup je vrlo inkluzivan i daje svima glas i priliku da iskoriste svoje znanje i razumiju svoje brige. Ipak, s druge strane, to postaje složena logistička vježba, posebno s COVID-om 19. Kada smo prešli na samo online sudjelovanje na svim sastancima, primijetili smo da je tehnička opremljenost bila velika prepreka nekim sudionicima, što ih je ometalo da se pridruže sastancima. Projekt je brzo adaptirao i iznajmio velike konferencijske dvorane s iznajmljenim računarima i opremom, što je tehnički omogućilo da se svi zainteresirani uključe u sastanke radnih grupa”, navodi projektni menadžer BiH ESAP-a.

Međutim, svi dokumenti i sve ideje nisu dovoljne ako nema adekvatne svijesti građana da je potrebno zaštiti okoliš, što posebno ističe Padegimas.

“Neki kažu da ako je javnost svjesna i zahtijeva promjene, onda političari nemaju izbora nego se prilagoditi i stvoriti promjenu kakvu građani žele. Na kraju krajeva, radi se o ljudima. Radi se o zdravlju ljudi, poslovima ljudi i mogućnosti da sljedeće generacije uživaju u zdravoj bh. prirodi i udišu svježi zrak”.

Stoga je ljudski faktor ključan za uspjeh ESAP-a u Bosni i Hercegovini, koji je izgrađen oko mogućnosti da svi sudjeluju i zajedno stvaraju budućnost, dodaje.

Kroz sastanke radnih grupa, kroz javne konsultacije, kroz proces strateške procjene utjecaja na okoliš i postupke usvajanja, sudionici mogu izraziti svoje zabrinutosti i dati svoje znanje i doprinose, kaže Padegimas te dodaje da se nada se da će to izgraditi osjećaj vlasništva nad projektom među ljudima i stvoriti opredijeljenost za daljnju podršku implementaciji BiH ESAP 2030+.

Švedska je zemlja poznata po velikim naporima za očuvanje okoliša, čime se bh. vlastima pruža prilika da iz prve ruke vide kako je moguće pozitivno utjecati na svoje okruženje.

Švedska politika zaštita okoliša uveliko se fokusira na klimatsku neutralnost i smanjenje emisija štetnih plinova i opasnih toksina, gdje je zakonom propisano da bi zemlja trebala do 2045. postići nultu emisiju stakleničkih plinova, te negativnu emisiju nakon toga, a te klimatske ambicije se odražavaju i u privatnom sektoru, u industrijama poput proizvodnje čelika, petrohemiji i cementarama, koje ulažu velike napore kako bi smanjile i u konačnici prestale emitirati štetne plinove.

“Klimatsku neutralnost vidimo kao priliku za ulaganja, nova radna mjesta, modernizaciju i poboljšanje životnog standarda zasnovanog na temeljima održivijeg društva”, kaže Padegimas. Navodi i da se u Švedskoj mnogo toga događa od čega druge zemlje u Evropi mogu učiti i biti inspirirane, ali napominje također da čvrsto vjeruju da Bosna i Hercegovina može učiti i sarađivati ​​sa svojim balkanskim susjedima (posebno zemljama koje su već postale članice EU-a), koji se suočavaju sa sličnim kontekstima s kojima se suočavaju sudionici u Bosni i Hercegovini, sa sličnim tipovima ekoloških problema i sličnim kulturama.